Thursday, 15 December 2016

Tu'apulelulu 15 Tisema, 2016

Nomipa 27:18-23; 11:25-29; Eki 28:30; Teut 31:7; 34:8; Sios 1:16,17 


Nomipa 27:18-23
"18Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Pe‘i ‘ave ‘a Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ko e tangata ‘oku Laumālie‘ia, pea hilifaki ho nima ki ai; 19pea fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa; pea fai hono tu‘utu‘uni ke nau sio ki ai. 20Pea te ke tuku kiate ia mei ho lāngilangi, koe‘uhi ke fie ongo ‘a e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli, 21ka te ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, ‘a ia te ne huhū ma‘ana kia Sihova ‘aki ‘a e fakatonu faka-‘Ūlimi: ko e lea ‘a‘ana te nau hū atu ai, pea ko e lea ‘a‘ana te nau hū mai ai, ‘a ia mo ha‘a ‘Isileli kātoa foki, ‘io, ‘a e fakataha kotoa. 22Pea fai ‘e Mōsese ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kiate ia; pea ne ‘ave ‘a Siosiua ‘o fokotu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa: 23pea ne hilifaki hono nima kiate ia, ‘o ne fai hono tu‘utu‘uni, hangē ko e folofola ‘a e ‘Eiki na‘e fakafai ‘ia Mōsese."

Nomipa 11:25-29
"25Pea hā‘ele hifo ‘a Sihova ‘i he ‘Ao, ‘o fefolofolai mo ia, ‘o ne vahe‘i mei he laumālie na‘e ‘iate ia, ‘o ne tuku ki he fitungofulu‘i mātu‘a: pea ‘i he ‘iloange na‘e toka ‘a e laumālie kiate kinautolu pea nau palofisai; ka na‘e ‘ikai te nau toe fai. 26Ka na‘e toe ha toko ua ‘i he ‘apitanga, ko e hingoa ‘o e taha ko ‘Elitati mo e taha ko Meitati: kae toka pē ‘a e laumālie kiate kinaua, he na‘a na ‘i he kakai tohi, ka na‘e ‘ikai te na ‘alu atu ki he Tēniti: pea na‘a na palofisai ‘i he ‘apitanga. 27Pea lele mai ha talavou ‘o fakahā kia Mōsese, ‘o pehē, Ko ‘Elitati mo Meitati ‘oku na palofisai ‘i he ‘apitanga. 28Pea tali ‘e Siosiua ko e foha ‘o Nuni ko e tauhi ‘o Mōsese, ko e taha ‘o hono tākanga, ‘o ne pehē, ‘Ēī Mōsese, ta‘ofi ‘ena me‘a. 29Pea tali ‘e Mōsese ki ai, Ko ho‘o mamahi‘i au koā? ‘Ā, taumaiā ke palōfita ‘a e kakai kotoa ‘a e ‘Eiki, ke ‘atu mai ‘e he ‘Eiki hono laumālie kiate kinautolu!"

'Ekisoto 28:30
"30Pea te ke tuku ki he Sifa Fakamāu‘anga ‘a e ‘Ūlimi mo e Tūmemi; pea te na ‘i he funga fatafata ‘o ‘Ēlone ‘i he‘ene hū ki he ‘ao ‘o e ‘Eiki; pea ‘e fua ‘e ‘Ēlone ‘a e fakamāu‘anga ‘o ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ma‘u ai pē"

Teutalonome 31:7
"7Pea ui ange ‘e Mōsese ‘a Siosiua, ‘o ne pehē kiate ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa, Ke ke lototo‘a, mo tu‘u kalikali: he ko koe te ke hū mo e kakai ni ki he fonua ne fuakava ai ‘e Sihova ki honau tupu‘anga, ke ‘ange kiate kinautolu; pea te ke fakatofi‘a‘i ai kinautolu."

Teutalanome 34:8
"8Pea na‘e tēngihia ‘a Mōsese ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘Ālana ‘o Moape ‘o ‘aho tolungofulu: pea toki ‘osi ‘a e ngaahi ‘aho tēngihia ‘i he me‘a faka‘eiki ‘o Mōsese."

Siosiua 1:16,17
"16Pea na‘a nau tali kia Siosiua, ‘o pehē, Ko e me‘a kotoa pē kuo ke tu‘utu‘uni mai te mau fai, pea ‘ilonga ha potu te ke fekau kimautolu ki ai te mau ‘alu. 17Hangē ko ‘emau fakaongo kia Mōsese ‘i he me‘a kotoa pē, ‘e pehē ‘emau fakaongo kiate koe: kehe pē ke ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene ‘ia Mōsese."

Ko e toko ua naʻe fai ki ai ʻa e siofi ʻo e takí, ke ne fetongi ʻa Mosesé ko Kelepi, mo Siosiua. Ko e ongo asiasi eni, naʻa na fakalangilangiʻi ʻa Sihová ʻi he taimi, ko ia ko e kotoa ʻo e kakaí, naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he ʻEikí (vahe 14). Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua, ko e taha ʻo e ngaahi mafai poto ʻo Siosiua ki he ngāué ko e ‘i ai ʻa e lotolotonga ʻo e laumalie maʻoniʻoní, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e mafai poto tatau, naʻe ʻi he kau taki fakalaumalie, naʻe ʻi he fuakava foʻoú. (Ng 6:3). Naʻa nau laumalieʻia tatau pē, pea naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Mosese ke ʻave ʻa Siosiua ki he fakataha kotoa ʻo ʻIsilelí, koeʻuhi, heʻikai ha mafai kehe ʻe fefaʻuhi mo e kakaí, hili ʻene pekiá. Naʻe kamata leva ʻa Mosese ia, ke ne fakafofongaʻi ʻa e fakanofo kia Siosiua. Naʻe hilifaki ʻe Mosese hono nimá kia Siosiua, ko e fakaʻilonga ʻo e hiki ʻa e mafai. Pea naʻe ʻoange ʻe Mosese ʻa e mafaí kia Siosiua, ke ne taki ʻa ʻIsileli. Naʻe fiefia ʻa Mosese ʻi hono fakanofo ʻo Siosiuá pea ne mātuʻaki loto ke toʻo ʻa e tokanga ʻa e kakaí meiate ia, kia Siosiua. Pea tala mahino ʻe Mosese ki he kakaí, ko Siosiua kuo ne maʻu ʻa e mafaí mo e pōtoʻi ngāue ke taki ʻa e kakaí. ʻI heʻene fakahaʻi ʻene falala kia Siosiuá naʻe fakatou lelei ia kia Siosiua, mo e kakaí, koeʻuhi ke fakasiʻisiʻi ʻa e maumau fakatakí. Ko ha taha ʻoku ʻi he tuʻunga takí, ʻoku totonu ke ne akoʻi ʻa e kakai, ʻoku ne taki kinautolú, ke nau fai ʻa e ngaahi fatongia meia te ia ʻe mavahe fakafokifā mei he ʻOtuá. 

ʻI he tuʻunga ko eni ʻo Siosiuá, ʻoku ne fakamanatu mai kia kitautolu, ko e lao ko ē naʻe foaki kia Mosesé koeʻuhi ko ʻetau angahalá, ʻoku ʻikai te ne lava ʻo ʻave kitautolu ki Hevani, ka ko e kelesi, mo e moʻoni, naʻe haʻu mo Sīsú, ʻoku ne malava ʻa e fakamoʻuí, maʻae tokotaha tui kotoa pē.

No comments:

Post a Comment