Nomipa 21:1-3
"(1) PEA ko Kingi ‘Ālati, ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga, na‘a ne fanongo ‘oku ha‘u ‘a ‘Isileli ‘i he hala ‘o e kau asiasi; pea ne tau‘i ‘a ‘Isileli, ‘o ne taki pōpula honau ni‘ihi. (2) Pea fai ‘e ‘Isileli kia Sihova ‘enau tukumo‘ui, ‘o pehē, Kapau te ke mātu‘aki tuku mai ‘a e kakai ni ki hoku nima, pea te u faka‘auha ‘enau ngaahi kolo. (3) Pea ongo‘i ‘e he ‘Eiki ‘a e lea ‘a ‘Isileli, ‘o ne tuku atu ‘a ha‘a Kēnani; pea nau faka‘auha kinautolu, mo ‘enau ngaahi kolo: pea na‘e ui ‘a e potu ko Hoama (ko Faka‘auha)."
Nomipa 33:40
"(40) Pea ko Tu‘i ‘Ālati ko e ‘eiki Kēnani na‘e nofo ‘i he feitu‘u ko Tonga ‘i he fonua ko Kēnani, na‘a ne fanongo ki he ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli."
Senesi 28:20
"(20) Pea fai ai ‘e Sēkope ‘ene tukumo‘ui, he‘ene pehē, Kapau ‘e ‘iate au ‘a e ‘Otua, pea ne tauhi au ‘i he hala ko eni ‘oku ou ‘alu ai, pea ne tuku mai ha mā ke u kai, mo ha kofu ke u ‘ai"
Teutalonome 2:34
"(34) Pea na‘a tau hamu hono ngaahi kolo ‘i he taimi ko ia, pea na‘a tau mōifua ki he ‘Eiki ‘a e kolo kakai kotoa, mo e kau fefine, mo e tamaiki; na‘e ‘ikai te tau fakatoe ha toenga"
Fakamaau 1:16
"(16) Pea ko e hako ‘o Keini, ko e kāinga mali ‘o Mōsese, na‘a nau ‘alu hake mo ha‘a Siuta mei he Kolo-paame ki he toafa ‘o Siuta, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he potu tonga ‘o ‘Ālati; pea na‘a nau ‘alu ‘o nonofo mo e kakai."
"(16) Pea ko e hako ‘o Keini, ko e kāinga mali ‘o Mōsese, na‘a nau ‘alu hake mo ha‘a Siuta mei he Kolo-paame ki he toafa ‘o Siuta, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he potu tonga ‘o ‘Ālati; pea na‘a nau ‘alu ‘o nonofo mo e kakai."
Ko e ʻuluaki ikuna fakakautau ʻa ʻIsilelí, ko e ola ia ʻo e ʻohofi ʻe he tuʻi ʻAlatí ʻo Kenani, naʻá ne nofo ʻi he tafaʻaki fakatongá. Naʻá ne taki popula ha niʻihi ʻo e kau ʻIsilelí, pea fai ʻe ʻIsileli ʻenau tukumoʻui kia Sihová, mo ʻenau kole kiate ia, ʻo felāveʻi mo e ʻohofi naʻe fai mai ʻe he kau Kenaní. Pea naʻe ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻenau kolé, ʻo ne tukuatu ʻa e kau Kenaní, ʻo nau hanga atu ʻo fakaʻauha kinautolu, ʻio, he naʻe tau ʻa e ʻOtuá naʻa kinautolu. Pea naʻe ikunaʻi ʻe ʻIsileli, ʻa e kau tau ʻa Kenani ʻAlati pea nau fakaʻauha honau ngaahi koló. Ko e ikuna ko ení, ko e kamataʻanga eni ʻo e hū ikuna atu ʻa ʻIsileli, ki he fonua ʻo e talaʻofá.
Tau kiʻi foki siʻi ange, hili ko ia hono taʻetali ʻe ʻItomi ke nau fouange ʻi honau fonuá, naʻe afe leva ʻa ʻIsileli mei ai, ʻo nau fou mai ʻi he moʻunga ko Hoá, ʻo pekia ai ʻa ʻElone. Pea ko ʻenau hoko atu eni ki ha fouʻanga ke nau hu ai ki Kenani. Pea ko ʻenau hikilā pe eni, kuo mahino mai kuo kau mai ʻa e ʻOtua mo kinautolu. Ka ʻi ai ha meʻa kuo tapuni, manatuʻi ʻoku ʻikai taʻeʻafioʻi ʻe he ʻOtua, ʻa e meʻa kotoa pe ke ke falala kakato kiate Ia he te Ne fai ʻe ia. Ko e matapā huʻanga eni ko e tuʻi ʻAlati ʻo Kenani, ko e tuai pe ʻa e hanga atu ki he ʻOtua, kuo mahino mai ko hono finangalo eni. Pea ʻoku ʻikai ko e fakaava pe ha huʻanga, ka ko e fakaʻauha, pea ui ai pe ʻa e feituʻu ko fakaʻauha (Hoama). Ke mahino ka fai ʻe he ʻOtua ʻi hono finangalo ha meʻa, pea ko ʻene ʻosi ia. He ko hai ʻe tuʻu kia Sihova. Kainga Moʻui foʻou ko hotau ui ia. Ke tukua ʻa e falala tangata mo e falala māmani mo hono kiʻi lelei, ka tau ʻai ʻa Kalaisi pea tuʻu ʻa ʻetau meʻa kotoa pe, pea ke ne langilangi.
No comments:
Post a Comment