Monday, 19 December 2016

Monite 19 Tisema, 2016

Nomipa 28:16 – 25; Eki 12:6; 16:18; Lev 23:5, 6; Teut 16:10 

Nomipa 28:16 – 25
"16Pea ko e ‘uluaki māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā fā, ko e Pāsova ia ‘a Sihova. 17Pea ko hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina ko ia ko e ‘aho kātoanga: ko e ‘aho ‘e fitu ‘e kai mā ta‘elēvani. 18‘I he ‘uluaki ‘aho ‘e fai ha fakataha tapu: 19tapu ‘aupito ho‘omou fai ‘a e ngaahi ngāue ‘a homou ngaahi lakanga: ka te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e feilaulau-mōifua; ko e ongo pulu mui, mo ha sipi tangata, mo ha fitu‘i lami tangata ‘oku taha ta‘u: te mou tokanga ke nau ta‘emele: 20pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu te mou ngaohi ki ha pulu, mo ha vahehongofulu ‘e ua ki he sipi tangata; 21ko e vahehongofulu ‘e taha te mou ngaohi ki he lami takitaha ‘i he fitu‘i lami: 22pea mo ha kosi tangata mo‘o feilaulau-angahala, ke feia ‘aki ha fakalelei ma‘amoutolu. 23Te mou feia ‘a e ngaahi me‘a ko e fakataha mo e feilaulau pongipongi, ‘a ia ko e feilaulau tu‘u ma‘u. 24Te mou fai hangē ko ia ‘i he fitu‘i ‘aho kotoa pē, ko e me‘akai fai‘aki ‘a e afi, ko e ngangatu fakahōifua kia Sihova, ‘o fakalahi ‘aki ‘a e feilaulau tu‘u ma‘u mo hono kava. 25Pea ‘i hono ‘aho fitu ‘e fai ha‘amou fakataha tapu: ‘ilonga ha ngāue fakatamaio‘eiki ‘e ‘ikai te mou fai."

'Ekisoto 12:6
"6Pea ‘e ‘iate kimoutolu ke tauhi ‘o a‘u ki hono hongofulu mā fā ‘o e ‘aho ‘i he māhina ni: pea te mou toki tāmate‘i ia efiafi hifo, ‘a hono kotoa ‘o e Fakataha ‘a ‘Isileli kātoa."

'Ekisoto 16:18
"8Pea lea ‘a Mōsese, Ko e foaki ‘e Sihova kiate kimoutolu efiafi ha kakano ke kai, mo e mā ‘apongipongi ke mou mākona, ko ‘ene fanongo ki ho‘omou lāunga ‘a ia ‘oku mou fai kiate ia; pea ko e hā kimaua? ‘Oku ‘ikai ko kimaua ‘oku mou lāunga ki ai, ka ko Sihova"

Levitiko 23:5, 6
"5Ko hono hongofulu mā fā ‘o e ‘aho ‘i he ‘uluaki māhina, efiafi, ko e Pāsova ia ‘a e ‘Eiki. 6Pea ‘i hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina ko ia ‘oku kamata ai ‘a e kātoanga Tapu lēvani ‘a e ‘Eiki: ko e ‘aho ‘e fitu te mou kai mā ta‘elēvani."

Teutalonome 16:10
"10Pea te ke fai ‘a e Kātoanga Lau-uike kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fakatatau ki he lahi ‘o e me‘a‘ofa ‘a ho nima, ‘a ia te ke foaki, ‘o taau mo ho tāpuekina ‘e Sihova ko ho ‘Otua"

Koe Pasova kia Sihová. Ko e ʻaho ʻe fā kimuʻá, ko e lami tangata taʻu taha taʻemele, ʻe noʻotaki ia ʻi he veʻe fale ʻo e fāmilí, ko e teu ia ki he ʻaho taha faá. Manatuʻi, ko e lamí ko e monumanu anga fakaʻofa, pea ʻi he taimi 3 efiafi ʻo e ʻaho taha-faá, ʻe ʻai atu ai ʻe he tamaí ʻa e fāmilí, hono nima ki he ʻulu ʻo e lamí, pea ne tuʻusi hono kiá. Pea ne ʻai leva ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá, ʻo ne vali ʻaki ʻa e ongo pou matapaá, mo e ʻakau fakalavá. Ko hono silaʻi, ʻo e fale ko iá ʻaki ʻa e totó. Pea ko e matapā pe heʻikai silaʻi ʻaki ʻa e toto, ʻo e lamí ko e foha lahi ʻo e fāmili ko iá ʻe mate ʻi he pō pē ko iá. Naʻe ako ai pē ʻa ʻIsileli ia ki he ʻuhinga ʻo e huhuʻiʻaki ʻa e totó. Ko e tamaí ko e taki fakalaumalie ia ʻo e fāmilí, pea ʻoka tōnounou leva ʻa e tamaí, ʻi hono fatongia fakalaumaliē, ko e mate ʻe haʻu ki heʻene fānaú. Ko Sīsū naʻa ne fakakakato ʻa e ouau ʻo e Pasová. Ko e momeniti ko ē naʻe sio ai ʻa Sione Papitaiso kia Sīsuú, naʻa ne pehē “Vakai ko ʻena ʻa e lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní” (Sn 1:29).

Ko Sīsuú ko e lami tangata ʻa e ʻOtuá, taʻe ʻi ai hano mele, ko e ʻaho taha faá ʻo Apipi (Maʻasi pe ʻEpeleli) 33 A.D ʻi tuʻa Selusalema. Ko Sīsū ko e lami ʻa e ʻOtuá, naʻe tuki faʻo ia ki he kolosí ʻi he houa hono tolú (9:00am). Pea ne talitali ʻi he funga kolosí, ki he houa hono hivá (3:00pm) pea ne folofola mai, “kuo ʻosi”. Kuo moʻui ʻa māmani.

Ko e katoanga tapu levaní ʻoku fai mei he ʻaho 15-21 ʻo Apipi, kae kimuʻa hono kamatá kuopau ke fakamaʻa ʻa e ngahai falé mei he levani, ʻisite mo e ngaahi meʻa fakatupu ʻi he maá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Tamai fakahevaní ka ʻi ai ha Siu ʻe kai mā levani lolotonga ʻa e vaaʻi taimi tapú, ʻe tuʻusi ia mei he kakai ‘Isilelí (Eki 12:15). Koeʻuhi ko e levaní, ko e taipe ia ʻo e angahalá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he levaní ʻa e ‘afungi mo fieʻeiki, ʻo ne taki ai ʻa e tangatá, ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai te nau fiemaʻu ʻe kinautolu ʻa eʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū “Mou ʻa ʻo vakai telia ʻa e levani ʻa e kau Falesí mo e kau Satusí” (Mt 16:6) naʻa tanaki mai ʻe Paula “ʻOku ʻikai siaʻa ʻa e meʻa ʻoku mou polepole aí. ʻIkai ʻoku mou ‘ilo ke lave ha meʻi levani ki he tokaʻanga mā, tā ʻoku levani hono kotoa?” (1 Kol 5:6). Ko e fekau ʻo e katoangá ni? ʻOku ʻikai makātakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e angahalá. He ko Sīsū ʻa e mā ʻo e moʻuí. Nofo ai pea te ke maʻa.

No comments:

Post a Comment