Nom 20:1-6; 14:2,3; 16:13, 31-35: 33:36 ; ʻEki 14:11 ; 17:1-3
Nomipa 20:1-6
"(1) PEA ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a e fakataha kotoa, ki he Toafa ‘o Sini ‘i he ‘uluaki māhina: pea nofo ‘a e kakai ‘i Kētesi; pea na‘e pekia ai ‘a Meliame, pea na‘e tanu ia ‘i he potu ko ia. (2) Pea na‘e ‘ikai ha vai ki he fakataha: pea na‘a nau fakakātoa mai ke fai mo Mōsese mo ‘Ēlone. (3) Pea kē ‘a e kakai mo Mōsese, ‘o nau lea ‘o pehē, Taumaiā na‘a mau mate fakataha mo homau kāinga ‘i he ‘ao ‘o Sihova! (4) Pea ko e hā kuo mo ‘omi ai ‘a e fakataha ‘a Sihova ki he toafa ni ke mau mate heni, ‘a kimautolu mo ‘emau fanga manu? (5) Pea ko e hā kuo mo ‘omi ai kimautolu mei ‘Isipite, ke a‘utaki mai ki he potu kovi ni? tala‘ehai ko e potu eni ke ma‘u ai ha tenga pe ha fiki, pe ha vaine, pe ha pomikānite; pea ‘oku ‘ikai foki ha vai ke inu. (6) Pea ō ‘a Mōsese mo ‘Ēlone mei he ‘ao ‘o e fakataha ki he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea na tō fo‘ohifo; pea na‘e hā ‘a e kolōlia ‘o e ‘Eiki kiate kinaua."
Nomipa 14:2,3
"(2) Pea lāunga ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa kia Mōsese mo ‘Ēlone; pea na‘e pehē kiate kinaua ‘e he fakataha kātoa, Taumaiā na‘a mau mate ‘i ‘Isipite! Pe taumaiā na‘a mau mate ‘i he toafa ni! (3) Pea ko e hā kuo ‘omi ai kimautolu ‘e Sihova ki he fonua ni ke mau tō ‘i he heletā, kae taki pōpula homau uaifi mo e fānau? ne mei lelei mu‘a ‘etau foki ki ‘Isipite?"
Nomipa 16:13, 31-35
"(13) ‘E ‘ikai te ma ō hake: ko e me‘a si‘i koā ho‘o ‘omi kimautolu mei he fonua na‘e mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi ke tāmate‘i kimautolu ‘i he toafa, ka ke fai ai pē foki ho‘o fie pule mai? (31) Pea ‘i he ‘osi leva ‘ene ngaahi lea ko ia, ‘iloange na‘e mafahi ‘a e kelekele na‘a nau tu‘u ai; (32) ‘io, na‘e mafa‘a ‘e he fonua hono ngutu, ‘o ne folo fua kinautolu mo honau fale mo e kau tangata ‘a Kola, mo ‘enau nga‘oto‘ota kotoa. (33) ‘Io, ko kinautolu mo ia kotoa pē na‘e kau kiate kinautolu na‘a nau ‘alu hifo mo‘ui ki lolofonua, pea na‘e mapuni ‘a e fonua kiate kinautolu, pea nau mole mei he lotolotonga ‘o e fakataha. (34) Pea ko e kau ‘Isileli kotoa na‘e takatakai kiate kinautolu na‘e hola ‘i he‘enau fekekee‘i, he‘enau pehē, Na‘a folo kinautolu foki ‘e he kelekele. (35) Pea pā atu ha afi meia Sihova, ‘o keina ‘a e toko uangeau mā nima-ngofulu‘i tangata na‘e to‘o ‘inisēnisi."
Nomipa 33:36
"(36) Pea nau hiki mei ‘Esionikepa, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he Toafa ‘o Sini (ko Kētesi ia)."
ʻEkisoto 14:11
"(11) Pea na‘a nau pehē kia Mōsese, Ko e masiva tanu‘anga ‘apē ‘a ‘Isipite kuo ke ‘ave ai kimautolu ke mate ‘i he toafa ni? Ko e hā kuo ke ngaohi pehe‘i ai kimautolu, ‘o ‘omi mei ‘Isipite?"
'Ekisoto 17:1-3
"(1) PEA hiki ai ‘a e nofo‘anga kotoa ‘o ‘Isileli mei he Toafa ‘o Sini, ‘o nau fononga ‘i he angi ‘a Sihova, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i Lefitimi: pea na‘e ‘ikai ha vai ke inu ‘e he kakai. (2) Pea na‘e lau fakamamahi ‘a e kakai kia Mōsese, ‘o nau pehē, Fei mo ‘omi hamau vai inu. Pea tali ‘a Mōsese kiate kinautolu, Ko e hā ‘oku mou fai ai ho‘omou mamahi kiate au? Ko e hā ‘oku mou ala‘aki ai kia Sihova? (3) Pea na‘e feinga vai ‘a e kakai ‘i he potu ko ia; pea na‘e lāunga ‘a e kakai kia Mōsese, ‘o pehē, Ko e hā kuo pehē ai, ho‘o ‘omi kimautolu mei ‘Isipite ke tāmate‘i kita mo ‘ete fānau mo ‘ete fanga manu ‘aki ‘a e fie inu?"
Ko e toʻutangata foʻou. Ko e lava ʻeni ʻa e taʻu ʻe 37, talu mei he ʻalu e kau ʻuluaki asiasi ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá (Nom 13:14). Ka ko e taʻu ia ʻe 40 talu ʻa e mavahe ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité. Ka ʻoku fakalongolongʻi pe ʻe he Tohitapú, ʻa e taʻu ko ia ʻe 37 ʻa ʻenau hē holo ʻi he toafa, ʻo taʻetaumuʻá. Ko e kotoa ʻo e toʻutangatá, naʻa nau haʻu mei ʻIsipité, kuo nau ʻosi mate kotoa, ko e toé pe, ko Mosese, ʻElone, Siosiua mo Kelepi. Kuo nau ʻapitanga eni ʻi Ketesi, ʻi he toafa ʻo Siní, ko e feituʻu eni naʻe fakaʻosi mai ki ai ʻa e kau asiasí. Pea naʻe malolo heni ʻa Meliame, ʻo nau fai ai pe. Naʻe ʻamanaki ʻa Mosese ki ha kamata foʻou pea mo e toʻutangata foʻou ko ení. Heʻikai lava ha kamata foʻou ia, he ʻoku natula angahala ʻa e toʻutangata kotoa pe. Tukukehe pe ʻakinautolu te nau ʻia Kalaisí, ko e foʻou moʻoni ia ʻa e moʻuí.
Ko e ʻosi eni ʻa e taʻu ʻe 37 ʻi he toafa kuo ngalo ia ʻi he kau ʻIsilelí, ʻa ʻenau hē holo ʻi he toafá, ko e ola ia ʻo e angahala ʻo ʻenau ngaahi matuʻá. Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tali ʻa e moʻoní, naʻe ʻomai ʻe he ngaahi palopalema naʻe hoko. Ko ia ai naʻa nau tukuakiʻi ʻa Mosese, ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí. Ko ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá, ko e ola ʻoku haʻu mei heʻetau talangataʻá, pea mo e taʻetuí. Heʻikai ke tau lava ʻo tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá. Kaekehe, “Pea naʻe kē ʻa e kakaí mo Mosese”. Ko e tuʻunga ē ʻo e tangata kakanó taʻekau ai ʻa e moʻui foʻoú, ʻa ē ʻoku fou mai ʻi he Laumalie Maʻoniʻoní, tuʻunga ʻi he tui falala kia Sisū Kalaisí. Kainga Moʻui foʻou, te tau kē tuʻunga ha kiʻi palopalema ʻoku hoko ʻi he fonongaʻangá. Mou noʻo ʻaki ʻa e melinó ʻakinautolu kuo fakatupu ʻe he laumalié. ʻIo, ko kitautolu ʻoku ʻia Kalaisí, kuo fakatupu kitautolu ʻi he laumalie pea koe melino taʻengata kuo tau ʻi ai.
Oku iai kii fifili ki he tau 37 moe 40 oku talanoa kiai ae vete, pe koeha e veesi fakamooni ki he tau pe lava tokoni maia ai ha taha, ngata pe ete sii ilo koe uluaki mahina ka oku iai pe kii fiemau tokoni na lava tokoni mai ha taha fakamahino mai ae tau 37 Koeni malo aupito
ReplyDelete