Nomipa 17:8-13
"(8) Pea ‘i he pongipongi hake na‘e hū ‘a Mōsese ki he Tēniti Fakamo‘oni‘anga; pea tā kuo muka ‘a e tokotoko ‘o ‘Ēlone, ‘a ia na‘e tu‘u ma‘a e fale ‘o Līvai, pea kuo talamuka, pea kuo moto ‘o fisi, pea fuhi ai ‘a e ngaahi ‘ai kuo motu‘u. (9) Pea ‘omi ki tu‘a ‘e Mōsese ‘a e ngaahi tokotoko mei he ‘ao ‘o e ‘Eiki ki ha‘a ‘Isileli kātoa: pea nau vakai, ‘o to‘o takitaha hono tokotoko. (10) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Fakafoki ‘a e tototoko ‘o ‘Ēlone ki he ‘ao ‘o e Fakamo‘oni‘anga ke tauhi ai, ko e faka‘ilonga ki he kau angatu‘u: ka ke faka‘osi he kau angatu‘u: ka ke faka‘osi meiate au ‘enau lāunga, ‘o ‘oua te nau mate. (11) Pea fai pehē ‘e Mōsese: ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate ia, na‘e pehē ‘ene fai. (12) Pea lea ‘e ha‘a ‘Isileli kia Mōsese, ‘o pehē, (13) Ko ‘eni kuo tau mate; kuo tau ‘auha, kuo tau ‘auha kotoa. Ko ia ‘oku ne ki‘i ofiofi ki he Tāpanekale ‘o Sihova te ne pekia: te tau ‘au kotoa koā?"
Nomipa 1:51, 53
"(51) Pea ka hiki atu ‘a e Tāpanekale, ‘e veteki ia ‘e he kau Līvai; pea ka pehē ke tu‘u ‘a e Tāpanekale, ‘e fokotu‘u ia ‘e he kau Līvai; pea ko ha kehe ‘oku fakaofi mai ‘e tāmate‘i. (53) Ka ko e kau Līvai te nau ‘apitanga takatakai ki he Tāpanekale Fakamo‘oni‘anga, ke ‘oua na‘a tō ha houhau ki he fakataha ‘o ha‘a ‘Isileli; pea ‘e fai ‘e he kau Līvai ‘a e tauhi ‘o e Tāpanekale Fakamo‘oni‘anga."
Nomipa 17:5
"(5) Pea ko eni ‘a e me‘a ‘e hoko, ko e tangata ‘oku ou fili ki ai ‘e muka hono tokotoko: ka u fakangata meiate au ‘a e lāunga ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘enau lāunga kiate kimoua."
Nomipa 18:4, 7
"(4) Ka te nau piki kiate koe, ‘o fai ‘a e tauhi ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pe ko e hā ‘a e ngāue ‘o e Tēniti; pea ‘ikai ofi kiate kimoutolu ha kehe. (7) Pea ko koe mo ho ngaahi foha foki te mou tauhi homou tu‘unga fakataula‘eiki ki he ngaahi me‘a kehekehe ‘o e ‘ōlita mo e loto tatau; pea ko homou fatongia ia; kuo u ‘atu ‘a e fakataula‘eiki ko homou fatongia tō: pea ko ha kehe te ne ofi ai te ne mate."
Teutalonome 9:7, 24
"(7) Manatu, ‘oua ‘e ngalo ho‘o fakahouhau‘i ‘a Sihova ko ho ‘Otua ‘i he Toafa: talu e ‘aho na‘a ke hū ai mei ‘Isipite, ‘o fai mai ki ho‘omou a‘u ki he potu ni, ko ho‘omou fakafeangai kia Sihova ko e koto angatu‘u pē. (24) Ko e koto angatu‘u ho‘omou fakafeangai kia Sihova talu e ‘aho na‘a ku fua ‘ilo ai kimoutolu."
Isikeli 17:24
"(24) Kae ‘ilo ‘e he ‘akau fua pē ‘o e vao ko au Sihova kuo u fakamo‘ulaloa‘i ‘a e ‘akau mā‘olunga, kuo u fakamā‘olunga ‘a e ‘akau mā‘ulalo, kuo u fakamōmoa ‘a e ‘akau mata, pea kuo u fakamuka ‘a e ‘akau mōmoa: ko au Sihova kuo u lea pea kuo u fai."
Muka ʻa e tokotoko ʻo ʻElone pē. ʻI hono vakaiʻi ʻi he pongipongí naʻe hoko ʻa e ngaahi tokotoko naʻe tuku ʻi he Tapanekale, naʻe ʻikai ha tokotoko ia, naʻe hangē ko ia naʻe maʻú ʻe hono tokotoko, ʻa ia ko hono fakahaaʻi kakato iá. Ko ʻElone ko e taulaʻeiki moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, pea koe ngaahi tokotoko kehé leva, ko e ngaahi vaʻaʻakau momoa pē. Ka ko e tokotoko ʻo ʻEloné, kuo muka ʻa e moʻuí ia, ʻa ē naʻe fakalakalakaʻi ʻi he foʻi po pe ʻe taha, kuo motuʻa ʻa e alamoni ia, pea koe kotoa ʻa e ngaahi vaʻakau mata naʻe ui ʻe Mosese ʻa e ngaahi ʻEiki, ʻa e ngaahi matakali, ke nau ʻomai ʻo takitaha ʻave ʻa hono tokotoko, ko e fakaʻilonga fakaesino ia ʻa e felotoi ki he finangalo ʻa e ʻOtuá.
Pea folofola ʻa e ʻOtuá kia Mosese, ke fakafoki ʻa e tokotoko ʻo ʻEloné ki he Tapanekalé pea ki he puha ʻo e ʻAʻaké ʻo tauhi ʻi ai, fakataha moe ongo lauʻimaka ʻo e laó (Eki 25:16) pea mo e kulo ʻo e maná, ke tauhi. Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻa hono katēkina ʻe he meesi ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí (Eki 16:33, 34). Ko e taimí ni, ko e tokotoko ʻo ʻEloné naʻe muka pea ne ʻomai ʻa e ʻalamoni motuʻa ʻo tauhi ai pe, ka e talu ʻa e tuku ʻa e ʻaʻake ki he potu toputapu. Ko e ʻOtuá tokotaha pē, naʻá ne ʻafio ki he tokotokó ʻe ʻi ai. Ko e tokotoko ʻo ʻEloné, ko ha fakaʻilonga ʻa e fai meesi ʻa e ʻOtuá ki hono kakai. He kuo ne fili ʻa e kau Livaí ke nau faifekau ʻi hono ʻaó. Pea ko e tokotaha kehe mei he ʻOtuá, naʻá ne sio ki he ngaahi meʻa toputapu ko ʻení, ko e taulaʻeiki lahi kuo fili ʻe he ʻOtuá.
Kuo ʻilo ʻe he kakaí, kuo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá hono finangaló, ʻi he ngāue faimana ʻi honau lolotongá. Pea ʻikai ha taha, tukukehe ʻa e taha kuo ne fili, ʻe lava ʻo ofi ki he ʻOtuá ʻi he potu toputapú pea ʻoku ʻikai ko e ofi pe ʻa e taulaʻeiki lahí kiate Ia, ka ʻoku akonekina ia ki he founga, ke ne fakalelei ʻaki ʻa e angahala ʻa e kakaí. ʻI he ʻaho ni, kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e founga haohaoa ʻo ʻEne meesí, ke maʻuʻaki ʻene fakamolemolé, ʻo fou ʻi he tui kia Kalaisí, pea ko ia hotau taulaʻeiki lahí. Tui ki ai.
No comments:
Post a Comment