Nomipa 16:16-22 ; 14:10, ʻEki 32:10; 33:5 ; Ng 2:40 Fakahā 18:4
Nomipa 16:16-22
"(16) Pea lea ‘a Mōsese kia Kola, ‘A koe mo ho‘o kau kotoa, ke mou ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘apongipongi; ‘a koe, mo kimoutolu mo ‘Ēlone: (17) pea mou takitaha to‘o ‘ene ‘ainga malala, mo ‘ai ‘inisēnisi ki ai, pea mou omi mo kimoutolu ki he ‘ao ‘o Sihova, ‘a e tangata mo ‘ene ‘ainga malala, ko e ‘ainga ‘e uangeau mā nimangofulu; mo koe foki mo ‘Ēlone, te mo takitaha ‘ene ‘ainga malala. (18) Pea nau to‘o takitaha ‘ene ‘ainga malala, ‘o ‘ai ki ai ha afi, ‘o nau hilifaki ai ha ‘inisēnisi, pea nau tutu‘u ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea ‘i ai ‘a Mōsese mo ‘Ēlone. (19) Pea ui mai ‘e Kola ‘a e fakataha kotoa ki he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga ke fai mo kinaua–mo e hā ‘a e kolōlia ‘o e ‘Eiki ki he fakataha kotoa. (20) Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese pea kia ‘Ēlone, ‘o pehē, (21) Mavahe mai kimoua mei he fakataha na, ka u faka‘osi kinautolu ‘i ha fo‘i kemo. (22) Pea na tō fo‘ohifo kinaua, ‘o na pehē, ‘Ēī, ko e ‘Otua ‘o e ngaahi laumālie ‘o e kakai fuli pē, ‘e hia koā ha toko taha, pea ke tuputāmaki ki he fakataha kotoa?"
Nomipa 14:10
"(10) Ka ka pehē ‘e he fakataha kotoa ke tolomaka‘i kinaua, mo e hā ‘a e kolōlia ‘o e ‘Eiki ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ‘o e‘a ki ha‘a ‘Isileli kātoa."
ʻEkisoto 32:10
"(10) ko ia tukuange mu‘a ke kakaha ‘eku ‘ita kiate kinautolu, ka u faka‘auha kinautolu, pea te u ngaohi koe ko e kakai lahi."
'Ekisoto 33:5
"(5) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Ko e kia kekeva kimoutolu: kapau te u ‘alu ‘i homou lotolotonga ko ha mōmeniti ‘e taha, te u faka‘auha koe: pea ko eni, hu‘ihu‘i ho‘o teunga, ka u vakai pe ko e hā te u fai kiate koe."
Ngaue 2:40
"(40) Pea na‘e lahi foki mo ‘ene ngaahi lea kehekehe na‘a ne fakamamafa ‘aki, mo ne toutou enginaki kinautolu, he‘ene pehē, Mou tuku kimoutolu ke fakamo‘ui mei he fa‘ahinga angakehe ko eni"
Fakahā 18:4
"(4) Pea na‘e ongo mai ha le‘o ‘e taha mei he langi na‘e pehē, Hiki meiate ia, ‘e hoku kakai, Ke ‘oua na‘a mou kau ‘i he‘ene hia, Pea ‘inasi ‘i hono tautea."
Hā ʻa e kololia ʻo Sihová moe hufia ʻa Mosese mo ʻEloné. Ko e sikaina, pe kololia tatau pe naʻe hā ʻi hono fakanofo ʻo ʻElone, ki heʻene ʻuluaki ngāué (Lev 9:23). Pea ko ʻene toe hā ʻeni, ke fakapapauʻi ʻa ʻElone ki hono uí, pea mo fakapuputuʻuʻi ʻakinautolu ko ē ʻoku hū mai ke nau feʻauhi ki he lakangá. Ko e Sikainá, pe ko e ngeia fakaʻOtuá, ko e kololia ia ʻo e folofola taʻengata, ʻokú ne nofo pe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo selupimi ʻi he loto veilí, ka ko eni ia kuo ne hā, ʻo sio ki ai ʻa e kakai ʻi he matapā ʻo e Tapanekalé, ko e fakamanavahē ki he fakataha kotoa, pea ko ʻene haá, ʻoku mahino leva ʻoku tuputamaki ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻoku hā ai (14:10). ʻOku halaʻatā ha to e meʻa ia, ʻe lahi ange ʻene fakamanavahē kia kinautolu ʻoku halaiá, ka ko e taimi ʻoku hā ai ʻa e kololiá pea oku ne fakahaaʻi ko e fili lahi fakaʻulia. Pea ko e ʻOtuá tene keina pe kinautolu ʻi ha foʻi mōmeniti pē, pea kia Mosese mo ʻElone, ke na tuʻu mavahe meiate kinautolu. Ke fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuha ʻo ʻenau angahalá. Sio ki he fakatuʻutamaki ʻa e feohi mo e kau angahalá, pea mo kē mo kinautolu, ʻi he kiʻi meʻa siʻisiʻi taha. Naʻe teu ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha kinautolu ʻi ha foʻi kemo pe, ʻo kapau naʻe mavahe ʻa Mosese mo ʻElone te na mamaʻo mei he houhaú (Sa 106: 23) Naʻe lotu ʻa Mosese mo ʻElone, ko e hingoa naʻa na ʻoange ki he ʻOtuá, “ʻEi, koe ʻOtua ʻo e ngaahi laumalie ʻo e kakai fulipe”. Ko e tangatá, ko ha laumalie, ʻoku maʻu sino kakano, pea ko kitautolu moʻoni ia, ko e meʻa moʻui mo haohaoa ki he ʻOtuá. Ko e fekauʻaki eni ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi laumalie ʻo e tangata maté. ʻOku mahuʻinga hotau laumalié, telia naʻa angimui ki hotau kakano ʻauhá, kae mavahe ai pe hotau laumalié mei he ʻOtuá ʻo taʻengata. Naʻe ʻamanaki ʻa Mosese ia, ko Kola pe ʻoku hiá, ka ko e toengá ko e muimui taʻeʻilo pe (L.K 23:34 ; 1 Timote 1:13). Pea ko e meʻa tatau eni naʻe hoko kia ʻEpalahame ʻi hono hufia ʻa Sotomá. “ʻOku pehe koā te ke fakaʻauha ʻa e maʻoniʻoní fakataha mo e angahalá?” (Senesi 18:23). Hono ʻikai ke mahuʻinga hotau tuʻungá ʻia Kalaisi ʻoku ʻi ai ʻetau maʻoniʻoni mo tauhi kiate ia mo e moʻui taʻengata mo e fiefia maʻu pe.
No comments:
Post a Comment