Nomipa 16:12-15 ; 1 Samiuela 12:3 ;
Ngaue 7:27,35 ; 1 Kolinito 7:2
Nomipa 16:12-15
"(12) Pea fekau atu ‘e Mōsese ke ui mai ‘a Tētani mo ‘Apilami, ko e hako ‘o ‘Eliapi: ka na pehē ‘e kinaua. (13) ‘E ‘ikai te ma ō hake: ko e me‘a si‘i koā ho‘o ‘omi kimautolu mei he fonua na‘e mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi ke tāmate‘i kimautolu ‘i he toafa, ka ke fai ai pē foki ho‘o fie pule mai? (14) Kae‘uma‘ā tala‘ehai kuo ke ‘omi kimautolu ki he fonua ‘oku mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi, pe vahe mai ha ngaahi ngoue‘anga mo ha ngaahi ngoue vaine mōmau tofi‘a. Ko ho‘o fakanenefu‘i koā ‘a e mata ‘o e kau tangata ni? (15) ‘E ‘ikai te ma ‘alu ange. Pea tuputāmaki ‘aupito ‘a Mōsese, ‘o ne fakatau folofola kia Sihova, ‘o pehē, ‘Oua te ke fofonga ki he‘ena feilaulau: tala‘ehai kuo u to‘o ha‘anau fo‘i ‘asi ‘e taha, pe fai ha momo‘i kovi ki hanau toko taha."
1 Samiuela 12:3
"(3) Ko au eni: mou fakamo‘oni kiate au ‘i he ‘ao ‘o Sihova, pea ‘i he ‘ao ‘o ‘ene pani; ko e pulu ‘o hai kuo u to‘o? Pe ko e ‘asi ‘o hai kuo u ‘ave? Pea ko hai ha taha kuo u fakahekeheke‘i? Mo hai ha taha kuo u fakamālohi‘i? Pe kuo u tali mei he nima ‘o hai ha koloa ke fakakuikui ‘aki au? ka u fakafoki ia kiate kimoutolu."
Ngaue 7:27,35
"(27) Ka ko e tangata na‘e tupu ai ‘a e kovi na‘a ne teke‘i ‘a Mōsese, ‘o ne pehē, Ko hai na‘e fakanofo koe ko homau pule mo e fakamaau?
(35) ‘a e Mōsese ko ia na‘a nau fakafeinga‘i, he‘enau pehē, Ko hai na‘e fakanofo koe ko homau pule mo e fakamaau? ko eni ia tangata ne fekau atu ‘e he ‘Otua mo‘onau pule mo e huhu‘i, ‘o ne fakafai ‘ene fekau ‘i he ‘āngelo na‘e hā kiate ia ‘i he talatala‘āmoa."
1 Kolinito 7:2
"(2) Ka ko e me‘a ‘i he lahi ‘o e fe‘auaki, ke takitaha ma‘u hano uaifi ‘o‘ona, pea ma‘u takitaha foki ‘e he fefine hono husepāniti totonu."
Ko e talangataʻa ʻa Tetani mo ʻApilamí. Kuo fanongo ʻa Mosese ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Kolá pea ne loto leva ke ui mai ʻa Tetani mo ʻApilami mo ʻena lāungá, he naʻá na kau mo Kola ka naʻe ʻikai ke na kau kinaua he haʻu kia Mosesé. Pea na hanga mai leva ʻo ʻohofi ʻa Mosese mo ʻene fiepule, pea mo ʻene taki kinautolu ʻo mamaʻo mei he fonua ʻoku tafe ai ʻa e huʻakaú mo e honí. ʻOku mahino pe ʻena tukuakiʻi ʻa Mosese, ʻaki ʻa e moʻoni koē, naʻe tafoki ai ʻa e kakaí mei he fonua ʻo e talaʻofá, tuʻunga ʻi he līpooti ʻa e kau asiasí, ʻo nau angatuʻu ai ʻi Kētesi (vahe 13,14). Pea na tukuakiʻi ʻa Mosese ʻoku anga fakamamahi ʻaki ʻena pehē, “Ko hono fakanenefuʻi koā ʻa e mata ʻo e kau tangatá ni” ʻoku halaʻatā ʻi he hisitolia ʻo e ʻEkisotó, ke kau mai ai ha fakakaukau naʻe fai ʻe Mosese ha meʻa pehē ʻe taha. Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Mosese ki he ongo tangatá ni, peá ne lotu kia Sihova ke ʻoua naʻá ne tali ʻena feilaulaú.
Ko e taha ʻo e ngaahi founga faingofua taha, ke ke tō mamaʻo ai mei he muimui ki he ʻOtuá, ko hono siofi hotau ngaahi palopalema lolotongá, pea mo hono fakalahiʻí kae ʻikai ha sio ʻOtua ʻe taha. Pea feʻunga pe ia mo Tetani mo ʻApilami, he kuo na kamata ke lave ki he lelei ange a e meʻakai mo e fiemalie ʻo e ʻātakai naʻa nau ʻi ai ʻi ʻIsipitē, ʻa e feituʻu naʻá nau fakaʻamua ke nau mavahe mei aí – ko e taimí ni ko ʻena lau ʻa hono lelei mo hono lelei ange, kae ʻikai fai haʻana lave ki hono popula ʻo e meʻa kotoa. Ko e ongo tangatá ni, mo hona kau muimuí, kuo mole kotoa ʻa e leleí ia, ko e taimi pē kuo toʻo ai hotau matá mei he ʻOtuá, pea tau kamata sio kiate kitautolu pē, mo hotau ngaahi palopalemá, ko ʻene kamata ia ke mole ʻa e lelei fakaeʻOtua kotoa pē. Manatuʻi, ko kitautolu, neongo ʻetau kau he lotú, ka ʻoku tau natula angahala, pea koe toʻo pe hotau mata ʻOtuá mo ʻene folofolá, ko hono tohoakiʻi ia kitautolu ʻe hotau natula angahalá, ke tau fai angahala. Kainga Moʻui foʻou, tui maʻa Kalaisi, he meʻa kotoa pē, anga fakamaʻumaʻu, angatonu mo angafakalotu he māmani ko ʻeni, he koʻetau talitali mohu monūʻia koe fakaeʻa mai ʻo Kalaisi (Taitusi 2:13)
No comments:
Post a Comment