Nomipa 27:1-5
"(1) Pea ‘unu‘unu mai ‘a e ngaahi ‘ōfefine ‘o Silofehati, foha ‘o Hēfeli, foha ‘o Kiliati, foha ‘o Mākili, foha ‘o Manase, ‘o kau ki he ngaahi fāmili ‘o ha‘a Manase, ko e foha ‘o Siosifa: pea ko e ngaahi hingoa eni ‘o e ngaahi ‘ōfefine ko ia, ko Māhala, Noa, mo Hōkela, pea mo Milika mo Tīlisa. (2) Pea na‘a nau tutu‘u ‘i he ‘ao ‘o Mōsese, mo e ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, mo e ‘ao ‘o e hou‘eiki mo e fakataha kotoa, ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ‘o nau pehē, (3) Na‘e pekia si‘emau tamai ‘i he Toafa, pea na‘e ‘ikai te ne ‘i he kau ko ia na‘a nau fakataha ke fai mo Sihova, ‘a e kautaha ‘a Kola: ka na‘a ne pekia ‘i he‘ene hia ‘a‘ana; pea na‘e ‘ikai ha‘ane fānau tangata. (4) Ko e pehē koā ke mate ‘a e hingoa ‘o ‘emau tamai mei hono fāmili koe‘uhi na‘e ‘ikai hano foha? Tuku mai hamau konga kelekele ‘i he lotolotonga ‘o e kāinga ‘o ‘emau tamai. (5) Pea na‘e ‘omi ‘e Mōsese ‘enau me‘a ki he ‘ao ‘o Sihova, he ko e me‘a fakakonisitūtone."
Nomipa 9:8
"(8) Pea tali ‘e Mōsese kiate kinautolu, Tu‘u pē, ka u fakaongo pe ko e hā ‘a e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate kimoutolu."
Nomipa 16:2
"(2)pea nau tutu‘u ‘i he ‘ao ‘o Mōsese fakataha mo e tu‘unga me‘a mei ha‘a ‘Isileli, ko e toko uangeau mā nimangofulu ‘i he hou‘eiki ‘o e fakataha, ha ni‘ihi na‘e ui ki ai, ko e kau tangata ‘ilonga"
Nomipa 26:33, 65
"(33) Ka ko Silofehati ko e foha ‘o Hēfeli na‘e ‘ikai ha‘ane fānau tangata, ko e ngaahi ‘ōfefine pē: pea ko e hingoa ‘o e ngaahi ‘ōfefine ‘o Silofehati ko Māhala mo Noa, ko Hōkela, Milika, mo Tīlisa. (65) He na‘e folofola ‘iate kinautolu ‘a e ‘Eiki, Kuo pau te nau mate ‘i he Toafa. Pea na‘e ‘ikai toe hanau toko taha, ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, pea mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni."
Nomipa 36:1
"(1) Pea na‘e fe‘unu‘i mai ‘a e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘i he fāmili ‘o ha‘a Kiliati, foha ‘o Mākili, ko e hoko ‘o Manase, ko e taha ‘i he ngaahi fāmili ‘o ha‘a Siosifa, pea nau lea ‘i he ‘ao ‘o Mōsese, pea ‘i he ‘ao ‘o e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o ha‘a ‘Isileli"
Ko e kole kelekele ʻo e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehatí, naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane fānau tangata, ka ko ʻenau kolé, ke ʻi ai ha tofiʻa ʻo ʻenau tamaí, ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e tuʻutuʻuni ki hono vahevahe ʻo e fonuá ʻi he ngaahi vahe kimuá, ʻoku ʻikai ha ʻinasi ʻo e ngaahi ʻofefiné ka ʻi heni, naʻe ʻikai ha foha ia ʻo Silofehati, ka ko hono ngaahi ʻofefine pē ʻe toko nima, naʻa nau pehē te nau masiva ʻangoʻango, he kuo mate ʻenau tamaí pea ʻoku ʻikai ha nau tuongaʻane, ke ʻi ai haʻanau tofiʻa. Ko e keisí ʻoku makehe, mo fakafoʻituitui, pea kuo teʻeki hoko ha keisi pehē ʻi ʻIsileli kātoa. Ko e ʻulu ʻo e fāmilí, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha foha ia, ka ko e ngaahi ʻofefine pē. Ko ʻenau keisí ʻoku toe ʻasi pe ʻi he vahe 36, pea ke fakatatau ki he fakamaau kuo ʻoangé, ʻoku tau ʻilo kuo nau maʻu ko ʻenau koloa (Siosiua 17: 3 & 4). ʻE mahamahalo ʻe ha taha ia ko honau ʻulungaanga fakaetangatá, naʻe tānaki ʻo ha mamafa ai ʻenau kole pea ne ueʻi ke toutou fai ki ai ʻa e tokangá. Kainga, ʻoku hangē ʻoku ngali fēfeé, ko ʻenau tui mo ʻamanakí, ko e folofola ʻa Sihová kuopau ke fai ʻi hono taimi totonu, he koʻenau holí he ʻoku fakamanako ʻa e maʻu ʻa e tohi kuo palōmesí.
Naʻe ʻi ai ʻa e lea ʻa e ʻofefine ʻo Silofehatí naʻa ne pehē “ka naʻa ne pekia ʻi heʻene hia pē ʻaʻana”. ʻOku ʻuhinga ia, ko ʻene tamaí naʻa ne mate fakanatula pē. He ko ʻene mate, naʻe hoko ia ʻi hono fakamaauʻi kotoa ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí, koeʻuhi ko ʻenau tui ki he kau asiasi taʻetōnunga, ʻi heʻenau ngaahi fakamatalá. Ko e kau fefiné ninaʻa nau haʻu hangatonu pē kia Mosese mo ʻEliesa ko e taulaʻeiki, pea ʻi he lolotonga ʻo e fakataha ʻa ʻIsilelí, ʻi he matapā ʻo e tēniti feʻiloakiʻangá. Ko ʻetau ʻia Kalaisí. Kuo fakamolemole ʻetau ngaahi angahalá kuo lau ʻatā ke falatalafonua ʻetau ngaahi meʻa ki he ʻOtuá ʻi he lotu, he koʻetau Tamaí ia, he tene fai ʻe ia ʻetau mei ʻo fou ʻi he tuí mo e ʻamanaki kiate ia
No comments:
Post a Comment