Sunday, 14 May 2017

Sapate 14 Me, 2017

Paloveepi 31:10-31; Lute 4:9-17; Matiu 1:1-6

Paloveepi 31:10-31
"10Ko e uaifi fita, ko hai te ne ma‘u?
He ko hono mahu‘inga ‘oku hulu ‘i he makakula koloa.
11‘Oku falala kiate ia ‘a e loto ‘o hono husepāniti,
Pea ‘i he taufa‘ao ke ma‘u koloa, ‘e ‘ikai te ne masiva.
12Ko e lelei te ne fai ma‘ana, ‘o ‘ikai ko e kovi,
‘I he ngaahi ‘aho kotoa ‘o ‘ene mo‘ui.
13‘Oku ne kumi fulufulu‘i sipi, mo e falakesi;
‘O ne ngaohi ia ‘aki ha nima fie ngāue.
14Ko e vaka fakatau tofu pē ia ‘ene ‘omi ‘ene me‘akai mei he mama‘o.
15‘Oku ne tu‘u hake foki kei po‘uli,
‘O tufa me‘akai ki hono fāmili,
Mo e ‘inasi ki he‘ene kau fefine.
16‘Oku ne fakakaukau ki ha konga vao, ‘o fakatau ia:
Ko e pa‘anga ‘oku hū mai ‘i he ngāue ‘a hono nima
‘Oku tō ‘aki ha ngoue vaine.
17Ko hono no‘o vala ko e fai mālohi,
Pea ‘oku ne fakafefeka hono nima.
18‘Oku ne sivi, tā kuo fua lelei ‘ene fakatau:
Talu ai ‘oku ‘ikai mate ‘ene maama ‘i he pō.
19Ala ‘e hono nima ko ē ki he tu‘unga amo;
Puke ‘e hono louhi‘i ko ē ‘a e mīsini filofilo.
20Ko e louhi‘i ai pē ko ia ‘oku ne humaki atu ki he mā‘ulalo,
Pea ko e nima ai pē ko ia ‘oku ne ala ‘aki ki he masiva.
21‘Oku ‘ikai te ne manavahē ki he sinou
Telia hono fāmili;
He ‘oku kofu hono fāmili kotoa
‘Aki ‘a e me‘a kulokula.
22‘Oku ne ngaohi me‘a fakamolū ma‘ana,
‘A e tupenu hina mo e kula po‘upo‘uli moana kofu.
23Ko e tangata ‘iloa hono husepāniti ‘i he matanikolo,
‘I he‘ene nofo mo e mātu‘a ‘o e fonua.
24‘Oku ne ngaohi tupenu sote, ‘o fakatau,
Pea ‘oku ne ‘atu no‘o ki he kau Finisia.
25Ko hono vala takai ko e mo‘umo‘ua mo e tu‘unga mā‘olunga.
Pea ‘oku ne kata ki he ‘aho ‘amui.
26Ko e to‘o hono ngutu ko e koto poto;
Pea na‘e nofo ‘a e lao ‘ofa ‘i hono funga ‘elelo.
27‘Oku ne lama ‘a e ngaahi ‘alunga ‘o hono fāmili;
Pea ‘oku ‘ikai te ne kai ‘a e me‘akai ‘a e fakapikopiko.
28‘Oku tu‘u hake ‘ene fānau, ‘o nau tala monū ki ai:
Ko hono husepāniti foki, ‘o ne fakamālō kiate ia, ‘o pehē.
29“‘Oku tokolahi ‘a e ngaahi ‘ōfefine kuo fai fita;
Ka ko koe kuo ke hulu ‘iate kinautolu kotoa.”
30Ko e matamatalelei ko e me‘a ‘e ‘ikai ala falala ki ai,
Pea ko e hōihoifua ko e me‘a hāmolofia:
Ko e fefine ‘oku ‘apasia kia Sihova,
Ko eni ia ‘e fakamālō‘ia.
31Tuku hano ‘inasi mei he fua ‘o hono nima,
Pea ke ne ma‘u fakamālō ‘i he ngaahi matanikolo,
‘I he ngaahi me‘a kuo ne fai."

Lute 4:9-17
" 9Pea pehē ‘e Poasi ki he mātu‘a, pea ki he kakai kotoa, Ko e kau fakamo‘oni kimoutolu he ‘aho ni kuo u fakatau ‘a e me‘a kotoa ‘o ‘Elimeleki, mo e me‘a kotoa ‘o Kilioni mo Māloni, meia Neomai. 10Pea ko Lute foki ko e fefine Moape, ko e uaifi ‘o Māloni, kuo u fakatau ia mooku ‘unoho, ke fakamo‘ui ‘a e hingoa ‘o e pekia ‘i hono tofi‘a, ke ‘oua na‘a mole ‘a e hingoa ‘o e pekia mei he lau ‘o hono kāinga, pe mei he matanikolo ‘o hono feitu‘u: ko e kau fakamo‘oni kimoutolu he ‘aho ni. 11Pea pehē ‘e he kakai kotoa na‘e ‘i he matanikolo, pea mo e tu‘unga mātu‘a, Ko e fakamo‘oni kimautolu. Tauange mo e ‘Eiki ke hoko ‘a e fefine kuo hū ki ho fale ke hangē ko Lesieli, pea hangē ko Lia, ‘a e ongo me‘a na‘a na langa ‘a e fale ‘o ‘Isileli: pea ke kaukaua koe ‘i ‘Efalata, mo ongoongoa ‘i Pētelihema. 12pea ke hoko ho fale ke hangē ko e fale ‘o Felesi, ‘a ia na‘e fā‘ele‘i ‘e Tema kia Siuta, ‘i ha hako ‘e ‘atu kiate koe ‘e Sihova ‘i he ta‘ahine ni. 13Pea mali ‘a Poasi mo Lute, ‘o na nonofo; pea ne ‘alu kiate ia, pea tuku ‘e he ‘Eiki ke ne feitama, ‘o ne fā‘ele‘i ha tama tangata. 14Pea na‘e pehē ‘a e kau fefine kia Neomai, Mālō mo e ‘Eiki, he ‘ikai te ne tuku koe he ‘aho ni ta‘eha koeli; pea ‘ofa ke ongoongoa hono hingoa ‘i ‘Isileli. 15Pea te ne hoko ko e fakaato ‘o ho‘o mo‘ui, pea te ke kaukauola ki ai ‘i ho‘o a‘ua‘u: he ko e fā‘ele‘i ia ‘e ho‘o ta‘ahine ne ‘ofa kiate koe ‘a ia ‘oku mahu‘inga ‘i ha tama ‘e toko fitu. 16Pea to‘o ‘e Neomai ‘a e tamasi‘i, ‘o ne ‘ai ki hono fatafata, ‘o ne hoko ko hono tauhi.17Pea na‘e fakahingoa ia ‘e he kau fefine na‘e nofo ofi he‘enau pehē, Kuo fanau‘i ha tamasi‘i kia Neomai; ko ia na‘a nau ui ia ko ‘Ōpeti (Ko e Taha-ke-tauhi): ko e tamai ia ‘a Sese, ‘a ia ko e tamai ‘a Tēvita."

Matiu 1:1-6
"1KO E tohi hohoko ‘eni ‘o Sīsū Kalaisi, ‘a ia ko e Hako ‘o Tēvita mo e Hako ‘o ‘Epalahame. 2Ko e hako ‘o ‘Epalahame ‘a ‘Aisake; pea ko e hako ‘o ‘Aisake ‘a Sēkope; pea ko e hako ‘o Sēkope ‘a Siuta mo hono fototehina; 3pea ko e hako ‘o Siuta ‘a kelesi mo Sala, ‘a ia ko ‘ena fa‘ē ‘a Tema; pea ko e hako ‘o Fēlesi ‘a ‘Esilome; pea ko e hako ‘o ‘Esilome‘a ‘Ālame; 4pea ko e hako ‘o ‘Ālame ‘a ‘Aminatape; pea ko e hako ‘o ‘Aminatape ‘a Na‘asoni; pea ko e hako ‘o Na‘asoni ‘a Salemone; 5pea ko e hako ‘o Salemone ‘a Poasi, ‘a ia ko ‘ene fa‘ē ‘a Lēhapi; pea ko e hako ‘o Poasi ‘a ‘Ōpeti, ‘a ia ko ‘ene fa‘ē ‘a Lute; pea ko e hako ‘o ‘Ōpeti ‘a Sese; 6pea ko e hako ‘o Sese ‘a Tēvita ko e Tu‘i. Ko e hako ‘o Tēvita ‘a Solomone, ‘a ia ko ‘ene fa‘ē ‘a e fefine na‘e nonofo mo ‘Ūlaia"

KO E ʻULUNGAANGA ʻO E UAIFI FITÁ. Pea mo e ngaahi faʻe mahuʻinga, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ke tau ako kotoa pe mei ai, he ko e fefiné ko e taipe ia ʻo e siasi ʻo Kalaisi (Ais 54:1,5,6 ; Kal 4:26 ; Fakaha 12:1). Kaekehe, ko e fefine fitá ko e fefine mālohi. Ko e lea ʻoku ngāueʻaki ʻi heʻene mālohí. Naʻe ngaohi ia ke matolu ʻaki ʻa e potó, mo e kelesí, pea mo e ʻapasia ʻOtuá. Ko e lea tatau ʻoku ngāueʻaki ki he ʻulungaanga ʻo e kau fakamaau mo e kau pule lelei (ʻEki 18:21). Ka e tefito pe ki he faʻē fita, ʻa hono mafai poto. 1. Ko e fefine faʻa ngāue, he naʻa ne ʻai ia ke hoa, mo e mahuʻinga hono husepaniti, mo ʻene ʻofa, pea ke mahino ki hono ʻatamaí ʻene fakapotopoto, mo e fietokoni, he ko ia ʻoku pule kiate ia. 2. Ko e tokotaha ia ʻoku ne toʻo ʻa e ngaahi mamahi, ʻi hono ngaahi fatongia, kae ‘o kinautolu ʻa e fiefiá. Ko e konga lahi ʻeni hono ʻulungaangá, pea ʻoku ne fehiʻa ʻi he nofo ʻataʻatā taʻefai ha meʻa. 3. Ko e tokotaha ia ʻoku ngaohi ʻa e meʻa ʻoku ne faí, ke liliu ko e lelei, hono ongoongo leleí. 4. Naʻa ne tokanga lahi ki hono fāmilí mo ʻenau n gaahi meʻa kotoa, v.15. 5. Naʻa ne fai foaki ki he masivá, naʻa ne taumuʻa ki he foaki fiefia ʻaki ʻa e meʻa ʻoku maʻú. 6. ʻOku ne fakapotopoto mo fietokoni, he kotoa ʻene talanoá (v. 26). 7. Ko e kakato mo e ngaahi kalauni ʻa hono ʻulungaanga, ko ʻene ʻapasia ki he ʻOtuá (v. 30). Ko e kotoa ʻo e meʻa naʻa ne faí ko e tataki ia mo e puleʻi ʻe he ngaahi moʻoni fakaengāue ʻo e konisenisi. He ko e pule ʻa e ʻapasia ki he ʻOtuá ʻi he lotó pea ko e fakaʻofoʻofa ia ʻo e laumalié.

Ko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he hisitolia, naʻe ʻikai ke fakangatangata mei he tōnounou mo e angahala. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai noa pe, mo e faʻahinga kotoa pe ʻo e kakai, ke ʻomi ai hono ʻAló ki māmani, pea ʻoku ne ngāueʻaki koe, ʻo hangē pe ko ʻene fie ngāueʻaki ʻa Tema, Lehapi. Lute mo Patisepa ʻa e uaifi ʻo ʻUlaiá. Ko Lehapi ʻa e faʻē ʻa Poasi pea mei ai ʻa ʻOpeti, pea meia ʻOpeti ʻa Sese, naʻe tupu ai ʻa Tēvitá. Pea neongo ʻa e tōnounou ʻa e ngaahi faʻeé ni, kae finangalo pe ʻa e ʻOtuá, ke nau hoko ko e laine moʻui, ke fou mai ʻa Kalaisi ke tau kau kotoa he moʻui ʻiate iá.

No comments:

Post a Comment