Nomipa 18:14-19
"(14) ‘Ilonga ha me‘a ‘i ‘Isileli ‘oku tapui ‘e ‘a‘au ia. (15) ‘Ilonga ha ‘olopo‘ou ‘i he fa‘ahinga me‘a kotoa pē, ‘a ia te nau ‘omi kia Sihova, pe ko e tangata pe ko e manu, ‘e ‘a‘au ia: ka ko e ‘olopo‘ou ‘o e kakai kuo pau te ke huhu‘i, pea te ke huhu‘i mo e ‘olopo‘ou ‘o e manu ta‘ema‘a. (16) Pea ko e me‘a ki honau huhu‘i, te ke kamata ho‘o lau mahu‘inga mei he‘ene taha māhina, ko e nima‘i sikeli hono pa‘anga (fai ki he sikeli ‘o e Fale Tapu, ‘a ia ko e kela ‘e uofulu). (17) Ka ko e ‘olopo‘ou ‘o e pulu, pe ko e ‘olopo‘ou ‘o e sipi, pe ko e ‘olopo‘ou ‘o e kosi, ‘e ‘ikai te ke huhu‘i: ‘oku tapu ‘a e fa‘ahinga ko ia: ko honau toto te ke afuhi ‘aki ‘a e ‘ōlita, pea ko honau ngako te ke tutu ke feia ha ngangatu fakahōifua kia Sihova. (18) Ka ko honau kakano ‘e ‘a‘au, ‘o hangē ko e ‘a‘au ‘a e fatafata tākalo mo e tefito‘i alanga to‘omata‘u. (19) Ko e ngaahi me‘a tapu kotoa ‘oku hapai ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova kuo u ‘atu ia kiate koe, pea ki ho ngaahi foha, pea ki ho ngaahi ‘ōfefine foki, ko e fatongia ta‘engata: ko e fuakava fakamāsima ia, ta‘engata, ‘i he ‘ao ‘o Sihova, kiate koe mo ho hako foki."
'Ekisoto 13:2, 13
"(2) ‘ilonga ‘a e ‘olopo‘ou ‘i ha‘a ‘Isileli, ‘i he tangata mo e manu, ‘e ‘o‘oku ia. (13) Pea ko e ‘uluaki tama ‘a ha ‘asi te ke huhu‘i ‘aki ha sipi; pea kapau ‘e ‘ikai te ke huhu‘i ia te ke fesi‘i hono kia: ka ka ‘ilonga ha ‘olopo‘ou ‘a e kakai ‘i ho hako te ke huhu‘i pē."
Levitiko 3:2
"(2) Pea te ne hilifaki hono nima ki he ‘ulu ‘o ‘ene kōpano, pea te ne tāmate‘i ia ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga; pea ko e ngaahi foha ‘o ‘Ēlone, ‘a ia ‘oku taula‘eiki, te nau luluku ‘aki ‘a e toto ‘a e ‘ōlita takatakai."
Levitiko 27:6
"(6) Pea kapau ko e taha māhina pē, ‘o fai hake ki he nima ta‘u, pea ko e mahu‘inga te ke tala, kapau ko e tangata, ko e sikeli siliva ‘e nima, pea kapau ko e fefine ko e sikeli siliva ‘e tolu"
2 Kalonikali 13:5
"(5) Na‘e mei taau ke mou ‘ilo, ko Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli na‘a ne foaki ‘a e pule‘anga ‘o ‘Isileli kia Tēvita, ‘o ta‘engata, ‘io, kiate ia mo hono hako ‘i ha kovinānite māsima"
Ko e ʻinasi ʻo e taulaʻeikí. Ko e ʻOtua ʻeni kia ʻElone “Ko e meʻa kotoa pē ʻi ʻIsileli ʻe fakatapui kia Sihova ʻe ʻaʻau ia. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá, koeʻuhi ke maʻu kakato kinautolu taulaʻeiki, ki heʻenau ngāué, pea ʻoua ʻe hehema mei ai, pe hohaʻasi kinautolu ʻe he tokanga fakamāmaní pe fakapisinisí. Ko e ngāue fakataulaʻeikí, ʻoku ne fiemaʻu ha tangata kakato. Pea mei ai, ke nau hoko ko e ngaahi sīpinga ʻo e moʻuí ʻi he tui, ʻo ʻikai ʻi he tauhi ʻofa pe ʻa e ʻOtuá, kā ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní. Pea ko ʻenau moʻuí, mei he nima pe ki he ngutu, ʻo akoʻi kinautolu, ke ʻoua ʻe fai ha tokanga ia ki he ʻaho ʻapongipongí, 13
he ʻoku feʻunga pē ki he ʻaho hono meʻa ʻoʻona. Naʻe ʻikai ke nau maʻu tofiʻa ke nofo ai ʻenau fānaú, ka ʻi heʻenau tui ke tuku ʻenau fānaú ke tokangaʻi ʻe he ʻOtuá, ka te ne fafanga kinautolu ʻi he kotoa honau taimi moʻuí. Ko e tokonakí ʻoku pehē ʻoku toputapu taha, ʻe kai ia ʻe he kau taulaʻeikí ʻi he lotoʻā pe ʻo e Tapanekalé, pea ko e meʻakai ko ē, ʻoku siʻi ange hono fuotapú, ʻe maʻu ia ʻe honau ngaahi familí ʻi honau ngaahi falé pe. Naʻe fekau foki ko e lolo lelei tahá, mo e uainé, pea moe uite lelei tahá, ʻe ʻomi ia ko e polopolo ki he ʻEikí.
Kuopau maʻu pē ke tau taukei ʻi hono fakalangilangiʻi ʻo e ʻOtuá, ʻatu ʻa e lelei taha ʻoku tau maʻú, koeʻuhi ko Ia ʻa e lelei tahá pea ko ia ʻa e ʻuluakí. Pea ko e tuʻutuʻuni taʻengatá ia, ko e fuakava pe kovinanite fakamasima, ko e tuʻunga fakatolonga ia ʻo e masimá, ke fai hokohoko ʻo taʻengata. Ko e tokonaki ē kuo fai kakato ia ʻe Kalaisi, pea ko e ngāue ki he kosipeli, ʻoku totonu ke fai hokohoko, kaeʻoua kuo foki mai ʻa Kalaisi, ko e tuʻutuʻuni taʻengata ia. “Pea ko eni ʻoku ou ʻiate kimoutolu ʻe au” ke tauhi mo poupouʻi “ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní”. ʻOku tau fakafetaʻi ai pe ki hotau huhuʻí he ko ʻene fekau ʻeni ki he lauafeʻi toʻutangata, pea kuo tau lave ai (Mt 28:20)
No comments:
Post a Comment