Teutalonome 21:22,23; Levitiko 18:25; Sione 19:31; Kaletia
3:13
Teutalonome 21:22,23
"22Pea ka kuo feia ‘e ha tangata ha angahala ko hono tautea ‘i he lao ko e mate, pea ‘oku tāmate‘i ia, pea ke tautau ‘i ha ‘akau; 23‘e ‘ikai ‘ahoia hono ‘anga‘anga ‘i he ‘akau, ka kuo pau ke ke tanu ia ‘i he ‘aho pē ko ia; he ko ia ‘oku tautau ko e koto mala‘ia ki he ‘Otua; koe‘uhiā ke ‘oua te mou ‘uli‘i ho kelekele ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua."
Levitiko 18:25
"25pea kuo ‘uli‘i ai ‘a e fonua: ko ia ‘oku ou ‘eke ki ai hono kovi, pea ‘oku pu‘aki ‘e he fonua hono kau nofo‘anga."
Sione 19:31
"31Pea ko e ‘aho Tokonaki ia; ko ia na‘e feinga ai ‘a ha‘a Siu ke ‘oua na‘a tautau ‘i he kolosi ‘a e ngaahi ‘anga‘anga ‘i he Sāpate: (he ko e ‘aho lahi ‘a e Sāpate ko ia) pea nau kole kia Pailato ke fesi‘i honau va‘e, ‘o ‘ave kinautolu."
Kaletia 3:13
"13Ne huhu‘i kitautolu ‘e Kalaisi mei he mala‘ia faka-Lao, he‘ene hoko ko e koto mala‘ia koe‘uhi ko kitautolu; (he kuo tohi, ‘Ilonga ‘a ia ‘oku tautau ‘i ha ‘akau ko e mala‘ia ia)"
KO E ʻANGAʻANGA
ʻO E KAU FAI HIÁ HEʻIKAI TATAU IA ʻI HE POÓ KAKATO. Pea ko hono laó ke
tanu ʻa e ngaahi sino ʻo e kau fai hia naʻe tautau ʻi he ʻakaú kimuʻa ʻi heʻene
ʻahó. Ko e tautau ʻo kinautolú naʻe fai ʻi he kiá, kaeʻoua kuo mate ʻa e sinó.
Ka tolomakaʻi ha taha ke mate, ko ʻene lea fieʻOtua, pe ko ha hia kehe pē, pea
ko ʻene mate pe ʻi hono tolomakaʻi. Pea ʻoku tuʻutuʻuni leva ʻe he kau
fakamaaú, ke tautau ʻa e ngaahi sino kuo mate ʻi ha ngaahi taimi, ke fakahāhā
ki māmani ʻa e mamafa ʻo e hia naʻe faí pea ke hoko ko e fakatokanga ia ki he
kakai kehe, pea ʻi hono fai hono tatau ʻo e sino kuo mate, pea ʻi he tō ʻa e laʻaá
pea ʻoku totonu leva ke tukuhifo ia ki lalo, ʻo fai hono tanu. ʻI he lao ʻa
Mosesé ko e lave ki he sino mate ʻoku ʻuli, ko ia ai, ko e ngaahi mate kuopau
heʻikai ke kei tautau he te nau hanga ʻo ʻuliʻi ʻa e fonuá.
Ko e taha ia ʻo e ʻuhinga
naʻe ʻai ʻo lau kia Kalaisí ko ʻene tautau ko e malaʻia ia ki he ʻOtuá. ʻOku
fakahaaʻi mai ʻe he ʻapositoló kuo huhuʻi ʻe Kalaisi tautolu mei he malaʻia
fakalaó, heʻene hoko ko e koto malaʻia koeʻuhí ko kitautolu (Kal 3:13). Naʻe
ngāueʻaki ʻe Mosese ʻa e konga leá ni “Ko e koto malaʻia ki he ʻOtuá”. Naʻe
fakahoko ia ki he pekia ʻa Kalaisi ʻo ʻikai ko ʻene fua pe ʻetau ngaahi
angahalá ka ko hono fakahaaʻi ko e tokotaha kuo malaʻia ki he laó maʻa
kitautolu, ʻo fai ia ʻi heʻene ʻofa, pea mo e fakalotolahi ke tui kiate ia. ʻI
heʻene tautau ʻi he ʻakaú, pea ʻi heʻene efiafí naʻe tuku hifo ia mei he ʻakau
malaʻia ʻo teloi. Ko ia ʻoku lave ai ki he lao ko eni ʻa e ʻapositolo ko Sioné 19:31.
Kuo ne fakaʻilongaʻi ko e moʻui halaia kuo ʻosi toʻo ia, ko e lao kuo fiemalie ʻi
he tautau ʻa e tangata faihia, ʻo aʻu ki he tō ʻa e laʻaá, ʻoku ʻikai toe fiemaʻu
ha meʻa ia. He naʻa ne tuku ko e malaʻia, maʻa kinautolu ʻoku ʻaʻaná. Pea ko e fonua ʻo ʻIsilelí kuo maʻa mo masani, pea ʻi hono lanu ʻa e
sino mate ko e siasi kuo fufulu mo maʻa ʻaki ʻa e fakafiemalie kakato kuo fai ʻe
Kalaisi maʻa hono siasí, pea mo hono kakaí. Kau ki ai pea liʻoa kiate ia.
No comments:
Post a Comment