Teutalonome 15:1-6; 23:20; 28:12-13,44; 31:10; ‘Ekisoto
21:2; 23:10,11; Selemaia 34:14
Teutalonome 15:1-6
"1‘I HE ‘osi ha fitu‘i ta‘u te ke fai ha tuku hifo pē. 2Pea ko eni ‘a e anga ‘o e tuku hifo ‘e fai: ‘ilonga ha taha kuo tali ha nō pa‘anga ‘a hono kaungā‘api, te ne tuku hifo ia; ‘e ‘ikai te ne ‘eke ia ki hono kaungā‘api mo tokoua; he kuo fanongonongo ‘a e tukuhifo ‘a Sihova. 3Te ke ‘eke pē ki ha kakai kehe: ka ka ‘ilonga ha‘o me‘a ‘oku ‘i ho tokoua, ‘e tuku hifo ‘e ho nima. 4Ngata pē ‘oka ‘ikai ha masiva ‘i ho‘omou nofo; he kuo pau ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ‘i he fonua ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ma‘u mo‘o tofi‘a; 5kehe ‘o kapau te ke mātu‘aki fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘o tokanga ke fai ‘a e tu‘utu‘uni ni kotoa ‘oku ou kouna atu he ‘aho ni. 6He ‘e tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe, pea te ke tali nō talifaki ki he ngaahi kakai lahi, ka ko koe ‘e ‘ikai te ke nō; pea te ke pule ki ha ngaahi kakai lahi, ka ‘e ‘ikai te nau pule kiate koe."
Teutalonome 23:20
"20Ka ko ha taha ‘i ha kakai kehe, ‘e ngofua ha‘o ‘eke toloi ki ai, ka ‘e ‘ikai te ke ‘eke toloi ki ho kāinga: kae tāpuaki koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he me‘a kotoa ‘oku ke ala ki ai ke fai ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u."
Teutalonome 28:12-13,44
"12‘E fakaava ma‘au ‘e Sihova hono falekoloa lelei ko e langi, ke ‘atu ‘a e ‘uha ‘o ho fonua ‘i hono taimi totonu, pea ke fakamonū‘ia ‘a e ngāue kotoa pē ‘a ho nima: pea te ke tali ‘a e nō ‘a e ngaahi fo‘i pule‘anga lahi, ka ‘e ‘ikai te ke nō koe. 13Pea ‘e tuku koe ‘e Sihova ke ke ‘ulu, ‘o ‘ikai te ke hiku; pea te ke taka ‘olunga pē, ‘o ‘ikai te ke taka lalo; ‘o kapau te ke fakaongo ki he ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ‘a ia ‘oku ou feia atu he ‘aho ni, ‘o ke tokanga ke fai ki ai. 44Te ke nō koe kiate ia, pea ‘e ‘ikai nō ia kiate koe: ko ia pē te ne ‘ulu, ka ko koe pē ‘e hiku."
Teutalonome 31:10
"10pea tu‘utu‘uni ‘e Mōsese kiate kinautolu, ‘o pehē, ‘I he faka‘osi ‘o ha fitu‘i ta‘u, ‘i he taimi tu‘utu‘uni ‘i he ta‘u ‘o e tukuhifo, ‘i he Kātoanga Fale-lou‘akau"
'Ekisoto 21:2
"2Kapau te ke fakatau ha tamaio‘eiki Hepelū, ko e ta‘u ‘e ono te ne ngāue: pea ‘i hono fitu te ne ma‘u ‘ene tau‘atāina ta‘etotongi."
'Ekisoto 23:10,11
"10Pea ko e ta‘u ‘e ono te ke ngoue‘i ho kelekele, pea utu hono fua. 11Ka ‘i hono fitu ‘o e ta‘u te ke tuku hifo ke fo‘ou; kae kai mei ai ‘a e kau masiva ‘o ho fonua: pea ka toe ha me‘a, ‘e kai ia ‘e he fanga manu ‘o e vao. Te ke fai pehē foki ki ho‘o ngoue vaine mo ho‘o ngoue ‘ōlive."
Selemaia 34:14
"14‘I he ‘osi ha fitu‘i ta‘u, te mou tukuange takitaha hono kāinga, ‘a e Hepelū kuo ne fakatau ia kiate koe, ‘io, te ne ngāue kiate koe ‘o ta‘u ono, pea te ke toki tukuange ke ‘alu tau‘atāina: ka na‘e ‘ikai tokanga kiate au ‘e ho‘omou ngaahi kui, pea na‘e ‘ikai te nau fokotu‘u telinga mai."
KO E LAO ENI KE TOKONI’I ‘A E KAU MO’UA MASIVA, ‘I HE ‘IKAI LAVA ‘O TOTONGI HONO MO’UÁ. Ko e taʻu ʻe fitu kotoa pe ko e taʻu ia ʻo e tuku hifó pe ko e tukuangé, ko e taʻu pe ia ʻoku mālōlō ai ʻa e kelekele mei hono ngoueʻi, pea ko e kau sevānití, ʻe fakaʻatā kinautolu mei heʻenau ngaahi ngāué. Lolotonga ko iá, ko e ngāue ʻe taha ʻa e kelesi ko kinautolu naʻa nau kole, pe nō paʻanga, pea kuo ʻikai malava, ke ne totongi fakafoki ʻene noó, pea ko e taʻu ko ení, ke tukuange pe fakaʻatā ia mei ai. Kapau ʻoku malava ke nau tokangaʻi, ʻoku ke nonoʻo pē ʻi honau konisenisi ke totongi fakafoki ʻa e noó, hili ʻa e taimi fakaʻataá ʻo fai atu, ko e tokotaha naʻe fai mei ai ʻa e noó, heʻikai lava ʻo toe maʻu mai ʻa e noó, ʻaki ʻa e founga fakalao. Ko e tokotaha naʻe noó, pe ko e ʻIsileli, pe ko ha muli, heʻikai te ne lava ʻo toʻo ʻa e ʻaonga ʻo e laó. Ka ʻoku mahino pe, ko e tokotaha masiva, pea naʻe ʻikai ko ʻene noó, ko e fefakatauʻaki, pe ko ha meʻa ke fakatau mai, ka koeʻuhí ko e moʻui ʻa hono fāmilí, pea ʻi he taimí ni kuo ʻikai ken a lava ʻo totongi fakafoki ia, ʻo taʻe ʻi ai ha fakasiʻisiʻi hifo kiate ia ʻoku loto ke fai ha fekumi tokoni mei ha ngaahi fonua kehe, he kuo ʻahiʻahiʻi ia ke tafoki mei he ʻOtuá. Ko e lao ʻoku ʻikai, ko e tokotaha naʻe fai mei ai ʻa e noó heʻikai te ne maʻu ʻa e moʻuá, kapau ko e tokotaha noó pē ko hono ngaahi kaumeʻa, te nau lava ʻo totongí ka ʻoku ʻikai te nau fakamalohiʻi ia ʻaki ʻa e founga fakalao. Ko e taʻu ʻo e tukuhifo pe tukuangé ko e fakataipe ia ʻa e kelesi ʻo e kosipelí naʻe malangaʻi ʻo tali ʻe he taʻu ʻo e ʻEikí ʻo tau maʻu ai, ke tukuange hotau ngaahi moʻuá, ko e fakamolemole ʻetau ngaahi angahala. Ko e maliu eni ʻo ha ʻIsileli te ne tō ki he masiva taupotú ke hū mai ai honau kakaí mo e lotú. Ko ha palomesi faka-ʻOtua kuo foaki ʻi hení, ko e hā ha meʻa kuo nau fakamoleʻi ʻe he kau fakamoʻua masiva ʻoku totonu ke fai ia ʻi he tapuaki ʻa e ʻOtuá, ʻa e kotoa pe ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu mo nau fai. ʻIo, ʻo taʻe ʻi ai ha fakamole ʻo kapau ko e ʻOtua kuo ne foaki mai kia kitautolu ʻa e meʻa lahi koeʻuhi ke tau maʻu ʻo ʻikai ko ʻene feʻunga pe, ka ke ʻi ai mo e meʻa ke talifaki, ke tau lava koeʻuhi ke tau maʻu ʻo ʻikai ko ʻene feʻunga pē, ka ke ʻi ai mo e meʻa ke talifaki ke tau lava ʻo fefeka mo malohi ʻi hotau fiemaʻu mei hotau fanga tokoua masiva. ʻOku tau maʻu ʻa e loto feʻofaʻaki mo fietokoni, he ko e moʻui ia ʻa Kalaisi, ʻo ʻikai ko e siokita mo e taʻeʻofa ʻa e kakanó.
No comments:
Post a Comment