Teutalonome 13:6-11; 17:2-7,13; Senesi 16:5; Palovepi 1:10
Teutalonome 13:6-11
"6Kapau ‘e o‘i fufū koe ‘e ho tokoua, ‘a e tama ‘a ho‘o fa‘ē, pe ko ho foha, pe ko ho ‘ōfefine, pe ko e uaifi ‘oku faaki ki ho fatafata, pe ko ho kaume‘a ‘oku ke loto‘aki, ‘o ne pehē, Ta ō ‘o tauhi ‘otua kehe (‘a ia ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo ki ai, ‘a koe pe ko ho‘o ngaahi kui); 7ha ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘otua ‘o e ngaahi kakai ‘oku nofo takatakai kiate kimoutolu, pe ‘oku nau ofi mai, pe ‘oku nau mama‘o atu, mei he potu ‘e taha ‘o māmani ‘o a‘u ki he potu ‘e taha; 8‘ā, ‘e ‘ikai te ke momo‘i tui kiate ia, pe fakaongo kiate ia; pea ‘e ‘ikai ‘ofa ho mata ki ai, pea ‘e ‘ikai te ke mamae‘i, pea ‘e ‘ikai te ke fufū ‘ene me‘a: ka te ke mātu‘aki tāmate‘i ia; 9ko ho nima ‘e fua ala ‘i hono tāmate‘i, pea toki ala ‘a e kakai kotoa. 10‘Io, te ke tolomaka‘i ia ke ne mate; koe‘uhi kuo ne feinga ke fakaafe koe meia Sihova ko ho ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fakahao koe mei ‘Isipite, mei he fale pōpula. 11Pea ‘e fanongo ‘e ‘Isileli kātoa, pea te nau manavahē ai, ‘o ‘ikai toe feia ha kovi pehē ‘i ho lotolotonga."
Teutalonome 17:2-7,13
"2Kapau ‘e ‘ilo ‘i ho lotolotonga, ‘i ha taha ‘o e ngaahi kolo ‘oku ‘atu kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ha tangata pe fefine ‘oku ne fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, he‘ene maumau‘i ‘ene fuakava. 3‘O ‘alu ‘o tauhi ‘otua kehe, ‘o punou ki ai, pe ki he la‘ā, pe ki he māhina, pe ki he hōsitē kotoa ‘o langi, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te u tu‘utu‘uni; 4pea ‘e fakapā kiate koe, pea ke fanongo ki ai, pea te ke ‘eke ke mahu‘ingamālie, pea ka ‘iloange ‘oku mo‘oni, pea pau ‘a e me‘a, ‘a e fai ‘a e fakalielia ko ia ‘i ‘Isileli: 5pea te ke ‘omi ‘a e tangata ko ia, pe ko e fefine ko ia kuo ne fai ‘a e kovi ko ē, ‘io, te ke ‘omi ‘a e tangata pe ko e fefine ki ho‘o matanikolo; pea te ke tolomaka kinautolu ke nau pekia. 6‘I he fakamo‘oni ‘a ha toko ua pe toko tolu ‘e mate ‘a ia ‘e tāmate‘i; ‘e ‘ikai tāmate‘i ‘i he fakamo‘oni ‘a ha toko taha pē. 7Ko e nima ‘o e kau fakamo‘oni ‘e fuofua ala kiate ia, pea hili ia ‘e ala ‘a e kakai kotoa. Ko ia te ke ‘ave ai ‘a e kovi mei ho lotolotonga. 13pea ‘e fanongo ki ai ‘a e kakai kotoa, pea te nau manavahē, ‘o ‘ikai te nau toe fielahi."
Senesi 16:5
"5Pea lea ‘a Sēlai kia ‘Epalame, Ke ‘eke mai kiate koe hoku tautekovia,Na‘a ku ‘atu ‘iate au ‘eku kaunanga ki ho fatafata, pea ‘i he‘ene vakai kuo ne feitama, pea ne ta‘etoka‘i au: ‘e fakamaau ‘e Sihova ‘eta me‘a."
Palovepi 1:10
"10Tama, kapau ‘e fakaloto‘i koe ‘e ha kau angahala, ‘Oua te ke loto ki ai."
KO E KĀINGA FAKATAUVELE KI HE ʻAITOLI ʻOUA ʻE FAKAHAOFI. Ko e ʻIsileli kotoa pē naʻe tala
pau ke fakafepakiʻi mo tokoniʻi hano tamateʻi ha taha pē, neongo ko e kāinga
ofi ʻoku kau ai ʻi hano fakalotoʻi ia ki he lotu ʻaitolí. ʻIo, naʻe
fakamalumalu ʻa ʻIsilelí ha kovinanite makehe ke tukaunge ʻaki ke mole ʻa e
ʻaitolí, he naʻe ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he kau lotu ʻaitolí, he ko kinautolu te
nau hehema ki ai, pea ʻe hoko ia ko ha angahala fakafonua, pea ko kinautolu ʻe
halaia aí, ʻe tautea kinautolu ʻaki ʻa e mafai fakapuleʻanga. Ko e ngaahi
ʻuhinga eni, ʻoku tautea mate ai ʻa e hia ko ení, ʻo ʻikai ke toe fakamoʻui.
ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fekau pe ko ha meʻa ʻi he Fuakava Foʻoú ke ne poupouʻi
ʻa e fakamaau ke ngāueʻaki, ʻa e heleta ʻa e fakamaauʻanga ʻi he tautea ʻenau
ngaahi meʻa naʻe fakaongo ʻa e konisenisi ki he ʻOtuá, pe, pehē naʻe ʻikai ke
fai ia koeʻuhi ko e laumalie ʻo e kalisitiané.
Ko e founga ʻa Setané, ke fai ʻaki
ʻa e meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻakinautolu ʻoku tau ʻofa, koeʻuhi he ʻoku siʻisiʻi
ʻetau mahaló ki ha kovi meiate kinautolu, kia kitautolu, pea ko e fakahehema
eni, ʻe haʻu ia mei ho tokoua, pē ko e fānau ʻakinautolu ʻoku ofi fakaenatua
maí, pe ʻe haʻu mei ho malí, pe ko ho kaumeʻa ʻoku nau ofi mai, ʻaki ʻetau fili
kinautolu, pea ʻoku nau ʻiate kitautolu, ʻo hangē ko hotau ngaahi laumalié
(v.6). Ko Setané, naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa ʻAtama ʻaki ʻa ʻIvi, pea mo Kalaisi,
ʻaki ʻa Pita. Ko ia ai ke tau tokanga ke tau tuʻu, ko ʻetau maluʻi ʻo
fakafepakiʻi ha fakahehema kovi, ʻi hano fokotuʻu mai ʻe ha taha, ʻo tatau ai
pē pe ko hai he ʻe lava pe ke ne fakangalingali, ʻokú ne sio saiʻia ʻia
kitautolu. Kuopau heʻikai ke tau faiangahala ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá, koeʻuhi
ko hoto kaumeʻa fafale ʻi māmani. He ko e ʻahiʻahi ʻoku haʻu fakafoʻituitui, ke
ne fakahehemaʻi ko e fakapulipuli. Ko e ʻaitoli mo e ngaahi lotu fakaheé, ko e
ngāue ia ʻa e fakapoʻulí. Ko hotau fatongia, ko hono ʻomai hotau
ngaahi fāmilí, peamo hotau ngaahi kaumeʻá, ke nau tukulolo ʻo tali ʻa e ʻEiki
ko Sīsū Kalaisí, he ʻoku ʻikai ha toe lotu ʻi māmani, ka ko Kalaisi pe
tokotaha, pe ko ʻene kakato ia ʻa e lotú.
No comments:
Post a Comment