Teutalonome 13:1-5; 8:2,16; 2 Tuʻi 23:3; Matiu 24:24
Teutalonome 13:1-5
"1KAPAU ‘e tu‘u hake ‘i ho lotolotonga ha palōfita, pe tangata-misi, ‘o ne tuku kiate ko e ha faka‘ilonga, pe ha mana, 2pea hoko ‘a e faka‘ilonga pe mana ‘a ia na‘a ne fakahā kiate koe, he‘ene pehē, Tau muimui ki he ngaahi ‘otua kehe (‘a ia kuo ‘ikai te ke ‘ilo ki ai), 3pea tau tauhi kinautolu; ‘Ā, ‘e ‘ikai te mou tokanga ki he lau ‘a e palōfita ko ia, pe ki he tangata-misi mo ia; he ko homou sivi ia ‘e Sihova ko homou ‘Otua, ke mahino pe ko e me‘a ‘oku mou ‘i ai ko e ‘ofa kia Sihova ko homou ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o homou loto mo e kotoa ‘o homou laumālie. 4Te mou muimui kia Sihova ko homou ‘Otua, ‘o mou ‘apasia ki ai, pea ko ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni te mou tauhia, pea ko hono le‘o te mou fakaongo ki ai, pea te mou tauhi kiate ia mo pīkitai kiate ia. 5Pea ko e palōfita ko ia mo e tangata-misi ko ia, ‘e tāmate‘i; koe‘uhi ko ‘ene lea angatu‘u kia Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fakahao mai kimoutolu mei ‘Isipite, mo ne huhu‘i koe mei he fale pōpula; pea koe‘uhi ko ‘ene fakaafe koe mei he hala ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ke fou ai. Ko ia te ke ‘ave ‘a e kovi mei ho lotolotonga."
Teutalonome 8:2,16
"2Pea te ke manatu ki he hala kotoa kuo taki ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, he fāngofulu‘i ta‘u ni ‘i he Toafa, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, ka ne sivi koe, ke hā ‘a e me‘a ‘oku ‘i ho loto, pe te ke fie tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni pe ‘ikai. 16‘a e Toko Taha na‘a ne fafanga koe ‘i he toafa ‘aki ‘a e mana, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, pea ke ne sivi koe, koe‘uhi ke ne fai lelei kiate koe ‘i ho iku‘anga."
2 Tu’i 23:3
"3Pea tu‘u ‘a e tu‘i ki he pou, ‘o ne fai kovinānite ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ke angimui ki he ‘Eiki, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ‘ene ngaahi fakamo‘oni, mo ‘ene ngaahi fekau ‘aki ‘a e loto kotoa, mo e laumālie kātoa, pea ke fakapapau ‘a e kovinānite ko eni kuo tohi ‘i he puka ni. Pea ‘io ‘a e kakai kotoa ki he kovinānite."
Matiu 24:24
"24Koe‘uhi ‘e tupu hake ha kau mīsaia loi, mo ha kau palōfita loi, pea ‘e ha‘u mo kinautolu ha ngaahi faka‘ilonga lahi mo e ngaahi me‘a fakaofo; ‘io, ka ne lava, na‘a mo e kakai fili ‘e taki hē ai"
KO E HŪ KI HE NGAAHI ʻOTUA KEHÉ. Ko e kau taki manakoá, ʻoku ʻikai ke
taki maʻu pe kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Mosese ki ʻIsileli, ke
nau fakafepakiʻi ʻa e kau palofita loí, ʻakinautolu ʻoku nau fakalotolahiʻi, mo
poupou ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Ko e ngaahi fakakaukau foʻou mei he
kakai fakavelalotó ʻoku ongo lelei, ka kuopau ke tau siviʻi kinautolu, pe ʻoku
faitatau ʻenau meʻa ʻoku nau taukave ki ai mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻikai.
ʻI he taimi ʻoku nau taukave aí, ʻoku nau lea maʻae ʻOtuá he ʻahó ni. Vakaiʻi
kinautolu ʻi he ngaahi ʻelia ʻoku nau lea aí. Meʻa ní ʻoku nau tala ʻa e
moʻoní? Ko ʻenau fakamamaʻu ki he ʻOtuá? Ko ʻenau ngaahi leá ʻoku tatau mo e
meʻa okú ke ʻilo ko e moʻoní? Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lea ʻi he moʻoní ʻo
tataki koe ki he ʻOtuá, ka ko e kakai kehe ia ʻoku nau lea fakakolekole ʻo nau
tataki koe kia kinautolu pē. Neongo ʻoku malava ke nau lea ʻi he ngaahi lea
totonu, ka ʻoku nau tatala ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻalunga ʻoku halá. ʻOku
ʻikai fakafepakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakakaukau foʻoú, ka ʻokú ne ʻafioʻi
ʻa e meʻa totonu mo e taʻetotonu maʻu pē. ʻI he taimi ʻokú ke fanongo ai ki ha
meʻa foʻou, ko e fakakaukau manakoa, vakaiʻi tokanga ʻaupito kimuʻa, pea ke
toki hoko atu. He ko e kau palofita loí, ʻoku nau takai holo he ʻahó ni. Ko e
tokotaha fakapotopotó te ne siviʻi tokanga ʻa e ngaahi fakakaukau fakafepaki ki
he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakatokanga ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e
kau faiako loí, ke puke tuʻu ʻa e moʻoní. Ko hono siviʻi ofi, ʻoku hoko ʻo
mahino ko e ngaahi fekau ongo lelei, ʻoku ʻikai ke na felotoi mo e fekau ʻa e
ʻOtuá ʻi he Tohitapú. Ko e makatuʻu fefeka pe ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne
tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hala, mo e ngaahi mioʻi ʻa e
kau faiako loí. Ko e ngaahi taimi ʻo e fakatanga, naʻa mo e kau tui malohí, ʻoku nau
ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ʻa e pipiki mai he kākā ʻa e ngaahi misaia loí, kuopau
ke mahino ko Sīsū ʻe foki mai pea ʻe toki hā mahino ki he māmaní, ko e Misaia
moʻoní eni, moe Toputapu, ko hotau ʻEiki Huhuʻí.
No comments:
Post a Comment