Teutalonome 10:17-22; 11:22; Senesi 46:26, 27; Levitiko 19:34; Saame 63:11; 65:5; Ngaue 10:34
Teutalonome 10:17-22
"17He ko Sihova ko homou ‘Otua ko e ‘Otua ia ‘o e ngaahi ‘otua, pea ko e ‘Eiki ‘o e ngaahi ‘eiki, ko e ‘Otua lahi, ko e Mafi mo e Ngeia, ‘a ia ‘oku ‘ikai te ne hūmataniu. 18Pea ‘oku ‘ikai te ne tali holo. ‘Oku ne fakamaau ‘a e me‘a ‘a e tamai mate mo e uitou, pea ‘oku ne ‘ofa‘i ‘a e muli he‘ene ‘ange ki ai ‘a e me‘akai mo e kofu. 19Ko ia mou ‘ofa ki he muli: he na‘a mou nofo muli ‘i ‘Isipite. 20Ko Sihova ko ho ‘Otua te ke ‘apasia ki ai; ko ia ia te ke tauhi ki ai; pea ko ia ia te ke piki ki ai, pea ko hono huafa te ke fuakava ai. 21Ko ia pē ho vīkiviki‘anga, pea ko ia pē ho ‘Otua, ‘a ia kuo ne feia ma‘au ‘a e ngaahi me‘a lalahi mo fakangeingei ni, ‘a ia kuo māta‘i ‘e ho mata na. 22Na‘e ‘alu hifo ki ‘Isipite ho‘o ngaahi kui ‘oku nau toko fitungofulu pē, ka ko ‘eni kuo ‘ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke hangē ko e ngaahi fetu‘u ‘o e langi homou tokolahi."
Teutalonome 11:22
"22He kapau te mou tauhi ke matauhi ‘a e tu‘utu‘uni ko eni kotoa, ‘a ia ‘oku ou fokotu‘u atu kiate kimoutolu ke fai ki ai; ke ‘ofa pē he ‘Eiki ko homou ‘Otua, ke foua hono ngaahi hala kotoa, pea ke piki kiate ia"
Senesi 46:26, 27
"26Ko e lau fakataha ‘o e kakai na‘e ha‘u mo Sēkope ki ‘Isipite, ko e kakano ‘o hono manava, ko honau lau ko e toko onongofulu ma toko ono, ‘o ta‘ekau ai ‘a e ngaahi uaifi ‘o ‘ene fānau. 27Pea ko e hako ‘o Siosifa ‘a ia na‘e fanau‘i kiate ia ‘i ‘Isipite, ko e ongo me‘a ‘e toko ua: ko e lau fakataha ‘o e fāmili ‘o Sēkope na‘e ha‘u ki ‘Isipite ko e toko fitungofulu."
Levitiko 19:34
"34Pea na pehē, ‘oku fiema‘u ia ‘e he ‘Eiki."
Saame 63:11
"11Ka ko e tu‘i te ne viki ‘i he ‘Otua:
‘E pole ‘a e kakai ‘oku fuakava ‘iate ia;
Kae tāpuni ‘a e ngutu ‘o ha‘a lea kākā."
Saame 65:5
"5Me‘a fakailifia kae tefito ki ho‘o faitotonu
‘Oku ke tali ‘aki kimautolu,
‘A e ‘Otua ko homau mo‘ui‘anga;
‘A e pāletu‘a ‘o e ngaahi ngata‘anga ‘o e fonua,
Mo e tahi ‘o e kakai mama‘o na"
Ngaue 10:34
"34Pea ofa‘aki ‘e Pita ‘ene lea ‘o ne pehē, Tā ko ‘ene toki mahino mai ē kiate au, ‘oku ‘ikai ke filifilimānako ‘a e ‘Otua"
He ʻoku pehē ʻa e folofolá, “KO SIHOVA KO HOMOU ʻOTUÁ KO E ʻOTUA ʻO E NGAAHI ʻOTUÁ MO E ʻEIKI ʻO E NGAAHI ʻEIKI. Ko e ʻOtua lahi, ko e Mafi mo e Ngeia”, mo taʻe filifili manako. Naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe Mosese ʻa e ʻOtua moʻoní mei he ngaahi ʻOtua fakafonua pe ia ʻo Kenani. Pea toe taha atu ʻa Mosese ʻo ne ui ʻa e ʻOtuá ko e Mafi mo e Ngeia, pea ʻoku ne maʻu ʻa e ivi lahi fakamanavahe mo faitotonu, pea ko e kakaí heʻikai ke nau lava ʻo tuʻu ʻi hono ʻaó taʻe ʻi ai haʻane meesi. Kae monū ko ʻene meesi maʻa hono kakaí, ʻoku taʻefakangatanggata. Pea ʻi heʻetau kamata ko ē ke puke ki he meesi
ʻa e ʻOtua kia kitautolu ʻoku tau lava leva ʻo sio, ko e hā ʻa e meʻa ko e ʻofa moʻoni pea mo e anga ʻa e loloto ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Neongo ko ʻetau ngaahi angahalá ʻoku tuha ia mo e fakamaau maté, ka ko e ʻOtuá kuo ne fili ke fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofá mo ʻene fai meesí kia kinautolu kotoa pē ʻoku nau kumi kiate iá. He naʻe taukave ʻa Mosese ia ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ia, pe ʻa e ʻOtuá he ʻoku ne ʻofaʻi ʻa e tamai mate, mo e uitoú pea ʻoku ne ʻofaʻi mo e mulí, ka e tautefito kia kinautolu ʻoku ʻikai ha nau ivi, pea ne tala ke nau ʻofaʻi ʻa e mulí he naʻa nau nofo muli pe mo kinautolu ʻi ʻIsipite, he ʻoku ne foaki tauʻataina pe ʻa e kofu, mo e meʻakai, ki he masivá ʻo hangē ko ʻene fai kia kinautolu ʻi he toafá. Pea ko e ʻOtuá ko e tokonaki lelei maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú, pea ne fakalotoa ʻa ʻIsileli ke nau ʻofa ki he muli, ʻoku ʻi honau lotolotonga, pea ke nau tokonaki ha meʻa ke tokoniʻi ʻaki kinautolu, ʻo hangē pe ko e sīpinga kuo fai ʻehe ʻOtuá, ke nau muimui ai. Pea folofola mai ʻa Sīsū ia ko e tuʻutuʻuni foʻou kuo u tuku kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki (Sn 13:34). He kuo tali ʻa e tō ʻa ʻAtamá, pea moe ʻikai toe ʻi ai ha ofa ia ki he ʻOtuá, mo e kakai kehé. Pea ʻia Kalaisi, ko e toki foki mai ia ʻa e ʻofa, ʻi hono Laumalie Maʻoniʻoní, ki he kau tui kia Kalaisí, ke nau maʻu ʻa e ʻofá, he naʻe mole.
No comments:
Post a Comment