Aisea 53:7-9
" 7Na‘e ngaohikovia ia, ka ka tuku pē ia ke fai hono fakavaivai‘i, ‘o ‘ikai te ne mafa‘a hono fofonga; hangē ha lami ‘oku taki atu ke tāmate‘i, pea hangē ‘oku longo ha sipi toutama ‘i he nima ‘o e kakai ‘oku kosi ia; na‘e pehē ‘ene ta‘emafa‘a hono fofonga. 8Ko e fakatanga mo e fakamaau na‘e ‘ave ai ia; pea ko e me‘a ki hono to‘utangata, ko hai na‘e fakakaukau ‘o pehē, Kuo tu‘usi ia mei he fonua ‘o e mo‘ui, ‘o tō ki ai ‘a e tautea koe‘uhi ko e hia ‘a hoku kakai? 9Pea na‘e tu‘utu‘uni hono tanu‘anga mo e kau halaia, kae hili ‘ene fu‘ufu‘unga mate na‘e tu‘utu‘uni ke ne ‘i ha koloa‘ia; koe‘uhiā ko e ‘ikai te ne fai ha fakamālohi, pea na‘e ‘ikai ha kākā ‘i hono fofonga."
Ma’ake 15:42-47
"42Pea ‘i he‘ene efiafi hifo leva, pea koe‘uhi ko e Tokonaki ia, ‘a ia ko e ‘aho ‘oku mu‘omu‘a ‘i he Sāpate, 43ko ia ‘i he ‘alu ange ‘a Siosifa ko e ‘Alematea, (‘a ia ko e ‘eiki na‘e kau ‘i he falealea, pea ko e toko taha foki na‘e nofo ‘amanaki ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otua) na‘a ne fakato‘oto‘a ‘o hū ki Loto‘ā kia Pailato, ‘o ne kole ‘a e sino ‘o Sīsū. 44Pea pehē ‘e Pailato ‘i hono loto, ko e me‘a fakaofo ‘o kapau kuo ne pekia leva; ‘o ne ui ange ‘a e senituliō, ‘o ne fakafehu‘i kiate ia pe kuo fuofuoloa ange ‘ene pekia. 45Pea ‘i he‘ene ‘ilo ki ai mei he senituliō, na‘a ne foaki ‘a e ‘anga‘anga kia Siosifa. 46Pea hanga ia ‘o fakatau ha tupenu mahu‘inga; ‘o ne ‘ohifo ‘a Sīsū, ‘o ne fakakoloa ‘aki ia ‘a e tupenu, ‘o ne telio ia ‘i ha fonua loto, ‘a ia kuo ‘osi foa ‘i he maka, ‘o ne fakateka ha maka ke songo ‘aki ‘a e fonualoto. 47Pea ko Mele mei Makitala, pea mo e Mele ko e fa‘ē ‘a Siose, na‘a na mo‘usioa ‘a e potu kuo telio ai ia"
ʻOKU
TAU KAU HENI ʻI HE TELIO HOTAU ʻEIKI KO SĪSŪ KALAISI, ʻoku tau ʻi ai ʻaki ʻa e
kelesi ke tau tupu ai ʻi he tatau ʻoʻona! Ko e sino ʻo Kalaisí naʻe koleʻi, He
ko kinautolu naʻa nau fakavaveʻi ia ki he Kolosí, naʻa nau palaniʻi, ʻoku
totonu ke ‘ai hono tanuʻanga, fakataha mo e kau angahalá. Ka ko e palani ʻa e ʻOtuá,
naʻe totonu ke ai hono tanuʻanga, mo e kau koloaʻiá (Ais 53:9). Pea naʻá ne fai
pehē. ʻOku tau tala heni, ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakavaveʻi ai ʻa e putú koeʻuhi
ko e kau Siú naʻa nau mamafa ange ki he ouau ʻo e Sapaté ʻi ha toe katoanga
kehe. Ko e Sapaté naʻe kamata ia ʻi he tō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Falaité, pea ʻosi
ki he tō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Tokonakí. Naʻe pekia ʻa Sīsuú ʻi he ngaaih houa
siʻi kimuʻa pea tō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho Falaité. ʻOku ngali ʻe fakafepaki eni
ki he lao ʻa e kau Siú ke fai ha ngāue fakatuʻasino pe ko ha fononga ki ha
feituʻu ʻi he ʻaho Sapaté, pea toe fakafepaki foki ki he lao ʻa e kau Siú ke
kei tautau ha sino mate ʻi he ʻakaú ʻi he poʻulí (Tet 21:23). Naʻe haʻu leva ʻa
Siosifa ʻAlimatea ke tanu ʻa sino ʻo Sīsuú kimuʻa ʻi he kamata ʻa e Sapaté. Kapau ko Sīsū naʻe pekia ʻi he
Sapaté heʻikai malva ia ʻe Siosifa hono tanu, ko hono sinó ʻe tukuhifo ia ki
lalo ʻe he kau lomá, pea ʻe ʻave ia ʻe he kau Lomá ʻa e sino ʻo Sīsuú pea hʻeikai
lava ʻe ha Siu ke fakapapauʻi ʻene pekiá, pea ʻe pehē pe foki ʻa ʻene toetuʻú.
Hili hono koleʻi ʻe Siosifa ʻa e sino ʻo Sīsuú naʻá ne ʻave ia ʻo tanu ʻi he
fonua loto foʻou. Neongo ko e memipa fakalangilangi ia ʻo e Sanetalimi ʻa haʻa
Siú. Ko Siosifa naʻe hoko pe ko e tisaipale fakapulipuli ia ʻa Sīsū, he naʻe ʻikai
koe kotoa ʻo e kau taki Siú naʻa nau fehiʻa ʻia Sīsū. Ko Siosifa naʻe fakatuʻutamaki
hono ongongó ka naʻá ne fai ʻa hono tanu fakalelei ʻa hono ʻEikí, neongo ʻene
fakatuʻutamakí, ka ko e meʻa ia ʻoku totonú, ke tau fakamoʻoni maʻa hotau ʻEikí
ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko ki heʻetau moʻuí, he ko hotau ʻofaʻangá
ia. Pea ko e ʻuhinga ia naʻá ne toka ai pē ʻi fonualoto, he ko e Sapate ia ʻo
haʻa Siú. ʻI he ʻahó ni ku ofeinga ʻa e niʻihi ke fakaʻikaiʻi ʻa e toetuʻú, heʻenau
pehē naʻe ʻikai ke mate moʻoni ʻa Sīsū. Ko ʻene pekiá naʻe fakapapauʻi ia ʻe he senitulioó. Ko Pailato mo Siosifa ʻAlimatea, pea moe kau
taki lotú kaeʻumaʻā ʻa e kau fefiné naʻa nau fakamoʻoni ki hono tanú. He naʻá ne pekia ma’au ʻi he kolosí.
No comments:
Post a Comment