Monday, 17 April 2017

Monite 17 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:10-14; 10:9; 12:18; 14:29; 6:11; Siosiua 11:23

Teutalonome 12:10-14
"10Ka ‘oka mou ka a‘a atu ‘i Soatani, ‘o mou nofo ‘i he fonua ‘oku fakatofi‘a ‘aki kimoutolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua, pea kuo ne fakamālōlō kimoutolu mei homou ngaahi fili takatakai, pea ‘oku mou nofo nonga; 11pea ko e potu ‘e fili ‘e Sihova ko homou ‘Otua ke ‘afio ai hono huafa, te mou ‘omi ki ai ‘a e ngaahi me‘a kehekehe ‘oku ou tu‘utu‘uni atu; ‘a ho‘omou ngaahi feilaulau-mōifua, mo ho‘omou ngaahi tāmate manu, mo ho‘omou tukuhau, mo e me‘a kuo hapai ‘e homou nima, mo ho‘omou fungani tukumo‘ui, ‘a ia kuo mou fakapapau kia Sihova: 12pea te mou fakafiefia ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua, ‘a kimoutolu mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ‘ōfefine, mo ho‘omou kau tamaio‘eiki, mo ho‘omou kau kaunanga, mo e Līvai ‘oku ‘i ho kolo, he ‘oku ‘ikai hano ‘inasi pe tofi‘a mo kimautolu. 13Lamasi koe ke ‘oua te ke ‘atu ho‘o ngaahi feilaulau-mōifua ‘i ha potu pē ‘oku ke sio ki ai: 14ka ko e potu pē ‘e fili ki ai ‘e Sihova, ‘i ha taha ‘o ho ngaahi matakali, ko e potu pē ia te ke fai ai ‘a e me‘a kehekehe ‘oku ou tu‘utu‘uni atu."

Teutalonome 10:9
"9Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha ‘inasi pe tofi‘a ‘o ha‘a Līvai fakataha mo hono kāinga; ko Sihova pē ‘a hono tofi‘a, ‘o hangē ko e folofola ki ai ‘a Sihova ko ho ‘Otua."

Teutalonome 12:18
"18ka te ke kai ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘a koe, mo ho foha, mo ho ‘ōfefine, mo ho‘o tamaio‘eiki, mo ho‘o kaunanga, mo e Līvai ‘oku ‘i ho kolo: pea te ke fakafiefia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he me‘a kotoa kuo ke ala ki ai."

Teutalonome 14:29

"29pea ‘e ha‘u ‘a e Līvai (he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe), pea ‘e ha‘u mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ‘a ia ‘oku ‘i ho kolo, pea te nau kai ke mākona; koe‘uhi ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi me‘a kehekehe ‘oku ke ala ki ai ke fai."

Teutalonome 6:11

"11mo e ngaahi fale kuo fonu ‘i he ngaahi lelei fua pē, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o fakafonu, mo e ngaahi lepa tā, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o tā, ‘a e ngaahi ngoue vaine mo e ngaahi fu‘u ‘ōlive na‘e ‘ikai te ke tō, pea ke kai ai ‘o mākona"

Siosiua 11:23
"23Ko ia na‘e ma‘u ‘e Siosiua ‘a e fonua kotoa, ‘o hangē tofu pē ‘a e folofola ‘a Sihova kia Mōsese; pea na‘e tuku ia ‘e Siosiua ki ha‘a ‘Isileli mo‘onau tofi‘a, ‘o fakatatau ki honau ngaahi vahevahe fakamatakali. Pea na‘e mālōlō ‘a e fonua mei he tau."

KO E PALOMESI ENI KI HE TAIMI ʻE NOFOʻI AI ʻE ʻISILELI ʻA KENANÍ. ʻE fili ʻe he ʻOtuá ʻa e feituʻu pau pea te nau ʻomi ki he feituʻu ʻe fili ki ai ʻa e ʻOtuá, ʻa e kotoa ʻenau ngaahi ouau fakalotú, pea te nau fakafiefia ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fāmilí, pea ʻoua ʻe fai ha talaʻa ki ai. Naʻe kaveinga ʻa Kalaisi ʻi he malumalu ʻo e kosipelí, ke ʻai ha feituʻu pe ʻe taha ko e nofoʻanga ivi mo e mafai, ʻa ia ko Kalaisi pe ʻa e tokotaha mo e feituʻu pea ko hono huafa pe ʻe taha, ʻe fou ai ʻa e lotú ʻo ʻikai ha toe feituʻu kehe, pe ha huafa kehe.

Lolotonga ko iá, ko e kau hitení naʻa nau fai ʻenau ngaahi feilaulau ki honau ngaahi ʻotuá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. Ko ʻena kehekehé, ko ʻIsileli ʻoku nau atu pē ʻenau ngaahi feilaulau ʻi hono anga pe kuo tuʻutuʻuni pea mo e ngaahi feituʻu pē, kuo ʻi ai ʻa hono tuʻutuʻuni ia ki ai. Pea ko e fakangatangata ko ení ʻoku ʻuhinga pē ke fakapapauʻi ʻa e maʻa ʻa e lotú maʻae kakai ʻIsilelí. Pea kimui maí naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuʻutuʻuni ko ení, ka nau fai felaulau ʻi he ngaahi feituʻu maʻolunga, ʻa ē naʻe lotu ai ʻa e kau hitení. Ko hono sipingá ʻia 2 Tuʻi 23, ʻa hono fakaʻauha ʻe he tuʻi Siosaia ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻa e hitení.

Ko e feituʻu ʻe fili ki ai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene folofolá, ko e feituʻu ia ʻe ʻai ai hono Huafá, pea ko hono ʻafioʻangá ia, ke hangē ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsilelí, pea ke fai ʻa e tauhi kiate ia. Ko e Aaké ko e fakaʻilonga ia ʻa e ʻafio ʻa e ʻOtuá naʻe ʻai ai ʻe he ʻOtuá hono huafá, pea naʻá ne ʻafio ai. Ko e ʻuluaki feituʻu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai ʻa e aake ko Sailó pea hili iá, ʻa e aake ʻi Kiliati, Sialimi mo e ngaahi feituʻu kehe pē, ʻi he taimi ia ʻo Tevitá. Pea toki tuʻumaʻu leva ʻi Selusalema, pea folofola ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he temipale ʻo Solomoné (2 Kalo 7:12). “Kuo u ongoʻi hoʻo lotú pea kuo u fili ʻa e potú ni mo ku fale feilaulauʻangá”. Ka ʻi he taimí ni ʻi he malumalu ʻo e kosipelí, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha temipale ke fakalangilangi ʻaki ʻa e koula, pea, ʻku ʻikai fiemaʻu ha ʻolita ke faiʻanga feilaulau, ka ko KALAISI pē, ko e faiʻanga ʻo e hū mo e lotu, pea talamuʻaki ʻe he kau palofitá ko ia pe ʻa e ʻinisenisi fakalaumalie ʻi he potu kotoa pē. (Mal 1:11). Pea kuo fakahā ʻe  hotau Fakamoʻuí, ko kinautolu ʻoku tali ʻenau lotu moʻoni ʻakinautolu fai ʻenau hū ki he ʻOtuá ʻi laumalie pea mo e moʻoní ʻo ʻikai ʻi he moʻungá nip ē ʻi Selusalema. (Sn 4:21). Kuo tala fakapatonu mai pe ʻe Kalaisi, ko ia tonu kuo fili ʻe he ʻOtuá, ke tau katoa kia Kalaisi he kuo ʻiate ia hono Huafá, ko ʻetau moʻui ia.

No comments:

Post a Comment