Wednesday, 12 October 2016

Pulelulu 13 Okatopa, 2016

Nom 18:1-7; 3:5-10 ; Eki 28:38 ; Hep 9:3, 6 ; 1 Pita 5:2, 3 

Nomipa 18:1-7
"(1) PEA folofola ‘a e ‘Eiki kia ‘Ēlone, Ko koe mo ho ngaahi foha, mo e fale ‘o ho tupu‘anga fakataha, te mou fuesia ‘a e hia ‘o e Fale Tapu; pea ko koe mo ho ngaahi foha fakataha, te mou fuesia ‘a e hia ‘o homou lakanga fakataula‘eiki. (2) Pea ko ho kāinga foki ko e fa‘ahinga ‘o Līvai, ‘a e matakali ‘o ho tupu‘anga, ‘omi mo koe, ke nau ofi, ke nau piki kiate koe mo tauhi koe: ka ko koe mo ho ngaahi foha foki te nau taka ofi ki he Tēniti Fakamo‘oni‘anga. (3) Pea te nau fai ho tauhi, mo e tauhi ‘o e Tēniti kātoa: ko e me‘a pē, ‘e ‘ikai te nau ofi ki he nāunau ‘o e Fale Tapu, pe ki he ‘ōlita, na‘a nau pekia, ‘a kinautolu mo kimoutolu. (4) Ka te nau piki kiate koe, ‘o fai ‘a e tauhi ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pe ko e hā ‘a e ngāue ‘o e Tēniti; pea ‘ikai ofi kiate kimoutolu ha kehe. (5) Pea te mou fai ‘a e tauhi ‘o e Fale Tapu, mo e tauhi ‘o e ‘ōlita: ke ‘oua na‘a toe houhau‘ia ‘a ha‘a ‘Isileli. (6) Pea ko au, vakai kuo u to‘o homou kāinga ‘a e kau Līvai mei he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli: ko e foaki ia kiate kimoutolu, he ko e me‘a foaki ia kia Sihova ke fai ‘a e ngāue ‘a e Tēniti Fe‘iloaki‘anga. (7) Pea ko koe mo ho ngaahi foha foki te mou tauhi homou tu‘unga fakataula‘eiki ki he ngaahi me‘a kehekehe ‘o e ‘ōlita mo e loto tatau; pea ko homou fatongia ia; kuo u ‘atu ‘a e fakataula‘eiki ko homou fatongia tō: pea ko ha kehe te ne ofi ai te ne mate."

Nomipa 3:5-10
"(5) Pea na‘e folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, (6) Fakaofi mai ‘a e matakali ‘o Līvai, ‘o fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ke nau tauhi kiate ia. (7) Pea te nau feia ‘ene lakanga tauhi, pea mo e lakanga tauhi ‘a e fakataha kātoa, ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ke ‘anautolu ‘a e ngāue ‘o e Tāpanekale. (8) Pea te nau tauhi ‘a e nāunau kotoa ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, mo fai ‘a e lakanga tauhi ‘a ha‘a ‘Isileli ke ‘anautolu ‘a e ngāue ‘o e Tāpanekale. (9) ‘Io, te ke foaki ‘a e kau Līvai kia ‘Ēlone mo ‘ene fānau: kuo tuku li‘aki kinautolu kiate ia mei ha‘a ‘Isileli. (10) Ka ko ‘Ēlone mo ‘ene fānau te ke vahe‘i kinautolu, pea te nau tauhi ‘enau lakanga taula‘eiki: pea ka ai ha kehe ‘e fakaofiofi ki ai, ‘e mate tāmate‘i ia."

'Ekisoto 28:38
"(38) ‘Io, ‘e tu‘u ‘i he la‘e ‘o ‘Ēlone koe‘uhi ke fua ‘e ‘Ēlone ‘a e hia ‘a e ngaahi me‘a tapu, ‘a ia ka fakatāpui ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he fai ‘o ‘enau ngaahi me‘a‘ofa tapu kehekehe; pea ‘e tu‘u ia ki hono la‘e ma‘u pē ke hōifua ‘i he‘enau ngaahi me‘a ‘a e finangalo ‘o Sihova."

Hepelu 9:3, 6 
"(3) Pea ‘i he tuku mai hono ua ‘o e tatau, na‘e ‘i ai ‘a e feitu‘u Tāpanekale ‘oku ui ko e Potu Toputapu. (6) Pea ko eni, kuo fokotu‘u leva ‘a e ngaahi me‘a ko ia, na‘e hū ‘a e kau taula‘eiki ki he ‘uluaki feitu‘u Tāpanekale ‘i he taimi kotoa pē, he fai ‘o e ngaahi ngāue fakalotu. "

1 Pita 5:2, 3 
"(2) ‘Ē, mou fei mo tauhi ‘a e fanga sipi ‘a e ‘Otua ‘oku ‘iate kimoutolu, ‘o ‘oua na‘a fai fakakoloto hono le‘ohi, ka ‘i he loto fiefai ‘i he funga ‘o e finangalo ‘o e ‘Otua; ‘o ‘ikai ko e sio pa‘anga ‘uli, ka ‘i he ‘ofa ki he ngāue; (3) pea ‘oua te mou fakafie‘eiki ki he ngaahi potungāue, kae hoko ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ki he fanga sipi."

Ko e ngaahi fatongia ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí. Ko ʻElone, ko hono fokotuʻu kakato eni ki he fatongia ko e taulaʻeiki. Pea ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo fekauʻaki mo ʻene ngāué. He ko e kakaí, ʻi he fakaʻosiʻosi ʻa e vahe kimuʻá, naʻa nau lāunga ʻi heʻenau faingataʻaʻia, ʻi he ʻunuʻunu ke ofi ki he ʻOtuá, ʻo hangē ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e manavasiʻi ʻi he Tapanekalé, he naʻe ʻikai ke maʻu ai ʻenau fiefia, mo e langilangi, ka ko e manavahē pe ʻeni ia, mo e ʻauha. Ka naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ke mahino, ko e kau taulaʻeikí te nau haʻu ʻo ofi ki he ʻOtuá, ko honau kau fakafofonga. 

Ko ʻElone, naʻe totonu ke fakahaaʻi ʻene fiefiá, ʻi he lahi hono faingamalie, pea mo e mana naʻe hoko ko hono poupouʻí, ka naʻe fakamanatu ʻe he ʻOtuá kiate ia, ʻa e kaveinga ʻoku hilifaki kiate iá, mo e fatongia ʻoku fiemaʻu meiate ia ko e taulaʻeiki. Pea te ne sio ki he ʻuhingá, ke ʻoua naʻá ne ʻafungi, ʻi hono fai ʻa e ngāué, ka kuo ne maʻu ha ngaahi langilangi ʻa e ngāue, pea mo e ʻapasia moʻoni, ko e taulaʻeikí ʻe tuʻu vahaʻa, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá, pea mo e tangatá. Pea ko e kotoa ʻa e ngāue ʻa e taulaʻeikí, ko e tuhu mai ia kimuʻa. Ko e ngāue ʻa Sisū Kalaisí ko hotau Taulaʻeiki lahi. Ko e kau Livaí, ko e kau sevāniti kinautolu, ʻa e kau taulaʻeikí, ka naʻe fakangatangata ʻi he meʻa pe ʻoku nau malava ke faí. Ko e meʻa ia naʻe lavea ai ʻa Kolá, ko e Livai ia, ka naʻe loto ia ke ne fai ʻa e ngaue ʻa e taulaʻeikí. Tokanga ki ai, naʻe taki halaʻi ha taha ʻe hono kakanó. Ko e kau taulaʻeikí pē, naʻe ʻatā ki he ngaahi fatongia ʻo e potu toputapú, mo e ʻolitá. He ko ha kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki ha muli, ka ki ha ʻIsileli taʻemaʻu mafai, ka ne ofi ai e tauteá. Ko e ʻuuni toputapú ni ki he ʻOtuá, kuo fakaʻatā ʻa e taha kotoa pē ki he ʻOtuá, ʻi hoʻo maʻu ʻa Kalaisi ko ho ʻEikí. Ha taimi pē, ha feituʻu, ʻoku ke fie aʻu ki he ʻOtuá, aʻu leva ki ai

No comments:

Post a Comment