Saturday, 8 October 2016

Tokonaki 8 Okatopa, 2016

Nomipa 16: 41-45; 14:2; ʻEki 40:34 

Nomipa 16:41 - 45
"(41) Ka ‘i he pongipongi hake na‘e lāunga ‘a e fakataha kotoa ‘a ha‘a ‘Isileli kia Mōsese mo ‘Ēlone, ‘o pehē, Kuo mo tāmate‘i ‘a e kainanga ‘a Sihova. (42) Pea ‘i he kātoa mai ‘a e fakataha ke fai mo Mōsese mo ‘Ēlone, ‘iloange na‘a nau sio ki he Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea tā ‘oku pulonga ai ‘a e ‘Ao, pea hā ai ‘a e kolōlia ‘o e ‘Eiki. (43) Pea ō ‘a Mōsese mo ‘Ēlone ki he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga. (44) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, (45) Mo hiki kimoua mei he fakataha ni, ka u faka‘auha kinautolu ‘i ha fo‘i kemo. Ka na‘a na tō fo‘ohifo."

Nomipa 14:2
"(2) Pea lāunga ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa kia Mōsese mo ‘Ēlone; pea na‘e pehē kiate kinaua ‘e he fakataha kātoa, Taumaiā na‘a mau mate ‘i ‘Isipite! Pe taumaiā na‘a mau mate ‘i he toafa ni!"

'Ekisoto 40:34
"(34) Pea na‘e toki fakapūlou ai ‘e he ‘Ao ‘a e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, pea na‘e fā‘ofale ‘a e Sikaina ‘o e ‘Eiki ‘i he Tāpanekale."

Ko ha angatuʻu foʻou mei he fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻaho pe naʻe hokó, hili ia ʻa hono tamateʻi ʻo Kola mo hono kau muimuí, he ʻenau fakafepaki kia Mosese mo ʻElone. Ko ʻenau tukuakiʻí, naʻe fuʻu maʻolunga, mo mamafa, heʻenau pehe “Kuo mo tamateʻi ʻa e kāinga ʻo Sihová” Kuo nau ui ʻa e kau angatuʻú, kuo nau mate he fakafepaki, ko e kainga ʻo Sihová, naʻe mahino pe ko Mosese mo ʻElone, naʻe ʻikai ke kau ha meʻa ʻi heʻenau maté. Naʻe fai pe ʻa e meʻa naʻa na lava ke fakahaofi kinautolu koeʻuhi koʻenau tukuakiʻi ki he tamate ʻoku nau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ʻiate ia pe. Ki he kakai ni, naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e fakamanavahe ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ʻa ē naʻe foaki ʻi moʻunga Sainaí, pea moe fakamanavahē ʻa ʻene fakamaaú, hangē ko ia ʻoku nau tuʻunga aí. Ko e tamateʻi fakalao ʻa e talangataʻá, ʻoku hā mahino mei heni, ʻa e fuʻu fiemaʻu ʻa e kelesi ʻa e ʻOtuá, ke liliu ʻa e ngaahi loto, mo e moʻui ʻa e tangatá, ke ʻi ai ha ʻofa ʻe hā mai he ko e ʻofá te ne lava ʻo fai ʻa e meʻa ia, ʻoku ʻikai lava ʻe he manavahé ʻo fai. 

Pea ʻi he fai ʻo ʻenau fakafepakiʻi ʻa Mosese mo ʻEloné, pea nau sio atu ki he Tapanekalé, ko e kololia ʻo Sihová ʻoku hā mai. Ko hono maluʻi ia ʻo ʻene ongo sevanití. Pea kamata ke fihi ʻa e kau talatalaakí, pea haʻu leva ʻa Mosese ia mo ʻElone ki he Tapanekalé. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamaauʻangá, ko e kakaí ʻoku tuha kinautolu, mo e keina ʻe he afí, ʻi ha foʻi mōmeniti pē. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá hono finangaló kia Mosese mo ʻElone, ke na mavahe kinaua mei he fakatahá, ka Ne fakaʻauha kinautolu ʻi ha foʻi kemo pe. Kainga Moʻui foʻou, ʻoku ʻi he tuʻunga fakaʻauha ʻa māmani kātoa, he kuo tau faiangahala kotoa pē, talu mei he kamataʻangá. Ko e haoʻangá ʻoku taha matē pe. Ko e tui pe kia Sisū Kalaisí. Ko e fakamoʻui ia. Manatuʻi ʻa e foʻi meʻa ko eni ʻe nima (1) ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻia au (2) Ko e angahala au (3) Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻaku (4) Keu tui falala ki ai (5) ʻOku ou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. . Pea ʻi hoʻo fai iá, ko e maʻu ia ho fakamoʻuí.

1 comment:

  1. Kakai taemingao mooni, taefiu, loto taefieauna, pea fielau pe finangalo e Eiki ke faka'auha kinautolu. Fefe kitautolu he ngaahi aho ni ?

    ReplyDelete