Saame 51:1-7; Ma’ake 16:9-18; ʻEfeso 6:1-8
Saame 51:1-7
"1KE KE meesi kiate au, ‘e ‘Otua,
He ko ho tau ‘a e manava‘ofa.
Ke ke tāmate‘i ‘eku ngaahi angahala
Ke hoa mo e lahi ‘o ho‘o ‘alo‘ofa.
2Ke ke mātu‘aki fō au mei he‘eku hia,
Pea ‘ai ke u ma‘a mei he‘eku angahala.
3He ‘oku ou ‘ilo‘i ‘eku talangata‘a,
Pea ‘oku ma fe‘ao ma‘u pē mo ‘eku angahala.
4Ko koe–ko koe pē kuo u angahala ki ai:
Pea Kuo u fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i ho‘o vakai:
Koe‘uhi ke hā ho‘o tonuhia ‘oka ke ka lea,
Pea ke ‘ata‘atā ‘oka ke ka fakamaau?.
5Vakai, na‘e fanau‘i au mo e hia;
‘Io, na‘e tu‘itu‘ia ‘eku fa‘ē ‘iate au ko e me‘a angahala.
6Vakai, ‘oku ke manako ki he fai mo‘oni ‘i he feitu‘u lotoloto;
Pea ‘i he potu fufū te ke ngaohi au ke u ‘ilo ‘a e poto.
7Ke ke fakama‘a‘i ‘īsope au, pea te u ma‘a:
Fō au, pea te u hinehina ange he sinou."
Ma’ake 16:9-18
"9Pea ‘i he‘ene toetu‘u ‘i he fua ‘aho ‘o e uike, hengihengi, na‘a ne motu‘a hā kia Mele mei Makitala, ‘a ia kuo ne kapusi mei ai ha tēvolo ‘e toko fitu. 10Pea ‘alu ‘a e fefine ko ia, ‘o tala kiate kinautolu kuo kau mo Sīsū, ‘oku nau lolotonga nofo mamahi mo tangi. 11Ka ko kinautolu, neongo ‘enau fanongo kuo mo‘ui ia, pea kuo mātā ‘e he fefine, na‘e ‘ikai te nau tui ki ai. 12Pea hili ia na‘a ne hā ‘i ha anga ‘e taha ki honau toko ua na‘e ‘a‘eva, ko ‘ena ō ki he tuku‘uta. 13Pea ko kinaua ‘i he‘ena liu mai, na‘a na fakahā ‘a e me‘a ki hono toe: ka na‘a mo ha‘anaua na‘e ‘ikai te nau tui ki ai. 14Hili ia na‘a ne hā ki he kau Hongofulu mā taha ‘a kinautolu, lolotonga ‘enau keinanga, ‘o ne valoki‘i kinautolu ‘i he‘enau ta‘etui mo ongongata‘a, koe‘uhi ko e ‘ikai te nau tui kiate kinautolu na‘e mamata kiate ia kuo ne toetu‘u. 15Pea ne pehē kiate kinautolu, Mou ō ki māmani kātoa, ‘o malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ki he me‘a mo‘ui kotoa pē. 16‘Ilonga ‘a ia te ne tui mo papitaiso te ne mo‘ui; ka ‘ilonga ‘a ia ‘e ‘ikai te ne tui ‘e mo‘ua. 17Pea ‘e ō mo kinautolu ‘oku tui ‘a e ngaahi faka‘ilonga ko eni: te nau kapusi tēvolo ‘i he hingoa ‘o‘oku; te nau lea ‘i ha ngaahi lea fo‘ou; 18te nau puke hake ‘a e fanga ngata; pea ka ‘iloange te nau inu ha me‘a ‘oku kona, ‘e ‘ikai ‘aupito te nau konā ai; te nau hilifaki nima ki he mahaki, pea te nau mo‘ui.
ʻEfeso 6:1-8
"1‘A e fānau, mou talangofua ‘i he ‘Eiki ki ho‘omou mātu‘a: he ko hono totonu ia. 2“Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamai mo ho‘o fa‘ē,” (ko e ‘uluaki fekau ia ‘oku ‘i ai hano tala‘ofa), 3“ka ke monū‘ia, pea ke nofo fuoloa ‘i māmani.” 4Pea ko kimoutolu ‘a e ngaahi tamai, ‘oua te mou faka‘ita‘i ho‘omou fānau; kae akonekina ‘aki ‘a e tautea mo e valoki ‘a e ‘Eiki. 5‘a e kau tamaio‘eiki, mou talangofua ki ho‘omou ngaahi ‘eiki fakasino ‘i he ‘apasia mo e tailiili; ‘o mou lototō ‘o hangē ko e fai kia Kalaisi. 6‘O ‘oua ‘e fakamamata pē, ‘o hangē ko ha fa‘ahinga ‘oku ngāue ke mālie‘ia ‘a e tangata pē; ka mou fai ko e kau tamaio‘eiki ‘a Kalaisi ‘oku feia ‘a e finangalo ‘o e ‘Otua: 7‘o mou ngāue, fie ngāue, mo loto lelei, ko e fai ki he ‘Eiki ‘o ‘ikai ki he tangata: 8ko ho‘omou ‘ilo, ‘ilonga ha lelei ‘e fai ‘e hamou toko taha, te ne ma‘u ‘e ia hono totongi mei he ‘Eiki, ko ia ai pē pe ko e pōpula, pe ko e tau‘atāina."
KO E SAPATE
ENI ʻO E FĀNAÚ.
Pea ʻoku totonu ke tau tokanga ʻaupito ke fakamoʻui ʻa ʻetau fānaú. Kimuʻa pea
foki atu ʻa Sīsū Kalaisi ki Hēvaní. Naʻa ne ʻoange ki heʻene kau akó pea mo
hono siasí ha fekau, pea ko e fekau ke ʻevangeliō! “Mou ō ki māmani katoa ʻo
malangaʻaki ʻa e kosipelí ki he meʻa moʻui kotoa pē” (Mk 16:15). Pea ko e fekau
ko iá ʻoku kei tatau kia kitautolu he ʻaho ni. Ko e ʻuhinga tefito, naʻe tuku
ai ʻe he ʻEiki ko Sīsuú, kitautolu ko e kau tui ʻi māmaní koeʻuhi ke tau
ʻevangelioʻi ʻa e kau mole, pea heʻikai lava ʻa e fekau ia ko ení ʻo fai ʻi
Hevani.
Ko e konga lahi ʻo e tokolahi ʻo māmaní,
ʻoku ʻi ai ʻa e fānau. Ko e ngaahi fonua ia ʻe niʻihi, ko e meimei ko e vaeua
ia honau tokolahi ʻoku nau ʻi he taʻu 14 ki lalo. Ko ia ai ko e fekau ko ení,
ʻoku nau kau ai ʻa e fānaú, ʻoku ʻoange ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻa e
fatongia ke ʻevangelioʻi, mo malangaʻi ʻa e Kosipeli ki he lauimiliona ʻo e
fānau tangata, mo e fānau fefine. ʻOku fiemaʻu ʻa e aʻu fakaʻevangelió ki he
fānaú. Ko e fānaú ʻoku fiemaʻu ke ʻevangelioʻi ko e tamaiki tangatá, mo e
tamaiki fefiné ʻoku nau taʻemaʻu ʻa Sīsuú, ʻoku nau mate fakalaumalie, pea ʻoku
nau ʻi tuʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku nau mole ʻo mamaʻo honau
tuʻunga, ke fai ki ai ha tokanga. Kapau te nau aʻu ki he taʻu ʻo ʻenau mahino
mo e taliui, pea ʻoku ʻikai ke nau moʻui, pea kapau te nau mate, ko ʻenau mole
taʻengata ia.
Ka ko e fānau e lava pē ke nau moʻui, ʻo
fou ʻi he malangaʻi ʻo e Kosipelí, pea ko e laumalie maʻoniʻoni ʻoku ngāue ʻi
honau ngaahi lotó. Ka ʻe lava fēfē ke nau moʻui “ (ʻOKA ʻIKAI HA TAHA KE
MALANGA”? (Lo 10:14). Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo ʻoange ki ai ʻa e fatongia
mo e tapuaki ko ia, ke ʻave ʻa e kosipelí, ki he fānau ko ení, ʻo ʻevangelioʻi
kinautolu. Pea ʻoua naʻa tau tōnounou ke fai pehē.
Ka ko e meʻapangó, ʻoku ʻi
ai ʻa e tokolahi ʻoku nau ngāue ki he fānaú, mo akoʻi kinautolu ʻa e folofola
ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻevangelioʻi kinautolu. Ko e niʻihi ʻo e kau
faiako ko ení ʻoku teʻeki ke nau moʻui, pea ʻoku mahino, heʻikai te nau lava e
ʻevangelioʻi ʻa e fānaú. Ko e niʻihi ʻo e kau faiakó ʻoku nau moʻui, ka
ʻoku ʻikai te nau tui ʻe lava pe ʻa e fānaú ʻo moʻui. Pea ko e niʻihi ʻo e kau
faiakó ʻoku ʻikai ke nau ʻilo, pe ʻe anga fēfē hono ʻevangelioʻi kinautolu.
ʻOku ke ʻi fē?
No comments:
Post a Comment