Nomipa 19:1-3
"(1) PEA folofola ‘a Sihova kia Mōsese pea kia ‘Ēlone, ‘o pehē, (2) Ko eni ‘a e tu‘utu‘uni fakalao ‘a ia kuo fokotu‘u ‘e Sihova, ‘o pehē, Tala ki ha‘a ‘Isileli ke nau ‘omi kiate koe ha pulu fefine kulokula, pea haohaoa ‘o ‘ikai hano ‘ila, ha taha kuo te‘eki ke ‘ai ‘ioke ki ai. (3) Pea te mou tuku ia kia ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘e ‘ave ia ki he tu‘a ‘apitanga, pea ‘e tāmate‘i ia"
Nomipa 3:4
"(4) Ka na‘e pekia ‘a Nātapi mo ‘Āpiu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki, ‘i he‘ena ‘atu ‘a e afi kehe ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘i he Toafa ‘o Sainai; pea na‘e ‘ikai ha‘ana fānau: ko ia ko ‘Eliesa pē mo ‘Ītama na‘e fai ‘a e ngāue fakataula‘eiki fakataha mo ‘Ēlone ko ‘ena tamai."
Levitiko 4:12, 21
"(12) ‘io ko e pulu kotoa te ne ‘ave kitu‘a ‘apitanga, ki he potu ma‘a ‘oku lilingi ai ‘a e efuefu, pea te ne faka‘auha ia ‘aki ‘a e afi ‘i ha fefie: ‘io, ‘i he potu ‘oku tuku ai ‘a e efuefu ‘e faka‘auha afi ai ia. (21) Pea te ne ‘ave ‘a e pulu ki tu‘a ‘apitanga, pea te ne faka‘auha ia ‘aki ‘a e afi, ‘o hangē ko ‘ene tutu ‘a e pulu ‘e taha ko ē: ko e feilaulau angahala ia ‘o e Fakataha."
Teutalonome 21:3
"(3) pea ko e kolo ‘oku ofi ki he ‘anga‘anga, ‘io, ko e mātu‘a ‘o e kolo ko ia te nau to‘o ha pulu mui fefine, ha taha kuo te‘eki ngāue‘aki, pea kuo te‘eki ke toho ‘i he ‘ioke;"
Ko e lao ʻo e fakamaʻá. Naʻe lāunga ʻa e kakaí ʻi he fefeka ʻa e lao ʻi hono tāpui ʻenau fakaofiofi ki he Tapanekalé (17:13). Pea ko e tali ki he lāunga ko iá ke fakamaʻa kinautolu, koeʻuhi ke nau lava ʻo fakaofi mai ki he Tapanekalé, ʻo ʻoua ʻe manavahē. Ko e taipe ʻo e fakamaʻa ko ení, ko e fakamaʻa ʻo e konisenisí, mei he ʻuli ʻo e angahalá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatala ki ai ʻa e ʻapositoló (Hep 9:13, 14) ʻo ne fakahoa ʻa e taʻataʻa ʻo Kalaisí mo hono fakakoloa ʻi he moʻuí pea mo e efuefu ʻo e pulu fefiné.
Ko eni ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá fakalao kia Mosese mo ʻElone, ke ʻomi ha pulu fefine kulokula ʻoku taʻe ʻi ai hano ʻila, pē ngāueʻaki, ʻo tutu ke efuefu ʻi tuʻa ʻapitanga ʻe he taulaʻeiki ko ʻEliesá pea ne tanaki ki he afí ʻa e vaʻa sita mo e ʻisope ʻoku kula ʻahoʻaho ʻo tutu fakataha ia mo e pulú ke efuefu. Ko e vaʻa sitá ʻe tokoni ki hono fakatolonga ʻo e efú, mo e ʻisopé ke tokoni ki hono fakaifoʻi ʻi hano ngāueʻaki. Pea tauhi fakatolonga ʻa e efuefu naʻe tutú ke hoko ia ko e meʻa fakamaʻa maʻa ʻIsileli.
Ko e tuʻu ko eni ʻa e pulu fefiné, ʻoku ʻikai ko ha feilaulau angahala, he naʻe ʻikai ke fai ia ʻi he ʻolita feilaulaú. Ka ko e fakataipe ia ki he pekia, mo e mamahi ʻa Kalaisí, he naʻe ʻikai fakakaveinga pe ke fakafiemalie ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ka ke fakamaʻa, mo fakanonga hotau ngaahi konisenisí, ke tau maʻu melino mo e ʻOtuá, pea mo ha nonga ki hotau ngaahi lotó, pea ko ia ʻa e teuteu ki he pekia ʻa Kalaisí, naʻe ʻikai ke hangē pe ko e fanga pulu mo e fanga kosi ke ʻi he ʻolita ko e feilaulaú, kae toe hangē koe pulu fefine ʻi tuʻa ʻapitangá. Ko e fuʻu tokonaki mei he kilukiluá ko e siofaki mai ia maʻa kitautolu. He ko Kalaisi, naʻá Ne tautau ʻi he ʻakau ʻi he tuʻa ʻapitangá, ke ne fakakau mai kotoa ʻa e senitailé mamaʻó, mo e taʻeʻilo ʻOtuá, ʻa ē kuo tau monūʻia ai ʻa e feohiʻanga Moʻui foʻou ʻia Kalaisí, naʻe ʻikai haʻatau teitei lavelave ʻilo, ki Heʻene ʻofa maʻataʻatā pe ia ʻa hotau ʻOtuá. Kuo ne fai maʻa kitautolu ʻia Kalaisi ke tau moʻui ai taʻe ʻi ai haʻatau lelei ʻe taha.
No comments:
Post a Comment