Nomipa 20:14-21
"(14) Pea tuku atu ‘e Mōsese mei Kētesi hani talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, Ko e lea eni ‘a ho tokoua ko ‘Isileli, ‘Oku ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi faingata‘a kuo hoko kiate kimautolu; (15) ‘a e ‘alu hifo ‘emau ngaahi kui ki ‘Isipite, mo ‘emau nofo ‘Isipite fuoloa; pea na‘e ngaohikovi‘i kimautolu mo ‘emau ngaahi kui ‘e he kakai ‘Isipite: (16) pea ‘i he‘emau tautapa kia Sihova na‘a ne ongo‘i homau le‘o, ‘o ne fekau mai ha ‘āngelo, ‘o fakahū mai mei ‘Isipite: pea ko eni ‘oku mau ‘i Kētesi, ko e kolo ‘i he ngata‘anga ‘o ho fonua. (17) Tuku mu‘a ke mau laka atu ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau ‘alu atu ‘i he ngaahi ngoue‘anga, pe ‘i he ngaahi ngoue vaine, pea ‘e ‘ikai te mau inu ‘i ha vaikeli: te mau fou pē ‘i he hala pule‘anga, ‘o ‘ikai te mau afe ki he to‘omata‘u, pe ki he to‘ohema; kae‘oua ke mau laka atu ‘i ho tafafonua. (18) Ka ka tali ki ai ‘a ‘Ītomi, ‘E ‘ikai te ke laka mai ‘iate au, na‘a ku ‘alu atu mo e heletā ke ta‘ofi. (19) Pea lea ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, Te mau ‘alu hake ‘i he hala tanu, pea kapau te mau inu hao vai, ‘e au pe ko ‘eku fanga manu, pea te u totongi ki ai; ‘oku ‘ikai te u fie ma‘u ha me‘a, ‘a eni pē, ke laka atu hoku va‘e. (20) Ka ka pehē ‘e ia, ‘E ‘ikai te ke laka mai. Pea hū ki tu‘a ‘a ‘Ītomi mo e kakai lahi mo e nima mālohi ke ta‘ofi ia. (21) Ko ia na‘e fakafisi ‘e ‘Ītomi ‘a e tuku ‘a ‘Isileli ke laka mai ‘i hono tafafonua: pea na‘e afe ‘a ‘Isileli meiate ia."
Nomipa 21:22
"(22) Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau afe ki ha ngoue‘anga, pe ki ha ngoue vaine; ‘e ‘ikai te mau inu hao vaikeli: ko e hala pule‘anga pē te mau fou ai, kae‘oua kuo mau laka atu ‘i ho kau‘ā."
'Ekioto 2:23
"(23) Pea fuoloa fuoloa pea pekia ‘a e Tu‘i ‘Isipite: pea na‘e to‘e ‘a ha‘a ‘Isileli koe‘uhi ko e fatongia, pea na‘a nau tautapa; pea na‘e a‘u hake kia ‘Elohimi ‘enau tangi tokoni koe‘uhi ko e fatongia."
'Ekisoto 14:19
"(19) Pea na‘e hiki ‘a e ‘āngelo ‘a ‘Elohimi, ‘a ia kuo ne hā‘ele mu‘omu‘a ki he tau ‘a ‘Isileli, ‘o ne hā‘ele mei mui; pea na‘e hiki ‘a e pou ‘ao mei honau ‘ao, ‘o tu‘u mei honau tu‘a;"
Teutalonome 2:6, 28
"(6) Te mou fakatau me‘akai meiate kinautolu ‘aki ha pa‘anga ma‘amou kai; mo e vai foki, te mou ‘atu ha pa‘anga kiate kinautolu ke ngofua ho‘omou keli ke ma‘u homou inu. (28) Te ke fakatau pa‘anga mai ha me‘akai ke u kai, pea te ke ‘omi pa‘anga mai ha vai ke inu: ‘a e va‘e ni pē ‘e laka atu.
Fakamaau 11:18
"(18) Pea ne fononga ‘i he Toafa, ‘o ne ‘alu takatakai ki ‘Ītomi mo Moape, ‘o ne a‘u ki he potu hahake ‘o e fonua ko Moape; pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni; pea na‘e ‘ikai te nau laka mai ki he fonua ‘o Moape, he ko ‘Alanoni ko e kau‘ā ‘o Moape."
Fakafisingaʻi ʻa ʻIsileli, ke nau fou atu ʻi ʻItomi. Ko e hala ofi taha ki ʻIsilelí ke nau fou ai ki Kenani mei he feituʻu naʻa nau ʻapitangata, ko ʻItomi. Naʻe fekauʻi atu ʻe Mosese honau kau fakafofongá, ke kole haʻanau ngofua mei he tuʻi ʻItomí. “Ko e lea eni ʻa ho tokoua ko ʻIsileíi”. Ko ʻIsileli mo ʻItomi ko e haʻu pē meia ʻEpalahame, ʻAisake pea mei ai ʻa ʻIsoa mo Sekope. Ko e ongo tautehiná ko ʻItomi mo ʻIsileli.
Ne foki mai ʻa e kau talafekaú, mo e ʻikai tali kinautolu ʻe he tuʻi ʻItomí. Ko e talí naʻe pehe “ʻE ʻikai te ke laka mai ʻiate au” Naʻa nau manavasiʻi naʻa ʻi ai ha maumau ʻe hoko mei ʻIsileli, naʻe ʻikai tenau falala ki heʻenau palomesí. Pea ʻikai ko ia pe, ka naʻe fehiʻa pe ʻa ʻIsoa ia kia Sekope, koeʻuhi ko ʻene ʻave ʻa hono tapuakí. Kaekehe, ko e momeniti mahuʻinga ki he takí. Naʻe feinga ʻa Mosese ke aleaʻi ʻa e ʻuhinga, pea mo e tuʻi ʻItomí, ka naʻe ‘ikai ha meʻa ai ‘e ngāué. Ko e meʻa pe ʻe ua ke fili ki aí, ko e kongakau, ke fakafepakiʻi, pe ko ʻenau mavahe mei aí. Naʻe ʻilo pe ʻe Mosese kuo fe’unga pe hono taʻofi kinautolú. ʻOku ʻikai ha toe poini ia ke tanaki, ha meʻa ia ʻoku ʻikai ke fiemaʻu. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e fakafepakí ʻe fai pe ia, ka ko hono olá heʻikai feʻunga ia. Ko e fakahoko ko ē ʻa e taú, koe lotolahi pe ia fakaetangata ke fai, ka ʻoku ʻikai koe lelei tahá ia, mo ʻene tuʻu pehē ʻa e keisí, ʻoku mahuʻinga leva ha poto makehe, ʻa e poto mei ʻolungá he ko ia ʻa e lelei tahá. ʻOku totonu ke tau ako mei he sīpinga ko eni, ʻia Mosesé, ko ʻene toe fekumi ki ha founga ʻe taha, ke solova ʻaki ʻa e palopalemá, ʻo kapau ʻoku faingataʻa kia kitautolu, ʻoku mahuʻinga ʻa e faʻa lotú, mo e fakaongo ki he founga ʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá, ke tau fou ai. “Tuʻu foki ʻi he ʻEikí hoʻo manako (Sa 37:4)
Koe talanoa fakalotofale pe kae ikai ke ola lelei
ReplyDelete