Wednesday, 5 April 2017

Pulelulu 5 'Epeleli, 2017

Teutalonome 11:18-25; 4:9, 10; 6:6-9; Selemaia 15:18; ʻEkisoto 23:31; Siosiua 1:3

Teutalonome 11:18-25
"18Ko ia te mou ‘ai ‘eku ngaahi lea ni ki homou loto, pea ki homou laumālie; pea te mou no‘o ia mo‘o faka‘ilonga ‘i homou nima, pea te nau tu‘u mo‘o failaketeli ‘i homou vaha‘a mata. 19Pea te mou ako ia ki ho‘omou fānau, ho‘omou talanoa ki ai ‘i ho‘o nofo ‘i ho fale, pea ‘i ho‘o fononga ‘i he hala, pea ‘i ho‘o tokoto, pea ‘i ho‘o tu‘u hake. 20Pea te ke tohi ia ki he ngaahi pou matapā ‘o ho fale, pea ki ho‘o ngaahi matanikolo: 21koe‘uhi ke fakalahi homou ngaahi ‘aho mo e ngaahi ‘aho ‘o ho‘omou fānau ‘i he kelekele, ‘a ia na‘e fuakava ai e Sihova ki ho‘omou ngaahi kui ke a‘u kiate kinautolu–ke tatau mo e ngaahi ‘aho ‘o e ‘i he funga ‘o māmani ‘a e langi. 22He kapau te mou tauhi ke matauhi ‘a e tu‘utu‘uni ko eni kotoa, ‘a ia ‘oku ou fokotu‘u atu kiate kimoutolu ke fai ki ai; ke ‘ofa pē he ‘Eiki ko homou ‘Otua, ke foua hono ngaahi hala kotoa, pea ke piki kiate ia; 23pea ‘e toki kapusi kotoa ‘e Sihova ‘a e ngaahi pule‘anga na mei homou ‘ao, pea te mou ma‘u ha ngaahi pule‘anga ‘oku lahi ange mo kaukaua ‘iate kimoutolu. 24‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e ‘e ‘omoutolu ia: te mou fai mei he Toafa mo Lepanoni, mei he Vaitafe, ‘a e vaitafe ko ‘Eufaletesi, 25‘io, ‘o a‘u ki he tahi lulunga. ‘E ‘ikai matu‘u ha taha ‘i homou ‘ao; ko Sihova ko homou ‘Otua te ne tuku homou ngeia mo homou manavahē‘ia ki he funga kotoa ‘o e fonua ‘oku mou tu‘u ai, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate kimoutolu."

Teutalonome  4:9, 10
"9Kae sinoeme‘a ke ke tokanga kia koe, mo lamalama lahi ho laumālie ‘i he ‘aho kotoa pē ‘o ho‘o mo‘ui, na‘a ngalo ‘a e ngaahi me‘a ne māta‘i ‘e ho mata, pea na‘a mole ia mei ho loto; ka ke fakamatala ia ki ho‘o fānau, mo e fānau ‘a ho‘o fānau– 10‘a e ‘aho na‘a ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi, mo e folofola mai ‘a Sihova, Fakataha mai ‘a e kakai kiate au, ka u tuku ke nau ongo‘i ‘eku lea, ke nau ako ai ke ‘apasia kiate au lolotonga ‘oku nau mo‘ui ‘i he funga kelekele, pea ke nau ako ‘enau fānau."

Teutalonome 6:6-9
"6Pea ko e ngaahi fo‘i folofola ko eni ‘oku ou kouna atu he ‘aho ni ‘e fuesia ‘e ho loto: 7pea te ke uhu‘i ki ho‘o fānau, pea te ke lea ki ai ‘i ho‘o nofo ‘i ho fale, pea ‘i ho‘o ‘alu ‘i he hala, pea ‘i ho‘o tokoto hifo, pea ‘i ho‘o tu‘u hake. 8Pea te ke no‘o ia mo‘o faka‘ilonga ‘i ho nima, pea te nau tu‘u mo‘o failaketeli ‘i ho vaha‘a mata. 9Pea te ke tohi ia ki he ngaahi pou matapā ‘o ho fale, pea ki ho ngaahi matanikolo."

Selemaia 15:18
"18Ko e hā ‘oku ta‘engata ai ‘eku mamahi, pea matamatakovi hoku lavea, ‘o ‘ikai ‘aonga ha faito‘o? Te ke hoko mo‘oni kiate au hangē ko e me‘a faka‘amanakinoa, ha vai ‘oku ‘ikai ke tu‘uma‘u?"

ʻEkisoto 23:31
"31Pea te mou nofo kiate au ko e kakai tapu: ko ia ko e kakano kuo haehae ‘e he manu ‘i he vao ‘e ‘ikai te mou kai ia: ka te mou lī ia ki he fanga kulī."

Siosiua 1:3
" 3‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e, kuo u ‘atu ni mo‘omoutolu, ‘o hangē ko e lea na‘a ku fai kia Mōsese."

KO E FOLOFOLA ‘A E ‘OTUÁ KE TAUHI. Ke ʻā hake ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻo tokanga ki he tuʻutuʻuni matuʻaki mahuʻinga ko ení, ʻo anga pehé ni. 1. Ke fakafonu hotau ngaahi lotó ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea mo ʻai ia ki ho laumalié. He ko e mahuʻinga ia ʻo e lotó, ko e tukuʻanga koloa, pe ko e fale kotoa ia ʻo e moʻuí. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, kuopau ke tuku ia, ki ai ke hoko ia ko e meʻangāue ki he ouau kotoa pe ʻoku fai. Heʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ki ha potalanoa lelei, kaeʻoua kuo ʻi ai ha ngaahi fakakaukau lelei, mo ha ngaahi moʻoni lelei mo ha ʻofa ʻoku lelei kuo ʻi he lotó. Ko e mahuʻinga ē ʻo e lotó, pea mo e meʻa ʻoku ʻi ai ke ne tauhi ʻa e leleí. 2. Ke ʻai hotau matá ke pipiki ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Nonoʻo ia ko e fakaʻilonga ʻi hotau nimá, ke tau sio maʻu pe ki ai, pea ʻai ia ko ē failakiteli ʻi hotau vahaʻa matá, pea ko e teuteu ia, ke tau maheni mo e folofolá, pea ke fakamamaʻu pe ki ai hotau matá. Pea ke tohi ia ʻi he pou matapā ho falé, ke ke sio ki ai ʻi hoʻo hū ki tuʻá, pea mo hoʻo hū mai ki falé. Ko ia kuopau ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ke tau tokanga maʻu pe ki ai, pea ko e tataki ia ki hotau halá, pea mo e tuʻutuʻuni ki heʻetau ngāue (Sa 119:30). 3. Pea ko hotau ʻeleló ke ngāue ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ko e meʻa ia ke tatala ki hotau ngaahi fāmilí, kae tautefito ki heʻetau fānaú, kuopau ke akoʻi kinautolu ke nau tauhi ki he ʻOtuá, he ko e taʻetokanga lahi ia, ʻa e ngaahi mātuʻá ko e ʻikai ke nau akoʻi ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, mo ʻEne Folofolá. Pea ko ʻetau tokoni lahi ia ʻi he lotu fakakosipelí ko hono akoʻi ʻo e fānaú mo tokangaʻi lelei kinautolu.

ʻOku fakapapauʻi ʻe Mosese kuopau ke tau tauhi ke matauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá, ko honau ʻOtua, mo fai pau ki ai, mo ʻofa ki he ʻEikí ko honau ʻOtua. Pea ʻe toki kapusi ʻe he ʻOtuá ʻa honau ngaahi filí mei honau ʻaó, pea te nau hoko ko e puleʻanga mo kaukaua, pea ʻilonga ha potu ʻe tuʻu ai honau ʻaofivaʻé, ʻe ʻanautolu ia, pea ʻe ʻikai tuʻu ha taha I honau ʻaó, he ʻe fai pe ia ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki aí. Ko ia hotau monū he ʻahó ni, kuo tau ʻatā ʻa Kalasi he tauhi ki hotau ʻOtuá, ke mataulu kiate ia, ʻi heʻene Folofolá, pea ke tau ʻofa kiate ia, pea ʻe fai ʻe ia ʻetau meʻa kotoa pē.

No comments:

Post a Comment