Saturday, 31 December 2016

Tokonaki 31 Tisema, 2016

Nom 30: 8-17 ; Efeso 5:22 

Nomipa 30: 8-17
"8pea ka fanongo ki ai ‘a e tangata, ‘o ‘ikai te ne lea ki ai ‘i he ‘aho ‘o ‘ene fanongo ki ai, pea ‘e toki tu‘u ‘ene tukumo‘ui; pea ko e tapu kuo ne fokotu‘u ki hono laumālie ‘e tu‘u ia. 9Ka ‘o kapau ‘e ta‘ofi ia ‘e he tangata ‘i he ‘aho na‘a ne fanongo ki ai, pea ko ‘ene vete ia ‘a e tukumo‘ui ‘oku ‘iate ia mo e papūnoa ‘a hono ngutu, ‘a ia kuo ne ha‘i ‘aki hono laumālie: pea ‘e fakamolemole ia ‘e Sihova. 10Ka ko e tukumo‘ui ‘a ha uitou, pe ko e fefine kuo vete, pe ko e hā ‘a e me‘a kuo ke ha‘i ‘aki hono laumālie, ‘e ‘iate ia ai pē. 11Pea kapau na‘e fai ‘e he fefine ‘a e tukumo‘ui ‘i he fale ‘o hono husepāniti, pe na‘a ne fokotu‘u ha tapu ki hono laumālie, ‘o fuakava, 12kapau na‘e fanongo ki ai ‘e hono husepāniti, ‘o ne fakalongo pē, ‘o ‘ikai te ne ta‘ofi ia; pea ‘e toki tu‘u ‘ene tukumo‘ui kotoa pē, mo e hā fua ha me‘a tapu na‘a ne ha‘i ‘aki hono laumālie ‘e tu‘u ia. 13Ka ‘o kapau na‘e mātu‘aki vete ia ‘e hono husepāniti ‘i he ‘aho na‘a ne fanongo ki ai; pea ‘e ‘ikai tu‘u ‘a e me‘a na‘e pu‘aki ‘e hono ngutu: pe ko ha tukumo‘ui pe ko ha tapu ki hono laumālie ‘e ‘ikai tu‘u; kuo vete ia ‘e hono husepāniti; pea ‘e fakamolemole ia ‘e Sihova. 14‘Ilonga ha tukumo‘ui, pea ‘ilonga ha tapu kuo ne fuakava ki ai ke fakamamahi ‘aki hono laumālie, ko hono husepāniti ‘e tu‘u ai, pea ko hono husepāniti ‘e vete ai. 15Ka ‘o kapau ‘e fakalongo ‘e hono husepāniti, ‘o ‘ikai ha lea ki ai mei he ‘aho ki he ‘aho, pea ko ‘ene fokotu‘u ia ‘ene ngaahi tukumo‘ui, pe ko e hā fua ha tapu ‘oku ‘iate ia: ‘oku ne fakapapau ia, koe‘uhi na‘e ‘ikai te ne lea kiate ia ‘i he ‘aho na‘a ne fanongo ki ai. 16Ka ‘o kapau te ne ki‘i ta‘ofi ia kimui, ka na‘a ne fanongo ki ai, pea te ne fua ‘a e hia ‘a e fefine. 17Ko eni ia ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni na‘e fekau ‘e Sihova kia Mōsese, ki he vā ‘o e tangata mo hono uaifi, mo e vā ‘o e tangata mo hono ‘ōfefine, ‘oku kei finemui pea nofo ‘i he fale ‘o ‘ene tamai"

'Efeso 5:22
"22‘a e kau fefine, mou anganofo ki si‘omou ngaahi husepāniti, ‘o hangē ki he ‘Eiki."

Ko e keisi ʻa e ngaahi uaifí ʻoku lahi pe ʻenau tataú, hangē ko ha fefine uitou, pē kuo vete, ʻoku ʻikai haʻane tamai, pe husepaniti ke puleʻi ia, ka ko e hā pe ʻa e ngaahi fuakava tukumoʻui, kuo ne haʻí ki ai hono laumalié te nau tuʻu ʻo fakafepakiʻi ia, ko hono fakatuʻutamaki ia, ʻo kapau te foki kimui. Ka ko ha uaifi, ʻoku halaʻatā ha meʻa ke ne lava, ʻo tuʻumaʻu pē ʻe ia, ko hono husepanití, ke ne fakangofua kae ʻikai ke lava, pea halaʻatā ha fuakava. Ko e keisi eni ʻo ha fefine kuo hū ki he fuakava ki he ʻEikí, hili ʻene malí. Ko hono husepanití te lava ʻo puleʻi ʻa e fuakava kuo faí, ka ko ʻene fakalongolongó ʻoku ne fakaʻatā ke nofo pē ʻi hano fakamalohiʻi ʻo hangē ha angatuʻú, ko e ʻikai taʻofi ʻe he husepanití, ʻa hono fai ʻe he uaifí ʻa e tukumoʻui moe fuakavá. Ko e taumuʻá ke fakahoifua ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e tauhi ʻe he uaifí, ko e tapu ki he ʻEikí, pea ko e mahuʻinga ia ʻo e tamaí ki he fānaú, mo e husepanití ki hono uaifí. Kapau ʻe fakangofua ʻe he husepanití ʻa e fuakava hono uaifí pea fakalongo pe ia, ko hono moʻuá ki he ngaahi meʻa kuo ne fuakava ki aí, mei heʻene ngāue pē ʻaʻana, ʻo ʻikai ko ha fekau mei he ʻOtuá, he neongo ko ʻete pole ki ai, ka kuopau ke tauhi tapu ki ai. Ko e fokotuʻu ʻeni ʻa e ʻapositoló “ʻA e kau fefine mou anganofo ki siʻomou ngaahi husepanití ʻo hangē ki he ʻEikí (Efe 5:22). Ko e tukulolo ki he tokotaha kehé, ko e fakakaukau taʻemahino ia. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ke hangē ha holoholoʻangá. Ko Kalaisí ko hono huafá, ʻe peluki ki ai ʻa e tui kotoa pē ʻi Hevani, ʻi māmani, pea mo lalofonua (Fili 2:10). Naʻe tukulolo hono lotó ki he Tamaí. ʻOku tau fakalangilangiʻi ʻa Kalaisi ʻaki ʻetau muimuiʻi ʻene sipingá. ʻI heʻetau tukulolo kakato ki he ʻOtuá, ʻoku tau loto leva ke tau talangofua ki heʻene fekaú, ke tau tukulolo ki he kakai kehe. Ko e malí, ko e husepanití mo e uaifí ke na fetukuloloʻaki, ko e uaifí ke ne loto ke muimui ʻi he taki ʻa e husepanití ʻia Kalaisi. Ko e moʻuí ia.

Friday, 30 December 2016

Falaite 30 Tisema, 2016

Nomipa 30:4-5; Sa 56:12


Nomipa 30:4-5
"4Pea kapau kuo fai ‘e ha fefine ha tukumo‘ui kia Sihova, ‘o ne fokotu‘u ha tapu kiate ia ‘i he fale ‘o ‘ene tamai ‘i he‘ene kei finemui; 5pea ‘oku fanongo ‘e he‘ene tamai ki he‘ene tukumo‘ui mo e tapu kuo ne ha‘i ‘aki hono laumālie, pea ‘oku fakalongo pē ‘e he‘ene tangata‘eiki: pea ‘e toki tu‘u pē ‘ene tukumo‘ui; mo e hā fua ha tapu kuo ne fokotu‘u ki hono laumālie, kae tu‘u pē."

Saame 56:12 
"12‘Oku ‘iate au ‘a e ngaahi tukumo‘ui na‘a ku fai atu, ‘Elohimi: Te u fakaai ki he ‘Afiona ‘eku ngaahi fakafeta‘i."

Ko e fuakava ʻa e finemuí. ʻI he malumalu ʻo e lao ʻa ʻIsilelí, ko e matuʻá, te nau hanga ʻo puleʻi ʻa e fai fuakava ʻenau fānaú. Ko e tokoni ko eni ki he kau talavou, moe kau finemui, ʻoku maluʻi kinautolu mei he ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi palomesi ngalivale, mo e ngaahi tukupā mamafa. Pea mei hono ʻomai ʻa e lao ko ʻení, ʻoku mahuʻinga fakatouʻosi pē hono moʻoní ki he matuá, mo e fānaú. Ko e longaʻi fānaú ʻoku nau lolotonga nofo i ʻapí, ʻoku totonu ke fekumi kei taimi ki he tokoni ʻa e ngaahi mātuʻá, pea ko e mātuá, ʻoku totonu ke nau tokoni lahi, ki heʻenau fānaú ʻi he tapa kotoa pē, kae tefito ki he ngaahi meʻa felāveʻi mo e ʻOtuá, ke nau faitotonu kiateIa. Mei he ngaahi aʻusia ʻa e mātuʻá, ʻoku totonu ke nau fakahaofi ʻenau fānaú, mei he fehalaaki fakatuʻutamakí. Ko e mātuʻá foki ʻoku totonu ke ako mei ai ʻa e fānaú, mei heʻenau ngaahi fehālaakí, lolotonga ia, ʻoku maluʻi kinautolu mei tuʻutamaki. Ko e folofola ʻoku tau ʻi aí, kapau leva ko ha fefine ʻoku ne fai ha fuakava kia Sihova ʻi he fakaʻulungaanga ʻa ʻIsilelí, ko e finemui teʻeki malí ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e maluʻi ʻa e tamaí. Pea kapau ko e taʻahine kuo ne hū ʻo fai ha fuakava, pea ko e fuakava ko iá kuo ne ʻomi ki heʻene tamaí ha moʻua, pea ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ke fakakakato, pē ʻoku ʻikai ke malava ʻo fakakakato, pea ʻi he ʻuhinga ko iá, ko e tamaí leva ʻoku ne puleʻi ʻa e fuakavá, pea heʻikai ko e fuakavá ʻe tuʻu, kau ai pē ha fokotu‘u ʻe ʻomai. Ko e fuakava tukumoʻuí, ko e pole, mo e tukupā, ke fai ha meʻa ke fakahoifua ki he ʻOtuá. Ko e sīpinga ʻo e fuakava tukupā mo tukumoʻui, ko e kau tapu nasilí (6:1-21). Ko e h leva haʻatau fuakava tukupā maʻe ʻOtuá ʻi he moʻui foʻou kuo tau ʻinasi ʻia Kalaisi? Talamai leva ʻe Paula, “Pea ʻoku ʻikai ʻamoutolu ʻakimoutolu he naʻe fakatau kimoutolu ʻaki ha totongi. ʻE, mou fakaongoongo lelei ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻomou meʻa fakasinó” (1 Kol 6:20) Fai pehē leva ke hoifua ai ʻa e ʻOtuá.

Thursday, 29 December 2016

Tu'apulelulu 29 Tisema, 2016

Nom 30:1-3 ; 1:4 ; Teut 23:21-23 ;Sa 50:14 ; Mt 14:9

Nomipa 30:1-3
"1PEA lea ‘a Mōsese ki he hou‘eiki ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, 2Ko eni ‘a e me‘a kuo tu‘utu‘uni ‘e Sihova. 3Ka ai ha tangata kuo ne fai ha tukumo‘ui kia Sihova, pe kuo ne fuakava ke ha‘i hono laumālie ‘aki ha tapu, ‘e ‘ikai te ne maumau ‘ene lea; te ne fai ‘a e me‘a kotoa kuo pu‘aki ‘e hono ngutu."

Nomipa 1:4
"4ko koe mo ‘Ēlone te mo lau kinautolu, ‘o fakafo‘itau, pea ‘e tokoni kiate kimoua ha tangata mei he matakali takitaha, ha taha ‘oku tu‘ukimu‘a ‘i he ngaahi ‘ulumotu‘a"

Teutalonome 23:21-23
"21Ka kuo ke fai ha‘o tukumo‘ui kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘e ‘ikai te ke fakatotoka ‘i hono fakaai: he kuo pau ke ‘eke ia kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, kae‘uma‘ā te ke hia ai. 22Ka ‘o kapau te ke faka‘ehi‘ehi mei he fai ‘o ha tukumo‘ui, tala‘ehai te ke angahala ai. 23Ko e me‘a kuo ‘alu atu mei ho ngutu te ke tokanga ki ai ke fai; pe ko e hā ho‘o tukumo‘ui kuo ke fai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘a e me‘a‘ofa kuo ke lea ki ai ‘aki ho ngutu."

Saame 50:14
"14Feilaulau kia ‘Elohimi ‘aki ‘a e fakafeta‘i; Pea fakaai kia ‘Elioni ho‘o ngaahi tukumo‘ui"

Matiu 14:9
"9Pea neongo na‘e mamahi ‘a e Tu‘i, ka na‘a ne tu‘utu‘uni pē ke ‘ange, telia ‘ene ngaahi lea tuki, mo e kakai na‘e keinanga mo ia"

Ko e fuakavá ke tauhi. Ko e lao ko ení, naʻe ʻave ia ki he ngaahi ʻulu ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí, koeʻuhi, ke fakamanatu ki he kakaí, ko ʻenau ngaahi palomesi ki he ʻOtuá, pea mo e kakai kehé, kuopau ia ke tauhi. ʻI he taimi ko e kakaí naʻe ʻikai ke nau fakamoʻoni ʻi ha tohi aleapau. Ko ha lea pē ha tokotaha kuo puke ʻa e foʻi lea ia ko iá ʻo hangē ha fakamoʻoní. Ke ʻai ha fuakava, ʻoku mahuʻinga ange ia, he puke ʻa e foʻi leá pea mo e tukumoʻuí ke ʻatu kia Sihova, pea kuo ne fuakava ke haʻi hono laumalié ʻaki ʻa e tapú. ʻOku fakamafaiʻi ha taha ʻe he laó, ke ne fai ha fuakava, ka ko e taha ko ē ʻoku ne fai ha fuakava, kuopau ke fakakakato ia. Ko e maumauʻi ha fuakava, ʻoku ʻuhinga ia, kuo ne maumauʻi ʻa e falala, mo e maumau ʻa e fetuʻutakí. Ko e falalá ko e makatuʻunga ia, ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá, pea mo e kakai kehé. Ko ha palomesi kuo maumau he ʻaho ni, ko e fakatuʻutamaki pehē, naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo Mosesé. Kaekehe, ko ha taha ʻoku ne fai ha ngaahi fuakava, ko e fuakava ia kia Sihova, pea kuo ne fakakau mai ʻa e ʻOtuá ko e konga ia ʻo e palomesi kuo faí mo kau mai hono langilangí mo hono kololiá ki ai. Ko e fuakavá ko e meʻa fakalao ia. Ko e kī ki hení, ʻoku mahino pē. Ko e taha ʻoku ne fai ha fuakava, ke ʻoua te maumau ʻene lea naʻa ne faí. Ko e ngaahi fuakavá ko e fai ia kia Sihova pea kuopau ke fai ia (Teut 23: 21-23 ; Koheleti 5:1-7). ʻI he kosipelí, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e tala ʻa e moʻoní. Ko e kakaí kuo nau maumauʻi ʻa e ngaahi palomesí, ka naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea toputapu, mo taʻetokanga. Tauhi ʻa e ngaahi fuakava, mo e ngaahi palomesí, he ʻoku mahuʻinga, he ʻoku langa hake ʻa e falalá mo ʻai ʻa e tukupā ʻi he fetuʻutaki fakatangatá ke malave. ʻOku fakamalaʻiaʻi ʻe he tohitapú ʻa e fai fuakava ʻaki hoʻo ngaahi lea lolotonga ko iá ʻoku ke ʻilo heʻikai te ke lava ʻo tauhi ki ai, pe ko hoʻo fuakava loi, ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá (Eki 20:7 ; Lev 19:12 ; Teut 19:16-20). Ko e fai fuakavá ʻoku fiemaʻu ki ha tūkunga pau, koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi ha sōsaieti fai angahala. Naʻe tala ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ke ʻoua tenau ngāueʻaki ʻa e fai fuakavá, ‘Io, ʻIo. ʻIkai, ʻIkai ko e fakalahi ko e fili ʻIo (Mt 5:37 ; Sem 5:12). Fai ki ai! Lea moʻoni maʻu pē.

Wednesday, 28 December 2016

Pulelulu 28 Tisema, 2016

Nomipa 29: 35-40 ; Lev 7:16 ; 22:18, 21, 23 ; 23:36, 38 

Nomipa 29: 35-40
"35‘I hono ‘aho valu ‘e fai ha‘amou faka‘osi: tapu ‘aupito ho‘omou fai ‘a e ngāue ‘a homou ngaahi lakanga; 36ka te mou ‘atu ha feilaulau-mōifua, ko e feilaulau tutu, mo‘o ngangatu fakahōifua kia Sihova; ko e pulu ‘e taha, sipi tangata ‘e taha, lami ‘e fitu ‘oku taha ta‘u pea ta‘emele; 37ko honau kinaki mo honau ngaahi kava, ki he fanga pulu, ki he sipi tangata, pea ki he fanga lami ‘o fakatatau ki honau tokolahi mo e tu‘utu‘uni ki ai; 38ko e taha‘i kosi feilaulau-angahala foki; tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u mo hono kinaki mo hono kava. 39Ko eni ia ‘a e me‘a te mou feia kia Sihova ‘i homou ngaahi ‘aho tu‘utu‘uni–tuku kehe ho‘omou ngaahi tukumo‘ui, mo ho‘omou ngaahi me‘a-‘ofa-ma‘amou ngaahi feilaulau mōifua, pea ma‘amou ngaahi kinaki, pea ma‘amou ngaahi feilaulau-kava, pea ma‘a-mou ngaahi feilaulau-‘ofa. 40Pea fakamatala ‘e Mōsese ki ha‘a ‘Isileli ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē kuo tu‘utu‘uni ‘e Sihova kiate ia."

Levitiko 7:16
"16Ka ‘o kapau ko e tukumo‘ui ‘ene kōpano, pe ko ha feilaulau-lotolelei, ‘e kai ‘i he ‘aho ‘oku ne fai ai ‘ene feilaulau, pea ‘e kai ‘i he ‘apongipongi ‘a e me‘a ‘oku toe"

Levitiko 22:18, 21, 23
"18Lea kia ‘Ēlone mo hono ngaahi foha, pea mo ha‘a ‘Isileli kātoa, pea tala kiate kinautolu, Ka ai ha taha ‘i ha‘a ‘Isileli, pe ‘i he muli ‘oku nofo mo e ‘Isileli, ‘a ia ‘oku ne ‘atu ha‘ane kōpano, (pe ko ha‘anau tukumo‘ui, pe ko ha‘anau me‘a‘ofa pē ‘a e kōpano ko ia, ‘a ia ‘oku nau ‘atu kia Sihova), ko e feilaulau-mōifua. 21Pea ko ia ‘oku ne ‘atu ha feilaulau-‘ofa kia Sihova ke fakaai ‘ene tukumo‘ui, pe ke feia ha me‘a‘ofa; pe ko ha pulu pe ko ha sipi ka ‘e haohaoa pē kae tali: ‘e ‘ikai ‘i ai ha momo‘i mele. 23‘E ngofua ha‘o ‘atu ha pulu pe lami ‘oku hulu atu hano konga, pe ‘oku masiva, ‘o kapau ko ha me‘a‘ofa pē; ka ‘e ‘ikai tali ia ki ha tukumo‘ui."

Levitiko 23:36, 38
"36Ko e ‘aho ‘e fitu te mou ‘atu ‘a e ngaahi feilaulau tutu kia Sihova: ko hono ‘aho valu ‘e ai ha‘amou fakataha tapu; pea te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova: ko e faka‘osi ia, ‘e tapu ‘aupito ha‘amou fai ‘a e ngāue ‘a homou ngaahi lakanga. 38tukukehe ‘a e ngaahi Sāpate ‘a e ‘Eiki, pea tukukehe ho‘omou ngaahi me‘a faaki, pea tukukehe ho‘omou ngaahi tukumo‘ui, pea tukukehe ho‘omou ngaahi me‘a‘ofa ‘a ia ‘oku mou ‘atu ki he ‘Eiki."

Ko e ʻaho valú ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo e katoanga ʻo e Tapanekalé pea neongo naʻe fai pe ʻa e ngaahi feilaulau ʻo e katoangá ni, ka ʻoku tuhuʻi fakahangatonu pē ʻa e taʻu faka-Mileniume ʻo e pule ʻa Kalaisí ʻi hono puleʻanga fakamileniumé. Ko fē ʻa e puleʻanga fakamileniumé? ʻOku lahi ʻa e lau ki ai ʻa e Tohitapu ʻo fekauʻaki mo e mileniumé ʻo ʻiloa ai ʻi he Tohitapú ʻo hangē ko eni “Tuʻu ka Hoko” (Hep 2:5). “Puleʻanga ʻo hevani” (Mt 5:10) “Puleʻanga ʻo e ʻOtua (Mk 1:15) ʻAho fakamui (Sn 6:40) Fakatupu foʻou (Mt 19:28). Pea folofola ʻa Sīsū ki heʻene kau akó “Ko au ē ʻoku ou tala atú, ka hoko ʻa e fakatupu foʻoú pea nofo ʻa e Fānautama ʻa e tangatá ʻi hono taloni langilangiʻia pe ko kimoutolu kuo mou muimui ʻiate au, ʻe fakanofo kimoutolu foki ki ha talano ʻo hongofulu mā ua ʻo mou fakamaau ʻa e matakali ʻe hongofulu ma ua ʻo ʻIsilelí” (Mt 19:28). Ko e mileniumé naʻe muʻaki ʻatá ʻi he Fuakava Motuá ko e sapate. Ko ha taimi ʻo e mālōlō, ko e mālōlō hili ʻa e ʻaho ngāue ʻe ono Ko e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá ko e māmaní ʻe mālōlō hili ʻa e taʻu ʻe 6,000 pea te Ne fakanofonofo ai ʻa e puleʻanga fakamileniume ʻo e Misaiá. Lolotonga ʻa e mileniumé, ko e siokalafi ʻo ʻIsilelí ʻe liliu. Ko ʻIsilelí ʻe lahi, ko e toafa, e kelekele moʻuí. Ko e ʻuluaki taimi, ko ʻIsileli ke ne maʻu kotoa ʻa e fonua ʻo e talaʻofá kia ʻEpalahame (Sen 15:18-21). Ko ha mana ko e vaitafe ʻe tafe mei hahake mei he moʻunga ʻo e ʻOlivé ki hihifo ki he Tahi Meteteliané mo e Tahi Maté, pea heʻikai toe mate. Ko e palofisai ʻa Sakalaia 14:4-5, 8, 10-11, 16, 17). Ko e Selusalemá ko e tama‘i mata ʻo e ʻOtuá ʻe hoko ko e fiefiaʻanga ʻo māmani, pea ʻe hoko ʻa Selusalema ko e senitá ʻo e lotu fakavahaʻapuleʻanga, pea ko e kotoa ʻa e kakai ʻo māmaní, te nau fononga pilikimi ki ai ke fai ʻa e lotu mo e hū ki he temipale māʻoniʻoní. Pea ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, ko Sīsū ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi (Fili 2:10, 11) Kau he fiefiá.

Tuesday, 27 December 2016

Tusite 27 Tisema, 2016

Nom 29: 26-34

Nomipa 29:26-34
"26Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 27Tauange mo kimoutolu ‘a hono ‘aho hongofulu ‘o e māhina fitu ni, he ko e ‘Aho Fakalelei ia: ko hamou ‘aho fakataha tapu ia, pea te mou fakavaivai ai homou laumālie; pea te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova. 28Pea ‘oku tapu ‘a e ngāue kotoa pē kiate kimoutolu ‘i he ‘aho mātē pē ko ia: he ko ha ‘aho fakalelei: ke feia ‘a e fakalelei ma‘amoutolu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua. 29He ka ‘ilonga ha laumālie ‘e ‘ikai te ne fakavaivai ‘i he ‘aho ko ia, ‘e tu‘usi ia mei hono kakai. 30‘Io, ‘ilonga ha taha te ne fai ha momo‘i ngāue ‘i he ‘aho mātē pē ko ia, te u faka‘auha ‘a e tokotaha ko ia mei he lotolotonga ‘o hono kakai. 31‘Oku tapu kiate kimoutolu ‘a e ngāue kotoa pē: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia ‘i homou ngaahi tangutu‘anga kotoa pē ‘o laui to‘utangata. 32Ko e Sāpate ‘o e Sāpate ia kiate kimoutolu, pea te mou fakavaivai ai homou laumālie: ‘i hono hiva ‘o e ‘aho ‘o e māhina, efiafi, ‘e kamata ‘a e tapu: pea te mou fai mei he efiafi ki he efiafi. 33Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 34Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, ‘I hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina fitu ko eni ‘e kamata ai ‘a e kātoanga Fale-lou‘akau, pea ‘e fai ia kia Sihova ‘o ‘aho fitu."

Ko e fiefia ta‘engata. Ko e ʻaho eni hono nima ki he ʻaho hono fitu ʻo e Katoanga ʻo e Tapanekalé. Ko hono toe ui ʻe taha ʻo e katoangá ni koe “faʻahitaʻu ʻo ʻetau fiefiá”. Kuo tau lave ki he mahuʻinga ʻe hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e feilaulaú ko e siofi ia kia Sīsū Kalaisi, mo ʻEne feilaulau tā tuʻotahá. ʻOku ʻi ai foki ʻa e tui, ko Sīsū Kalaisí naʻe ʻaloʻi ia lolotonnga ʻa e faʻahitaʻu mo e Katoanga ko eni ʻo e Tapanekalé. Naʻe ʻikai ke ʻaloʻi ia ʻi Tisema ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻia Luke 2:8 fakatatau ki he taimi ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Ko e kau tauhisipí naʻa nau nofo kinautolu ʻi tuʻa ʻo tokangaʻi ʻa ʻenau tākanga sipí ʻi he poʻulí. Mei he taimi ʻo e tohitapú ki he taimi ni ko e kau tauhisipí ia naʻa nau tuku atu ʻenau fanga sipí ʻakinautolu ʻo kamata ia mei ʻOkatopa, koeʻuhi ko e momoko ʻa ʻIsilelí ʻi he taimi ko ʻení, pea ʻoku ʻikai ke tauhisipi ʻi tuʻa ʻi Tisema. Ko e meʻa kuo nau maheni mo ia, ko ʻenau ʻave ʻenau fanga sipí ki tuʻa ʻo tauhi ai, he hili pe ʻa e Pasová, pea nau tauhi ai pē ʻi tuʻa, kaeʻoua kuo aʻu ki he ʻuluaki ʻuhá, pe ko vaimuʻa ʻi ʻOkatopa. Ko e ʻaloʻi ʻo Sīsuú naʻe hoko ia ʻi he vahaʻa ʻo e Pasová mo e konga kimuʻa pe ʻo ʻOkatopá, he ʻoku ngali pau ange pē ʻa e ʻaloʻi ʻi he faʻahi taʻu fiefia ʻo e Katoanga ʻo e Tapanekalé.

Ko e kau ʻangelo ko ē naʻa nau fakatahataha ʻi he ʻuluaki pongipongi kilisimasí, naʻe pehē ange ʻa e ʻangeló ki he kau tauhisipí, “ʻOua ʻe manavahe he ko‘eni kuou haʻu mo au ha talanoa mālie”, ko e meʻa fakafiefia ʻaupito, ko e meʻa maʻae kakai ʻIsileli kātoa: (Lk 2:10). Naʻa nau ʻilo pē ko e Tuʻi ʻo e ngaahi Tuʻí kuo haʻu ki māmani. ʻI he founga tatau mo e katoanga ʻo e Tapanekalé, ko e taimi ia ʻe haʻu ai ʻa Sīsū ke puleʻi ʻa māmani kātoa. Ko e palosifa ʻa Sakalaiá, ko e misaiá ko e meʻaʻofa lahitaha ʻa e ʻOtuá ki māmani. Pea ʻe hoko ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻo māmani kātoa, ʻi he ʻaho ko ia, ʻe ʻi ai ha tahaʻi Sihova pē, pea ko hono Huafá ko e tahaʻi Huafa. (Saka 14:9). Ko e haʻu ʻa e Misaía te Ne ʻomi ʻa e fiefiá ki he kakaí. 

 Ko Sīsuú ko ʻetau fiefiá ia. ʻOku tau talitali ki heʻene Haʻele ʻAngaua ʻi he taimi te Ne puleʻi ai ʻa māmani kātoa, te tau fiefia ʻi hono ivi ʻo hono huafá, ʻe maʻolunga ia ʻi he hingoa kotoa pē. Ko e taha ʻo e ngaahi huafá, naʻe ʻoange kai Sīsuú ko ʻImanuela, “KO E ʻOTUA ʻIATE KITAUTOLU”. Ko fakaofo ʻene faleʻí, ko e helo ʻOtua, ko e Tamai taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e melinó, ko hotau fakamoʻuí mo fakahaofí pea ko hotau kaumeʻa mo e fakafiemalie. ʻOku Ne ʻomi ʻa e fiefia he ʻaho ni. Fiefia ai.

Monday, 26 December 2016

Monite 26 Tisema, 2016

Nomipa 29:17-25 ; 15:12 ; 28:7, 14 ; 29:3,4,9,10,18 ; Lev 23:36 


Nomipa 29:17-25
"17Pea ‘i hono ‘aho ua ko e pulu mui ‘e hongofulu mā ua, sipi tangata ‘e ua, lami ‘e hongofulu mā fā ‘oku taha ta‘u pea ta‘emele; 18pea ko honau kinaki mo honau ngaahi kava ki he fanga pulu, ki he ongo sipi tangata, pea ki he fanga lami, ‘o fakatatau ki honau tokolahi mo e tu‘utu‘uni ki ai: 19ko e kosi tangata foki ‘e taha mo‘o feilaulau-angahala; tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u, mo hono kinaki pea mo honau kava. 20Pea ‘i hono ‘aho tolu ko e pulu ‘e hongofulu mā taha, sipi tangata ‘e ua, lami ‘e hongofulu mā fā ‘oku taha ta‘u pea ta‘emele; 21pea ko honau kinaki mo honau ngaahi kava ki he fanga pulu, ki he ongo sipi tangata, pea ki he fanga lami, ‘o fakatatau ki honau tokolahi mo e tu‘utu‘uni ki ai: 22ko e taha‘i kosi feilaulau-angahala foki; tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u, mo hono kinaki mo hono kava. 23Pea ‘i hono ‘aho fā ko e pulu ‘e hongofulu, sipi tangata ‘e ua, lami ‘e hongofulu mā fā ‘oku taha ta‘u pea ta‘emele; 24ko honau kinaki mo honau ngaahi kava, ki he fanga pulu, ki he ongo sipi tangata, pea ki he fanga lami, ‘o fakatatau ki honau tokolahi mo e tu‘utu‘uni ki ai: 25ko e kosi tangata foki ‘e taha mo‘o feilaulau-angahala; tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u, ‘a hono kinaki mo hono kava."

Nomipa 15:12
"12Pe ko e hā honau tokolahi te mou feia, te mou teuteu pehē ki ai takitaha."

Nomipa 28:7, 14
"7Pea ko hono kava ko e vahefā ‘o ha hina ki he lami ‘e taha: ko e Potu Tapu te ke lingi ai ha hu‘a kava mālohi ma‘a e ‘Eiki. 14Pea ko honau kava ko e vaeua ‘o ha hina uaine ki ha pulu, mo e vahetolu ki he sipi tangata, mo e vahefā ki ha lami: ko e feilaulau-mōifua eni ‘o e māhina takitaha ‘i he ngaahi māhina ‘o e ta‘u."

Nomipa 29:3,4,9,10,18
"3pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu ki he pulu, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he sipi tangata, 4ko ha vahehongofulu ‘e taha ki he lami takitaha ‘i he fitu‘i lami.  9Pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahe hongofulu ‘e tolu ki he pulu, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he taha‘i sipi tangata. 10Taki vahehongofulu ha lami ‘i he fitu‘i lami. 18pea ko honau kinaki mo honau ngaahi kava ki he fanga pulu, ki he ongo sipi tangata, pea ki he fanga lami, ‘o fakatatau ki honau tokolahi mo e tu‘utu‘uni ki ai."

Levitiko 23:36
"36Ko e ‘aho ‘e fitu te mou ‘atu ‘a e ngaahi feilaulau tutu kia Sihova: ko hono ‘aho valu ‘e ai ha‘amou fakataha tapu; pea te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova: ko e faka‘osi ia, ‘e tapu ‘aupito ha‘amou fai ‘a e ngāue ‘a homou ngaahi lakanga."

Ko e ngaahi feilaulau fiefia. Ko e ʻaho ua eni ki he ʻaho hono fā, ʻo e katonga ʻo e tapanekalé. Ko e fekau ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau mo e ngaahi tukumoʻui ki he kakai, ʻoku nau fetuʻutaki mo Iá. Ko e tokotaha, ko e kupu ia ʻo e kakai kovinanité, pea ko hono kakaí ko e feilaulau, mo e tukumoʻui, naʻe ʻikai ke mahino ia, ko hono ʻuhingá ki he fakamoʻuá. Kaeʻoua kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ʻo fakatātaaʻi, ʻa e founga fakafeilaulau ke fakatupu ai ha ʻilo kiate Ia ʻe hono kakaí. 

Ko e ngaahi feilaulau ko ení, ʻoku fai hokohoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e katoanga ʻo e tapanekalé, ʻoku felāveʻi ia mo e angahala, ʻa e tangatá pea ke fakafoki ʻa e tangata ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e ouau fakamaʻa ko ení ʻoku fai ia ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e feilaulau ko e tuhu ia ki he maʻoniʻoni aʻe ʻOtuá. Ko e ngaahi feilaulau ko ení ʻo e katoangá ni, ko e tokanga ʻa e ʻOtuá ia ki he tangataá, pea ko hono faí ʻo hokohoko hono fakamanatu ki he kau lotú, ʻenau fetuʻutaki ki he ʻOtuá maʻu pē. Ko e tokotaha ʻoku ne ʻomi ʻa e feilaulau totonu, ka ko hono lotó ʻoku mamaʻo ia mei he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ke fakahoifua ia kiate ia. Ko e kau faʻutohi ʻoe Fuakava Motuʻá ʻoku nau toutou ʻai mo ʻai, ko e ʻOtuá ʻoku tokanga ki he lotó. (Sen 4:1-8 ; Sa 40:6-8 ; Ais 1:10-18 ; Maika 6:6-8). Ko Hosea ʻoku lēkooti ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá (Hos 6:6 ; Mt 9:13 ; 12:7). Ko e kotoa ʻa e ouau ʻo e feilaulaú, ʻoku fakangatangata pē, kaeʻoua kuo ʻoatu ki he ʻOtuá ʻa e feilaulau moʻuí (Lo 12:1, 2). 

Ko e ngaahi feilaulau ʻo e fuakava motuʻá, ko e tuhu mai pē ia ki he pekia ʻa e fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí (Hep 9:26). Ko e toto ʻo e fanga pulú, mo e kosí, mo e lilingi ʻo e uainé, mo tutu ʻo e loló, naʻe ʻikai haʻanau ivi ke ikuna ʻa e angahalá, koeʻuhi ko Sīsuú ʻoku haohaoa, pea ko e ʻAlo pe ia ʻe taha ʻo e ʻOtuá, ko ʻene pekiá ʻoku fakalelei ai ʻa e angahalá (Hos 10:1-10). Pea ko ʻene pekiá ‘oku tau ofi ai ki he ʻOtuá, ko e feilaulau fakafiefia ʻa Kalaisi.

Sunday, 25 December 2016

Sapate 25 Tisema, 2016

Maika 5:1-6 ; Luk 2:1-4 

Maika 5:1-6
"1TŪ te ke nofo fakakongakau koe, si‘i ta‘ahine tupu mei ha konga kau. “Kuo ne ‘ai ke ‘ākolo‘i kitautolu.” Te nau taa‘i ‘a e fakamaau ‘o ‘Isileli ‘i hono kou‘ahe ‘aki ‘a e mātā. 2Pea ko koe, Pētelihema ‘Efalata, si‘i fau ke lau ‘i he ngaahi toko afe ‘o Siuta, ‘e ‘alu atu ha Taha meiate koe ma‘aku, ‘a ia te ne hoko ko e pule ‘o ‘Isileli; pea ko ‘ene ngaahi ‘alu ‘atu ‘oku talu mei mu‘a, mei he ngaahi ‘aho ‘o ‘ītāniti. 3Ko ia te ne tukuange kinautolu, ‘o a‘u ki he taimi ‘o e fā‘ele ‘a e fefine fā‘ele: pea ko e toe ‘o hono kāinga te nau foki ke fakataha mo ha‘a ‘Isileli. 4Pea te ne tu‘u, ‘o tauhi ‘i he ivi ‘o Sihova, ‘i he fotu ‘o e huafa ‘o Sihova ko hono ‘Otua: talu ai ‘enau nofo; he kuo hoko ia ‘o fotu ‘o a‘u ki he ngaahi ngata‘anga ‘o māmani. 5Pea ‘e hoko ‘a e toko taha ko ia ko e melino‘anga: ka ha‘u ‘a ‘Āsilia ki hotau fonua, pea ka moe‘i ‘e ia hotau ngaahi palasi, te tau toki fokotu‘u ke fai mo ia ha fitu‘i tauhi, ‘io, ha valu‘i tangata ‘oku ma‘u lakanga. Pea te nau fafanga ‘a e fonua ‘o Sīlia ‘aki ‘a e heletā, mo e fonua ‘o Nimilote ‘i hono ngaahi hū‘anga ko ia; te ne fakahaofi mei ‘Āsilia ‘i he‘ene ha‘u ki hotau fonua, pea ‘i he‘ene moe‘i hotau tafafonua."

Luke 2:1-4
"1PEA ‘i he kuonga ko ia tokua, na‘e ‘alu atu ha fekau meia Sisa ‘Akosito, ke tohi kakai ‘a māmani kātoa. 2Pea na‘e fuofua fai ‘a e tohi kakai ko ia, lolotonga na‘e kōvana ‘i Sīlia ‘a Sailinio. 3Pea na‘e ‘alu ‘a e kakai kotoa pē, takitaha ki hono kolo ‘o‘ona ke tohi ai.
4Pea fononga hake mo Siosifa foki mei he kolo ko Nāsaleti ‘i Kāleli, ko ‘ene ‘alu ki Siutea, ki he kolo ‘o Tēvita, ‘a ia ‘oku hingoa ko Pētelihema; (he na‘a ne kau ki he hako mo e fa‘ahinga ‘o Tēvita)"

Ko hono ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Petelihemá. Ko e tohi kakaí naʻe talaki mei he kau lomá ke fakafaingofuaʻi ʻa e tānaki ʻo e tukuhau ʻa e kau siú, naʻe ʻikai ke loto ʻa e kau siú ke nau tauhi ki he kau lomá ka naʻe ʻikai ke nau lava ʻo mavahe mei he tukuhau ki he kau lomá. Naʻe haʻu ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Sisa ʻAkosito fakataha mo e taimi haohaoa ʻa e ʻOtuá ke fakahoko ʻene palani haohaoá ke ʻomai hono ʻalo ki māmani. Ko e pule ʻa e kau Lomá, naʻe faiʻaki pē ʻa e mafai fakatangatá, pea ko māmani ia, ʻoku nau pule pehē pe, ka naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau Lomá, honau ngataʻangá. Ko hono moʻoní, ʻoku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa māmani ʻi he taimi kotoa pē, mo e feituʻu kotoa pē, ʻoku ngāueʻi hono finangaló. Ka ko e tuʻutuni ʻa Sisa ʻAkositoo, ko Sīsū naʻe ʻaloʻi ia ʻi he kolo naʻe palosifai ʻe ʻaloʻi ai (Maika 5:2) Neongo naʻe ʻikai ke nofo ai ʻene ongomatuʻá, ko Siosifa mo Melé, ko e hako fakatouʻosi kinaua ʻo Tevita. ʻOku fonu ʻa e Fuakava Motuʻá ʻi he ngaahi palofisai, ko e Misaiá ʻe haʻu ia mei he laine tuʻi ʻo Tevitá (Ais 11:1 ; Sele 33:15 ; Isik 37:24 ; Hisea 3:5). Naʻe fai tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ʻi he lotoʻi taumuʻa ʻa e kau Lomá. Ko e ʻaiʻangakai, ko e makatuʻunga ia ʻo e tuku fakaholo ʻo e tuʻí, he ko Sīsuú naʻe ʻaloʻi ia ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú he ko e ʻana foki ʻa e ʻaiʻangakaí, ko hono ʻātakaí ko eʻuhi pē, mo e fakapoʻuli. Naʻe ʻikai ko ha ʻātakai eni, naʻe ʻamanaki ʻa e kau Siú ʻe ʻaloʻi ai ʻa e Tuʻi Misaiá. Naʻa nau ʻamanaki ko honau Palomesi Misaiá ʻe ʻaloʻi ʻi ha palasi. Heʻikai ke tau fakangatangata ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻetau ʻamanaki. He ʻoku ne ngāue pē ʻi ha feituʻu, ʻoku Ne fiemaʻu ʻi heʻetau angahala fakapoʻuli, mo e māmani ʻulí. Neongo ko e ʻuluaki fakatātā ʻo Sīsuú ko ha pēpē ʻi ha ʻaiʻangakai, ka heʻikai ke pehē ʻa e fakaʻosí. Ko e pēpē taʻetokonia. Naʻa ne moʻui ʻi ha moʻui fakaofo . Naʻa ne pekia, maʻa tautolu, naʻa ne haʻele hake ki Hevani pea te ne toe foki mai ki māmani. Ko e Tuʻi ʻoe ngaahi tuʻi. Ko Kalaisi te ne pule ʻi māmani, mo fakamaauʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻenau fili ʻo fekauʻaki mo Iá.

Saturday, 24 December 2016

Tokonaki 24 Tisema, 2016

ʻAisea 7:10-16 ; Mt 1:18-25

ʻAisea 7:10-16
"10Pea fai atu 'e Sihova 'ene fololofola kia ‘Āhasi, ‘o pehē, 11Kole ma‘au ha faka‘ilonga meia Sihova ko ho ‘Otua: ‘o fai hifo ki lolofonua, pe fai hake ki he taukakapa.12Pea tali ‘e ‘Āhasi, ‘E ‘ikai te u kole, he ‘ikai te u fie ala‘aki kia Sihova. 13Pea pehē ‘e ia, Eni, fanongo mai, Fale ‘o Tēvita; lau ‘e au kuo mou topono he fakakina‘i ‘a e kakai, ka te mou fakakina‘i hoku ‘Otua foki? 14Ko ia ‘e ‘atu hamou faka‘ilonga ‘e ‘Ātonai ‘e ia. Vakai, ‘e feitama ‘a e tāupo‘ou, pea te ne ‘alo‘i ha tama, pea te ne fakahingoa ko ‘Imānuela. 15Ko e pota mo e honi‘ene me‘akai, fe‘unga mo ‘ene poto ke teke‘i ‘a e kovi mo fili ‘a e lelei. 16He te‘eki ke poto ‘a e tamasi‘i ke teke‘i ‘a e kovi mo fili ‘a e lelei, kuo li‘aki ‘a e kelekele ko ē, ‘a ia ‘oku ke mate teki ki hono ongo tu‘i."

Matiu 1:18-25
"18Ko e anga ‘eni ‘o e tupu ‘a Sīsū Kalaisi. Kuo polo‘i ‘ene fa‘ē ko Mele kia Siosifa, ka ‘i he te‘eki ke na nonofo, na‘e hā kuo feitama ia ki he Laumālie Mā‘oni‘oni. 19Pea ko Siosifa ko hono hoa, neongo ko e tangata tauhi tu‘utu‘uni, ka na‘e ‘ikai te ne loto ke faka‘ilo ia, ka na‘a ne pehē ke tukuange fakafufū pē. 20Pea lolotonga ‘ene fifili ki he ngaahi me‘a ni, ‘iloange na‘e hā kiate ia ha ‘āngelo ‘a e ‘Eiki ‘i he misi, ‘o ne pehē, ‘E Siosifa, hako ‘o Tēvita, ‘oua na‘a ke teteki ke ‘omi ‘a Mele ko ho uaifi; he ko ia kuo ne tu‘itu‘ia ai ‘oku mei he Laumālie Mā‘oni‘oni. 21Pea te ne ‘alo‘i ha tama, pea te ke fakahingoa ko Sīsū; he ko ia ia te ne fakamo‘ui hono kakai mei he‘enau ngaahi angahala.
22Pea na‘e fai ‘eni kotoa pē, koe‘uhi ke fakamo‘oni ki he me‘a ne folofola‘aki ‘e he ‘Eiki ‘i he palōfita, ‘o pehē, 23Vakai, ‘e feitama ‘a e tāupo‘ou, pea te ne ‘alo‘i ha tama, pea te nau fakahingoa ia ko ‘Imānuela, ‘a ia ko hono ‘uhinga, ‘oku ‘iate kitautolu ‘a e ‘Otua.
24Pea kuo ofo ‘a Siosifa mei he‘ene mohe, na‘a ne fai ‘o hangē ko e fekau ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Eiki kiate ia, ‘o ne ‘omi ‘a hono uaifi: 25pea na‘e ‘ikai te na fe‘iloaki kae‘oua ke ne ‘alo‘i ‘a e tama; pea na‘a ne fakahingoa ia ko Sīsū."

Founga ʻo e hoko mai ʻa e fakamoʻuí. Ko e hā hono ʻuhinga, ʻoku mahuʻinga ai ʻa e faʻele ʻa e taupoʻoú ki he tui fakakalisitiané? Koeʻuhí ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea ke ʻataʻatā ia mei he natula angahala ʻa ia naʻe paasi mai ia, ki he moʻui ʻa e tangata kotoa pē, talu meia ʻAtama. Pea koeʻuhi, ko Sīsuú naʻe ʻaloʻi ʻe ha fefine, ʻo ne hoko ko e tangataá, ka ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Ko Sīsuú naʻe ʻaloʻi ia taʻe ʻi ai ha felāveʻi mo e angahalá. Ko Sīsuú ko e tangata kakato, moe ʻOtua kakato.

Koeʻuhi ko Sīsuú naʻe moʻui ia ko e tangata, pea ʻoku tau ʻiloʻi pē, ʻoku mahino kakato kiate ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia, mo fefaʻuhi mo ia (Hep 4:15, 16). Ka koeʻuhí ko ia ko e ʻOtuá, ʻoku Ne maʻu ʻa e ivi mo e mafai ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá (Kol 2:13-15) ʻoku tau lava ʻo tala kia Sīsū ʻa e kotoa ʻetau fakakaukaú, ʻetau ngaahi ongoʻí, pea mo ʻetau ngaahi fiemaʻu. ʻOku ne ʻi ha feituʻu pē, ʻoku tau ʻi ai he taimi ni, pea ʻoku ne maʻu ʻa e mafai ke tokoni.

Ko Siosifá naʻa ne fehangahangai mo ha faituʻutuʻuni faingataʻa, hili ia ʻene ʻiloʻi, ko Melé kuo feitama. Naʻe fifili ʻa Siosifa ʻi he foʻi meʻa ʻe ua. Ko ʻene tukuange fakalongolongo pē ʻa Mele, pe ko hono tolomakiʻi. Ka ko e ʻOtuá naʻa Ne ʻomi ʻa e foʻi fili hono tolú, ke mali mo ia (1:20-23). Ko e vakai ʻa e ʻātakaí kia Siosifá, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe hoko kia Siosifa. Ka ko e ʻOtuá ʻoku ne toutou fakahaaʻi mai kia kitautolu, ʻoku lahi ʻa e ngaahi me‘a ʻoku tau ala fili ki ai, ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai. Ko e ʻOtuá pē, mo ʻene tatakí, naʻe tokoni kia Siosifá ke ne fai ʻa e fili leleitahá. Naʻe fili ʻa Siosifa ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻangeló (1:24). ʻI he taimi ʻoku uesia ʻe heʻetau filí ʻa e kakai kehé, kuopau maʻu pē ke tau fekumi, ki he poto ʻo e ʻOtuá he ʻoku ʻikai ha meʻa ia ai ko e faingataʻa. Pea ko e ʻuhinga naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Mele mo Siosifá ke fou mai ai hono ʻAló ko e fakamoʻui ia pē ʻe taha, maʻae māmani angahala ʻoku tau ʻi ai. Tui falala kia Kalaisi he ko ʻImanuela ia, hotau lotolotongá

Friday, 23 December 2016

Falaite 23 Tisema, 2016

Nom 29: 12-16; Lev 23:34; Teut 16:13-15; ʻEsela 3:4; Isik 45:25 

Nomipa 29:12-16
"12Pea ‘i hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o hono fitu ‘o e māhina ‘e fai ha‘amou fakataha tapu: ‘ilonga ha ngāue fakatamaio‘eiki ‘e ‘ikai te mou fai, pea te mou fai ha kātoanga kia Sihova ‘o ‘aho fitu. 13Pea te mou ‘atu ha feilaulau-mōifua ko e feilaulau tutu, mo‘o ngangatu: fakahōifua kia Sihova; ko e pulu mui ‘e hongofulu mā tolu, sipi tangata ‘e ua, lami tangata ‘e hongofulu mā fā ‘oku taha ta‘u (te nau ta‘emele): 14pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu ki he hongofulu mā tolu‘i pulu takitaha, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he ongo sipi tangata takitaha, 15pea taki vahe-hongofulu ‘a e hongofulu mā faa‘i lami: 16ko e kosi tangata foki ‘e taha mo‘o feilaulau-angahala; tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u, ‘a hono kinaki mo hono kava."

Levitiko 23:34
"34Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, ‘I hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina fitu ko eni ‘e kamata ai ‘a e kātoanga Fale-lou‘akau, pea ‘e fai ia kia Sihova ‘o ‘aho fitu."

Teutalonome 16:13-15
"13Te ke fai hao Kātoanga Fale-lou‘akau ‘o ‘aho fitu, hili ho‘o utu ho‘o haha‘anga mo ho‘o tata‘o‘anga uaine: 14pea te ke fakafiefia ‘i ho‘o kātoanga na, ‘a koe, mo ho foha, mo ho ‘ōfefine, mo ho‘o tamaio‘eiki, mo ho‘o kaunanga, pea mo e Līvai mo e muli mo e tamai mate mo e uitou ‘oku ‘i ho kolo. 15Ko e fitu‘i ‘aho te ke fai kātoanga ai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he potu te ne fili ki ai: koe‘uhi ‘e tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho‘o fua kehekehe, pea mo e ngāue kehekehe ‘a ho nima, pea te ke fiefia pē."

ʻEsela 3:4
"4Pea nau fai ‘a e Kātoanga Fale-lou‘akau, ‘o hangē ko e tohi, mo e ngaahi feilaulau-mōifua ‘i he ‘aho hokohoko, ‘o fai ki he tokolahi ‘o e mano na‘e tu‘u ‘i he konisitūtone, ‘a e tu‘utu‘uni ki hono ‘aho takitaha."

'Isikeli 45:25
"25Pea ‘i hono māhina fitu, ‘i hono hongofulu mā nima ‘o e ‘aho, ‘i he fai ‘o e kātoanga te ne fai pehē pē ‘o ‘aho fitu; tatau ‘a e feilaulau-angahala, tatau ‘a e feilaulau-mōifua, pea tatau ‘a e feilaulau-me‘akai, pea tatau ‘a e lolo."

Ko e katoanga ʻo e tapanekalé. Ko e fiefia ia ʻi he ʻao ʻo Sihová, mei he ʻaho 15 ki he ʻaho 21 ʻo Sepitemá, pe ko ʻOkatopa. Pea naʻe kamata ʻa e katoanga ni, hili ʻa e ututaʻú ʻo e polopoló, pea ko e fiefia taha ʻeni ʻi he ngaahi katoanga faka-Tohitapú. Ko e fakafiefiaʻi ʻa e foaki ʻa e ʻOtuá ʻi natula, mo e maluʻi ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau ʻi he toafá. Fakatatau ki he talatuku fakaholo faka-Siú ko e katoanga ko ení naʻe kau ai ʻa e Senitailé. Ko e katoanga ʻaho ʻe fitu ko ení ko e fika fitu ko e fika haohaoa pe kakato. ʻOku ne tuhuʻi mai ʻa e taʻu ʻe 1,000 mileniume ʻe pule ai ʻa Kalaisí. Ko e Katoanga ʻo e Tapanekalé, ʻoku toe ui ia ko e Katoanga ʻo e Maamá. ʻI he ngaahi ʻaho Katoangá, ʻoku hanga ʻe he kau ʻIsilelí, ʻo ʻai ʻa e ngaahi poulu lalahi ʻe 4 ʻo fakafonu lolo, pea nau fakavavae ʻaki ʻa e ngaahi kofu ʻo e kau taulaʻeikí, pea tutu, pea ko e taha kotoa pē ʻi Selusalema, ʻe sio ia ki he maamá. Pea talamai ʻe Sīsū, “Kau ka ʻi māmani, ko e maama au ʻa māmaní (Sn 9:5). Ko hotau fakatatauʻi ʻia Kalaisi, ko hai kitautolu, pea ko e hā ʻetau meʻa ʻoku faí, pea tali eni ʻa e Tohitapú kia kitautolú “..ke ulo atu hoʻomou maamá ke hā ki he kakaí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamaloʻiaʻi ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hevaní” (Mt 5:16). Ko e maamá ʻoku ne fakahaaʻi, ʻoku ne tekeʻiʻ mo ikunaʻi ʻa e fakapoʻulí. Ke tau hoko ko e maama ʻo ha māmani fakapoʻuli ʻo hangē naʻe ʻi ai ʻa Kalaisí. Ko e fehuʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “Pe feohi fēfē ʻa e maamá mo e poʻulí?” (2 Kol 6:14). Ko e taimi kuo haʻu maʻa e siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ke tuku ā ʻa e lāunga, ʻo fekauʻaki mo e poʻulí, kae liliu ia ko e maama. Ko e ikuná heʻikai hoko mai taʻe ʻi ai ha tau. Heʻikai hopo ʻa e laʻaá, taʻe ʻi ai ha fakapoʻuli, heʻikai ha fakatau taʻe ʻi ai ha totongi. Heʻikai ha kalauini taʻe ʻi ai ha kolosi. ʻOua ʻe fakamalaʻiaʻi ʻa e fakapoʻulí, liliu ia ke maama

Thursday, 22 December 2016

Tu'apulelulu 22 Tisema, 2016

Nomipa 29: 7-11 ; 28:3 ; Eki 31:15 ; Lev 16:3, 29 ; 23:26-32

Nomipa 29: 7-11
"7Pea ‘i hono ‘aho hongofulu ‘o e māhina fitu ko ia ‘e fai ha‘amou fakataha tapu; pea te mou fakavaivai homou laumālie; ‘ilonga ha ngāue fakatamaio‘eiki ‘e ‘ikai te mou fai: 8ka te mou ‘atu ki he ‘Eiki ha feilaulau-mōifua mo‘o ngangatu fakahōifua; ko e pulu mui ‘e taha, ko e sipi tangata ‘e taha, ko e fitu‘i lami ‘oku taha ta‘u; te mou tokanga ke nau ta‘emele. 9Pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahe hongofulu ‘e tolu ki he pulu, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he taha‘i sipi tangata. 10Taki vahehongofulu ha lami ‘i he fitu‘i lami: 11ko e kosi tangata mo‘o feilaulau-angahala; tukukehe ‘a e feilaulau-angahala fakalelei, mo e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u, mo hono kinaki, mo honau kava."

Nomipa 28:3
"3Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko eni ‘a e feilaulau tutu te mou ‘atu kia Sihova; ko e ngaahi lami tangata ‘oku ta‘u taha, ta‘ehanau mele, ‘o taki ua ki he ‘aho, mo‘o feilaulau-mōifua ‘o tu‘u ma‘u."

'Ekisoto 31:15
"15Ko ha ono‘i ‘aho ‘e fai ai ha ngāue, ka ‘i hono ‘aho fitu ‘e fai ai ha Sāpate mālōlō tapu kia Sihova: ko ia kotoa pē ‘oku ne fai ha ngāue ‘i he ‘aho Sāpate, ‘e mātu‘aki mate"

Levitiko 16:3, 29
"3Pea ko eni ia ‘a e me‘a ‘e hū ‘aki ‘e ‘Ēlone ki he Potu Tapu; ko e pulu mui mo‘o feilaulau-angahala, pea mo e sipi tangata mo‘o feilaulau-mōifua. 29Pea ‘e hoko ia ko e tu‘utu‘uni ta‘engata kiate kimoutolu: ‘i hono fitu ‘o e māhina, pea ‘i hono ‘aho hongofulu ‘o e māhina, te mou fakamamahi kimoutolu, pea ‘e ‘ikai te mou momo‘i fai ha ngāue, ‘a e tupu ‘i he fonua pe ko e muli ‘oku mou nonofo"

Levitiko 23:26-32
"26Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 27Tauange mo kimoutolu ‘a hono ‘aho hongofulu ‘o e māhina fitu ni, he ko e ‘Aho Fakalelei ia: ko hamou ‘aho fakataha tapu ia, pea te mou fakavaivai ai homou laumālie; pea te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova. 28Pea ‘oku tapu ‘a e ngāue kotoa pē kiate kimoutolu ‘i he ‘aho mātē pē ko ia: he ko ha ‘aho fakalelei: ke feia ‘a e fakalelei ma‘amoutolu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua. 29He ka ‘ilonga ha laumālie ‘e ‘ikai te ne fakavaivai ‘i he ‘aho ko ia, ‘e tu‘usi ia mei hono kakai. 30‘Io, ‘ilonga ha taha te ne fai ha momo‘i ngāue ‘i he ‘aho mātē pē ko ia, te u faka‘auha ‘a e tokotaha ko ia mei he lotolotonga ‘o hono kakai. 31‘Oku tapu kiate kimoutolu ‘a e ngāue kotoa pē: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia ‘i homou ngaahi tangutu‘anga kotoa pē ‘o laui to‘utangata. 32Ko e Sāpate ‘o e Sāpate ia kiate kimoutolu, pea te mou fakavaivai ai homou laumālie: ‘i hono hiva ‘o e ‘aho ‘o e māhina, efiafi, ‘e kamata ‘a e tapu: pea te mou fai mei he efiafi ki he efiafi."

Ko e ʻAho ʻo e Fakaleleí. Ko e fakataha tapú, pea fakavaivai honau laumalié, pea heʻikai fai ha ngāue fakatamaioʻeiki. Ko e fakataha tapú, ko ʻenau hū, siviʻi pē kita, fakalaulauloto, mo e fakatomala. Ko e ʻaho toputapu taha eni ʻi he taʻu faka-siú. Pea ʻe fai ʻa e feilaulau moifuá, ke ngangatu fakahoifua ki he ʻEiki. Pea ʻoku mahuʻinga ʻi he ngaahi katoangá ni, he koe fakataipe pe ia kia Kalaisi, ʻoku toki ʻatā pe ha meʻa ki he ʻOtuá, ʻia Kalaisi pea ʻe fakahoifua mo fakamolemole angahala. Ko e ouau pē eni ʻe taha, ʻoku hū ai ʻa e taulaʻeiki lahí ki he potu toputapú, pea moe kosi ʻave hia ʻa ʻIsilelí, ki he toafa ʻAsaseli ‘o tukuange ai (Lev 16:10). 

Naʻe ʻiloʻi ʻe Taniela ʻa e ʻuhinga ʻo e katoanga ko eni, naʻe ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú. ʻI he tohi Taniela 9:24 ko e hiki ia ʻe he palōfitá ʻa e ʻuhinga ʻa e katoanga hono onó. ʻOku ne lave ai ki he uike ʻe 70. Ko e hāʻele ʻangaua mai ʻa Kalaisí, ʻoku totonu ke hoko ia he taʻu ʻe fitu fakapalofitá, hili ia ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻIsileli ʻi he talite melino taʻu ʻe fitu moe Fiekalaisí. Ko eni ʻa e manufekai (fakaha 13:1) ka ʻe lau ia ʻe ʻIsileli ko e Misaiá, ko ʻene pulé ʻe kovi he tene tohoakiʻi kakai. Ko e haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e Misaía ke fakaʻauha ʻa e Fiekalaisí pea te ne fakakakato ʻa e taumuʻa ʻo e katoanga ni, ʻa e ʻaho ʻo e fakaleleí ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí mo e ʻOtuá, pea mo hono kakai filí ko ʻIsileli. 

Ko e taʻahine taʻane ʻo Kalaisí, ʻe ʻave ia ʻi he taimi ʻe hā mai ai ʻa e Fiekalaisí, ka ʻoku fakamanatu mai kia kitautolu ʻoku totonu ke tau malangaʻi ʻa e fakatomalá, kimuʻa he punakakí he koe folofola fakaʻosi ia ʻa Sīsū ki he siasí, ʻoku ʻikai ko e Fekau Lahi. Ko ʻene folofola fakaʻosi ki he siasí ke fakatomala! Ko e fekau ia ki he siasi ʻe fitu ʻi ʻEsiá, ko e tala ki he siasi ʻe 5 ke fakatomala, kae hao pe ʻa e siasi ʻe 2. Ko e toko fitu kotoa pē ke fakatomala ʻa e toko 5 kotoa pē mei he toko fitu kotoa. Fakapapau kuo ke fakatomala, pea ke malangaʻi ʻa e fakatomalá, he kuo mei pā mai ʻa e talupite fakaʻosi ʻo e māmaní.

Wednesday, 21 December 2016

Pulelulu 21 Tisema, 2016

Nomipa 29: 1-6 ; 28:3, 11 ; Lev 23:24 

Nomipa 29: 1-6
"1PEA ‘i hono fitu ‘o e māhina, ‘i he ‘uluaki ‘aho, ‘e fai ha‘amou fakataha tapu: tapu ‘aupito ha‘amou fai ‘a e ngāue ‘a homou ngaahi lakanga: ko e ‘aho ifi ia kiate kimoutolu. 2Pea te mou feia ha feilaulau-mōifua mo‘o ngangatu fakahōifua kia Sihova; ko e pulu mui ‘e taha, ko e sipi tangata ‘e taha, ko e fitu‘i lami ‘oku ta‘u taha pea ta‘emele; 3pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu ki he pulu, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he sipi tangata, 4ko ha vahehongofulu ‘e taha ki he lami takitaha ‘i he fitu‘i lami: 5ko e kosi tangata foki ‘e taha mo‘o feilaulau-angahala, ke fai‘aki ha fakalelei ma‘amoutolu: 6tukukehe ‘a e feilaulau-mōifua ‘o e fakamāhina-fo‘ou mo hono kinaki, mo e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u mo hono kinaki ‘o‘ona, mo honau kava, ‘o hangē ko honau konisitūtone, mo‘o ngangatu fakahōifua fai ‘alu ‘a e afi kia Sihova"

Nomipa 28:3, 11
"3Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko eni ‘a e feilaulau tutu te mou ‘atu kia Sihova; ko e ngaahi lami tangata ‘oku ta‘u taha, ta‘ehanau mele, ‘o taki ua ki he ‘aho, mo‘o feilaulau-mōifua ‘o tu‘u ma‘u. 11Pea ‘i he kamata‘anga ‘o homo ngaahi māhina te mou ‘atu ha feilaulau mōifua ki he ‘Eiki: ko e ongo pulu mui, mo e sipi tangata ‘e taha, ko e fitu‘i lami tangata ‘oku ta‘u taha pea ta‘emele"

Levitiko 23:24
"24Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, ‘I hono fitu ‘o e māhina, ‘i hono ‘uluaki ‘aho, ‘e ai hamou ‘aho faka-Sāpate; ko e fakamanatu ifi, ko e fakataha tapu"

Ko e katoanga talupité. Ko e fakataha tapu, mo molumalu ʻi he mahina ko hono fitu (Sepitema pe ʻOkatopa) ʻi he ʻaho ʻuluakí. ʻOku tau maʻu ʻa e tuʻutuʻuni ʻo e ngaahi feilaulau, ke fai ʻi he ʻuluaki ʻo e mahiná, ko e ʻaho ia ʻo e ifi talupité, ko ha teuteu ia ki he ongo meʻa lalahi ʻoku nau kaungā fai, mo e katoanga ʻo e talupité, ko e mamahi māʻoniʻoní ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí, mo e fiefia maʻoniʻoní, ʻi he katoanga ʻo e Tapanekalé. Ko e kaveinga ʻo e fokotuʻutuʻu faka-ʻOtuá ni, ke tokoniʻi kitautolu ke tau feʻunga mo e kakai kehé, pea ke kātoa ki Hevani. Ko e ifi ʻo e ngaahi talupité, naʻe tala pē ia ʻe he ʻOtuá ʻia (Lev 23:24). Ko e ifi talupité, ko ʻenau meʻaifi pē, naʻe ngaohi mei he meʻatui ʻo e lamí, naʻe ʻiloa koe sofā, pea naʻe ifi tuʻo 100 ʻi he ʻaho katoanga pehé ni. 

Ko e katoanga ʻe fā kimuʻa, naʻa nau vāvāofi honau ngaahi faʻahitaʻú, ko e vaha lōloa ko ení mei he Katoanga ʻo e Penitekosí, ki he katoanga Talupité, ʻoku ne fakafofongaʻi ʻa hono tufa ʻo e kelesí, ʻa ē ʻoku tau moʻui ai he taimi ní. ʻOku taʻemafakafuofuaʻi ʻa e vaaʻitaimi ko eni, ʻoku tau moʻui ai, mo e vaaʻitaimi ʻoku tau tatali ai, ki he kau ʻangelo ʻa e ʻOtuá, ke ifi ʻa e talupite lahi. Ko hono ui ia ʻo e taʻahine taʻane, ʻo Kalaisí ki hono loki ʻi ʻolungá. 

Ko e ngaahi talupite ʻa e ʻOtuá, ko e fakaʻilonga mahuʻinga taha ia, ʻe ala maʻu ʻe he māmaní. ʻIo, ko e katoanga ko ení, ko e taipe ia ʻo e Punakakí, pe ko e ʻOhaké ʻo e siasí, ʻi ha taimi kuo tau ofi ki ai. Ko e hā ʻa e Punakakí? ʻIa 1 Kolinitō 15:51-52 ʻoku hiki ai ʻe Paula, “ʻE, kau tala atu, ha misiteli, ʻe ʻikai ke tau mohe kotoa pē, ka te tau liliu kotoa pē ʻi ha foʻi momeniti, ʻi ha foʻi kemo pē ʻi he ifi fakamui ʻa e talupité, ʻio ʻe ifi ʻa e talupité pea ʻe fokotuʻu ʻa e pekiá ʻo taʻefaʻaʻauha pea ko kitautolu ʻe liliu”. Ko e misiteli ʻo e Punakakí ko e taimi ʻe pā mai ai ʻa e talupité, ko e kau tui kuo nau mate, te nau hū mai ki tuʻa mei he faʻitoka ʻo taʻefaʻaʻauha, mo sino foʻou ʻo taʻefakanatula, pea ko kinautolu naʻe ʻikai mate fakasinó, te nau liliu pea te nau punakaki fakataha ʻa e kau tuí ki he ngaahi ʻaó, ke fakafetaulaki kia Sīsū Kalaisi. Ko e taʻahine taʻané ʻoku Punakaki

Tuesday, 20 December 2016

Tusite 20 Tisema, 2016

Nomipa 28:26-31; Eki.23:16; 34:22 ; Teut 16:10

Nomipa 28:26-31
"26‘I he taimi foki ‘o e polopolo ta‘u, ‘i ho‘omou ‘atu ha feilaulau-me‘akai fo‘ou kia Sihova, ‘i ho‘omou kātoanga Lau-uike, ‘e fai ha‘amou fakataha tapu: ‘ilonga ha ngāue fakatamaio‘eiki ‘e ‘ikai te mou fai: 27ka te mou ‘atu ha feilaulau-mōifua mo‘o ngangatu fakahōifua kia Sihova; ha ongo pulu mui, ha sipi tangata, ha fitu‘i lami tangata ‘oku taha ta‘u. 28Pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu ki he pulu takitaha, ko e vahehongofulu ‘e ua ki he taha‘i sipi tangata. 29Ko e vahehongofulu ‘e taha ki he lami takitaha ‘i he fitu‘i lami; 30ko e kosi tangata ‘e taha ke feia ‘aki ha fakalelei ma‘amoutolu. 31Te mou fakalahi ‘aki ia ‘a e feilaulau tu‘u ma‘u mo hono kinaki (tokanga ke nau ta‘emele), mo honau kava."

'Ekisoto 23:16
"16Pea ko e Kātoanga ‘o e Polopolo-ta‘u, ko e ‘uluaki fua ‘o ho‘o ngāue, ‘o e me‘a kuo ke tō ‘i ho‘o ngoue. Pea ko e Kātoanga Utu ta‘u ‘oka ‘osi ‘a e ta‘u, ‘i ho‘o fetuku mai ho‘o fita‘a mei he ngoue‘anga."

'Ekisoto 34:22
"22Pea te ke fai ‘a e Kātoanga Lauuike, ‘a e Polopolo Uite, pea mo e Kātoanga Ututa‘u ‘i he faka‘osi ‘o e ta‘u."

Teutalonome 16:10
"10Pea te ke fai ‘a e Kātoanga Lau-uike kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fakatatau ki he lahi ‘o e me‘a‘ofa ‘a ho nima, ‘a ia te ke foaki, ‘o taau mo ho tāpuekina ‘e Sihova ko ho ‘Otua"

Ko e katoanga lau uiké ʻoku fai ia hili ʻa e ʻaho katoanga pasová mo e katoanga tapu levaní. Ko e taimi ia ʻo e polopolo taʻú ʻi he ʻaho ia hono 16 ʻo Apipi, ʻa e katoanga ʻo e polopolo. Ko e katoanga ʻo e polopoló ko e taipe ia ʻo e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ko ia naʻe fakahā ʻe he ʻapositolo ko Paulá “ka ko ʻeni kuo fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá ko e polopolo ʻo e faʻahinga kuo mohé” (1 Kol 15:20). Naʻe inumia ʻe Sīsū ʻo e mamahi ʻo e mate. Naʻa ne toetuʻu ʻi hono ʻaho tolú, ʻo hangē ko ʻene folofolá “..ko au pē ko e toetuʻu, pea moe moʻui, ko ia ʻoku tui pikitai kiate aú, neongo kuo pekia, ka tene moʻui pē pea ʻilonga ʻa ia ʻoku moʻui mo tui pikitai kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito tene mate ʻo taʻengata” (Sn 11:25-26). ʻOku ʻikai ha mate fakalaumalie ki he tokotaha tuí, neongo ko hono sinó ʻe mate, ka ko hono laumalié ʻe moʻui ia mo Kalaisi. 

Ko ʻIsilelí, naʻa nau hū atu ʻi he ongo fuʻu kaungao ʻo mate, ʻi he tahi kulokulá ke nau tuʻu ʻi he kelekele mōmoa. Ko Sīsū Kalaisí, ko ʻene toetuʻú, ko e tokotaha ikuna ia, ʻo ikuna ʻa mate, ikunaʻi ʻa heli, pea mo faʻitoka. Ko e toetuʻu ʻo Sīsuú te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi mafia, mo e ngaahi tuʻunga pule kotoa pē. Naʻe ʻikai lava ʻe he kau Lomá ʻo fakahalaʻi ia, naʻe ʻikai lava ʻe he kolosí, ke ikunaʻi ia, naʻe ʻikai lava ʻe faʻitoka ʻo puke ia. ʻOku ne lolotonga moʻui ʻi he momeniti ko ʻení, ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, ʻo talitali ki taimi kotofa, hāʻele ʻangaua maí, ke fakangata ʻa e puleʻanga ʻo e fakapoʻulí, pea ʻi he taimi ko iá ko e ngaahi tuʻi, ngaahi kuini, kau palesiteni, mo e kau palemia, te nau peluki honau tuí kiate Ia, mo nau fakamoʻoni, ko e ʻEikí ʻa Sīsū Kalaisi, pea ke fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá ko e Tamai. Ko e foʻi moʻoni ko ení naʻe talaki pē ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli, pea neongo naʻa nau fai ʻa e katoanga lau uiké, mo e ngaahi fakataha tapú, he ko e ouau kotoa pē ʻo e Fuakava Motuá, ko e fakataipe mai ia kia Sīsū Kalaisi. Pea ko hotau monūʻiá ia, ko e ʻikai ke tau fai ‘a e lotu, ko e kei fakatātā, ka ko Sīsū tonu eni. Kuo tau maʻu ʻaki ʻetau tui falala kiate Ia, pea kuo tau ikuna ai pē ʻi heʻene ikuna ʻa mate, mo heli, pea mo faʻitoka. Haleluia! Ki he ʻOtua Mafimafí he ko ʻetau polopoló ia. ʻEmeni.

Monday, 19 December 2016

Monite 19 Tisema, 2016

Nomipa 28:16 – 25; Eki 12:6; 16:18; Lev 23:5, 6; Teut 16:10 

Nomipa 28:16 – 25
"16Pea ko e ‘uluaki māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā fā, ko e Pāsova ia ‘a Sihova. 17Pea ko hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina ko ia ko e ‘aho kātoanga: ko e ‘aho ‘e fitu ‘e kai mā ta‘elēvani. 18‘I he ‘uluaki ‘aho ‘e fai ha fakataha tapu: 19tapu ‘aupito ho‘omou fai ‘a e ngaahi ngāue ‘a homou ngaahi lakanga: ka te mou ‘atu ha feilaulau tutu kia Sihova, ko e feilaulau-mōifua; ko e ongo pulu mui, mo ha sipi tangata, mo ha fitu‘i lami tangata ‘oku taha ta‘u: te mou tokanga ke nau ta‘emele: 20pea ko honau kinaki ko e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ko e vahehongofulu ‘e tolu te mou ngaohi ki ha pulu, mo ha vahehongofulu ‘e ua ki he sipi tangata; 21ko e vahehongofulu ‘e taha te mou ngaohi ki he lami takitaha ‘i he fitu‘i lami: 22pea mo ha kosi tangata mo‘o feilaulau-angahala, ke feia ‘aki ha fakalelei ma‘amoutolu. 23Te mou feia ‘a e ngaahi me‘a ko e fakataha mo e feilaulau pongipongi, ‘a ia ko e feilaulau tu‘u ma‘u. 24Te mou fai hangē ko ia ‘i he fitu‘i ‘aho kotoa pē, ko e me‘akai fai‘aki ‘a e afi, ko e ngangatu fakahōifua kia Sihova, ‘o fakalahi ‘aki ‘a e feilaulau tu‘u ma‘u mo hono kava. 25Pea ‘i hono ‘aho fitu ‘e fai ha‘amou fakataha tapu: ‘ilonga ha ngāue fakatamaio‘eiki ‘e ‘ikai te mou fai."

'Ekisoto 12:6
"6Pea ‘e ‘iate kimoutolu ke tauhi ‘o a‘u ki hono hongofulu mā fā ‘o e ‘aho ‘i he māhina ni: pea te mou toki tāmate‘i ia efiafi hifo, ‘a hono kotoa ‘o e Fakataha ‘a ‘Isileli kātoa."

'Ekisoto 16:18
"8Pea lea ‘a Mōsese, Ko e foaki ‘e Sihova kiate kimoutolu efiafi ha kakano ke kai, mo e mā ‘apongipongi ke mou mākona, ko ‘ene fanongo ki ho‘omou lāunga ‘a ia ‘oku mou fai kiate ia; pea ko e hā kimaua? ‘Oku ‘ikai ko kimaua ‘oku mou lāunga ki ai, ka ko Sihova"

Levitiko 23:5, 6
"5Ko hono hongofulu mā fā ‘o e ‘aho ‘i he ‘uluaki māhina, efiafi, ko e Pāsova ia ‘a e ‘Eiki. 6Pea ‘i hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina ko ia ‘oku kamata ai ‘a e kātoanga Tapu lēvani ‘a e ‘Eiki: ko e ‘aho ‘e fitu te mou kai mā ta‘elēvani."

Teutalonome 16:10
"10Pea te ke fai ‘a e Kātoanga Lau-uike kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fakatatau ki he lahi ‘o e me‘a‘ofa ‘a ho nima, ‘a ia te ke foaki, ‘o taau mo ho tāpuekina ‘e Sihova ko ho ‘Otua"

Koe Pasova kia Sihová. Ko e ʻaho ʻe fā kimuʻá, ko e lami tangata taʻu taha taʻemele, ʻe noʻotaki ia ʻi he veʻe fale ʻo e fāmilí, ko e teu ia ki he ʻaho taha faá. Manatuʻi, ko e lamí ko e monumanu anga fakaʻofa, pea ʻi he taimi 3 efiafi ʻo e ʻaho taha-faá, ʻe ʻai atu ai ʻe he tamaí ʻa e fāmilí, hono nima ki he ʻulu ʻo e lamí, pea ne tuʻusi hono kiá. Pea ne ʻai leva ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá, ʻo ne vali ʻaki ʻa e ongo pou matapaá, mo e ʻakau fakalavá. Ko hono silaʻi, ʻo e fale ko iá ʻaki ʻa e totó. Pea ko e matapā pe heʻikai silaʻi ʻaki ʻa e toto, ʻo e lamí ko e foha lahi ʻo e fāmili ko iá ʻe mate ʻi he pō pē ko iá. Naʻe ako ai pē ʻa ʻIsileli ia ki he ʻuhinga ʻo e huhuʻiʻaki ʻa e totó. Ko e tamaí ko e taki fakalaumalie ia ʻo e fāmilí, pea ʻoka tōnounou leva ʻa e tamaí, ʻi hono fatongia fakalaumaliē, ko e mate ʻe haʻu ki heʻene fānaú. Ko Sīsū naʻa ne fakakakato ʻa e ouau ʻo e Pasová. Ko e momeniti ko ē naʻe sio ai ʻa Sione Papitaiso kia Sīsuú, naʻa ne pehē “Vakai ko ʻena ʻa e lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻave ʻa e angahala ʻa māmaní” (Sn 1:29).

Ko Sīsuú ko e lami tangata ʻa e ʻOtuá, taʻe ʻi ai hano mele, ko e ʻaho taha faá ʻo Apipi (Maʻasi pe ʻEpeleli) 33 A.D ʻi tuʻa Selusalema. Ko Sīsū ko e lami ʻa e ʻOtuá, naʻe tuki faʻo ia ki he kolosí ʻi he houa hono tolú (9:00am). Pea ne talitali ʻi he funga kolosí, ki he houa hono hivá (3:00pm) pea ne folofola mai, “kuo ʻosi”. Kuo moʻui ʻa māmani.

Ko e katoanga tapu levaní ʻoku fai mei he ʻaho 15-21 ʻo Apipi, kae kimuʻa hono kamatá kuopau ke fakamaʻa ʻa e ngahai falé mei he levani, ʻisite mo e ngaahi meʻa fakatupu ʻi he maá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Tamai fakahevaní ka ʻi ai ha Siu ʻe kai mā levani lolotonga ʻa e vaaʻi taimi tapú, ʻe tuʻusi ia mei he kakai ‘Isilelí (Eki 12:15). Koeʻuhi ko e levaní, ko e taipe ia ʻo e angahalá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he levaní ʻa e ‘afungi mo fieʻeiki, ʻo ne taki ai ʻa e tangatá, ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai te nau fiemaʻu ʻe kinautolu ʻa eʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū “Mou ʻa ʻo vakai telia ʻa e levani ʻa e kau Falesí mo e kau Satusí” (Mt 16:6) naʻa tanaki mai ʻe Paula “ʻOku ʻikai siaʻa ʻa e meʻa ʻoku mou polepole aí. ʻIkai ʻoku mou ‘ilo ke lave ha meʻi levani ki he tokaʻanga mā, tā ʻoku levani hono kotoa?” (1 Kol 5:6). Ko e fekau ʻo e katoangá ni? ʻOku ʻikai makātakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e angahalá. He ko Sīsū ʻa e mā ʻo e moʻuí. Nofo ai pea te ke maʻa.

Sunday, 18 December 2016

Sapate 18 Tisema, 2016

Nomipa 28:11-15 ; 10:10 ; 15:6, 9 


Nomipa 28:11-15
"11Pea ‘i he kamata‘anga ‘o homo ngaahi māhina te mou ‘atu ha feilaulau mōifua ki he ‘Eiki: ko e ongo pulu mui, mo e sipi tangata ‘e taha, ko e fitu‘i lami tangata ‘oku ta‘u taha pea ta‘emele; 12pea ko e vahehongofulu ‘e tolu ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a, kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ki he pulu takitaha mōno kinaki; pea ko e vahehongofulu ‘e ua ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a, kuo natu ‘aki ‘a e lolo, ki he taha‘i sipi tangata mōno kinaki; 13pea ko ha vahehongofulu ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo ki he lami takitaha mōno kinaki; ko e feilaulau-mōifua pea ngangatu fakahōifua ia, ‘o fai‘aki ‘a e afi kia Sihova. 14Pea ko honau kava ko e vaeua ‘o ha hina uaine ki ha pulu, mo e vahetolu ki he sipi tangata, mo e vahefā ki ha lami: ko e feilaulau-mōifua eni ‘o e māhina takitaha ‘i he ngaahi māhina ‘o e ta‘u. 15Pea mo ha kosi tangata ‘e taha mo‘o feilaulau-angahala kia Sihova: ‘e feia fakataha ia mo e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u mo hono kava ‘o‘ona."

Nomipa 10:10
"10Pea ‘i homou ‘aho fakafiefia, mo homou ngaahi kātoanga, mo homou ngaahi māhina-fo‘ou, te mou ifi ‘aki ‘a e ongo talupite ‘i he funga ‘o ho‘omou ngaahi feilaulau-mōifua, mo ho‘omou ngaahi feilaulau-‘ofa; pea te nau hoko ko e me‘a fakamanatu ma‘amoutolu ‘i he ‘ao ‘o homou ‘Otua. Ko au Sihova ko homou ‘Otua."

Nomipa 15:6, 9
"6Pea kapau ko e sipi tangata, te ke teuteu mōno kinaki ‘a e vahe hongofulu ‘e ua ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a, kuo natu ‘aki ‘a e vahetolu ‘o ha hina lolo: 9pea te ne ‘atu fakataha mo e pulu mōno kinaki ‘a e vahe hongofulu ‘e tolu ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a, kuo natu ‘aki ‘a e vaheua ‘o e hina lolo."

Ko e feilaulau fakamahina foʻou. Ko hono faí ko e pulu mui ʻe ua, mo e kosi tangata mo e lami tangata ʻe fitu, ʻoku taki taʻu taha mo e taʻe ʻi ai haʻanau mele. Pea mo e ngaahi vahe hongofulu ʻo e ʻelitoʻi mahoaʻa kuo natu ʻaki ʻa e lolo, ko e kiki ʻo e ngaahi monumanu feilaulau moifua, mo e feilaulau inú, ʻo fai atu ia ʻi he tafaʻaki ʻo e feilaulau angahalá. ʻI he taimi ʻoku tau tuku kololia ai ki he ʻOtuá, ʻaki ʻetau fakahaʻi ʻEne ngaahi fai meesí, kuopau ke tau tuku ʻa e kololiá kiate Ia, ʻaki ʻetau vete ʻetau ngaahi angahalá. ʻI he taimi ʻoku tau fiefia, ʻi he ngaahi meʻaʻofa kuo teuteú, kuopau ke tau ʻai ʻa e feilaulau ʻa Kalaisí, ʻoku tau taha aí. Ko e meʻaʻofa lahí ia, ko e kelesi makehe, he ko e fauniteni ʻoku mapunopuna ai ʻetau fiefiá, ka ko e fiefia taʻengata. Ko e siasí ʻoku fakahoa ia ʻe he Tohitapú ki he māhiná (Sa 89:37). Ko e mahiná ʻoku maʻu maama ia mei he laʻaá, pea ko e siasí, ʻoku maʻu maama ia meia Sīsū Kalaisi, he ko ia ʻa e laʻā ʻo e maʻoniʻoní. 

ʻIa Kolose 2:16, 17. Naʻe tala ʻe Paula ki he kau kalisitiane ʻi Kolosé, ke ʻoua te nau fakaʻatā ha taha ke ne fakaangaʻi kinautolu ʻi he kaí, pe inú, pe ko e ngaahi katoanga, pe koe fakamahina foʻou, mo e sapaté, he ko e ngaahi meʻa pe ʻi tuʻa, he ko e kau tuí ʻoku nau fakamamaʻu ʻi he tuí, kia Sīsū Kalaisi tokotaha pē, ko ʻetau huú, moe ngaahi tukufakaholo, mo e ngaahi fakamanatu, ʻoku nau lava pē ʻo tokoni, ke ʻomi kitautolu ke ofi ki he ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ke totonu ke tau fakaangaʻi hotau kaungā kalisitiané, koeʻuhi koʻenau ngaahi meʻa, ʻoku kehe ia meiate kitautolu. ʻOku lelei ke tau fai ʻa e huú kia Kalaisi. ʻOua naʻa ʻi ai ha taha te ne fakamaauʻi, he ko ho fatongiá kia Kalaisi. ʻI he Fuakava Motuʻá ko e laó, mo e ngaahi ʻaho mālōlō, mo e ngaahi katoangá, ko e tuhu ia kimuʻa kia Kalaisi, ʻoku ui kinautolu ʻe Paula ko e ʻata ia ʻo e moʻoni ʻe haʻu, ko Kalaisi ia. Pea ʻi he haʻu ʻa Kalaisí naʻa Ne toʻo ʻa e ʻatá. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa Kalaisi, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa naʻa tau fiemaʻu ke ʻilo, mo fakahoifua ki he ʻOtuá.

Saturday, 17 December 2016

Tokonaki 17 Tisema, 2016

Nomipa 28:9-10 ; Isik 46:4

Nomipa 28:9-10
"9Pea ‘i he ‘aho Sāpate ko e ongo lami ‘oku ta‘u taha, ta‘ehana mele, mo e ongo vahehongofulu ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ha lolo mōno kinaki, pea mo hona kava. 10Ko e feilaulau-mōifua faka-Sāpate ia; taha kehe ‘a e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u mo hono kava."

'Isikeli 46:4
"4Pea ko e feilaulau-mōifua ‘e ‘atu ‘e he ‘eiki ‘o e kakai kia Sihova ‘i he ‘aho Sāpate, ko e ono‘i lami ta‘emele, pea mo e sipi tangata ta‘emele"

Ko e feilalau faka-Sapaté. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e feilaulau makehe ʻoku fai ʻi he Sapaté? Ko e Sapatē ko e ʻaho makehe ia ʻo e mālōlō, mo e hū, mo fakamanatu fakatouʻosi ʻa e fakatupú, (ʻEki 20:8-11) pea mo e fakahaofi mei ʻIsipité (Teuta 5:12-15) Pea koeʻuhí ko e mahuʻinga ʻo e ʻaho makehe ko ʻení, pea ʻoku fakaenatula pē ke ʻoatu ʻa e feilaulau makehe ko ení. Naʻe tuku makehe pē ʻa e Sapate ki he mālōlō mo e lotu. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Sapaté, koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoe tangatá, ʻoku fiemaʻu ia ke ʻi ai hanau taimi, ʻo ʻikai ke fakavavevaveʻi ʻi he lotu mo e huú, pea moe mālōlō ʻi he uike takitaha. Ko e ʻOtuá naʻá ne tokanga pē ʻe Ia ke ʻi ai ha ʻaho ʻi he uike takitaha, maʻa kitautolu ke tau mālōlō, pea ʻoku fakamoʻoni eni he ʻoku hā mei ai, ko ʻene kakai kitautolu, pea ke tau ʻiloʻi moʻoni Ia, mo e liʻoa kakato kiate Ia, he ʻoku ne fai fakaʻatuʻi kia kitautolu. ʻI Heʻene tokanga ke ‘ai ha taimi pau ʻo e mālōloó, mo e lotú, ʻi hotau māmani fakavavevave ko ení, tokangaʻi ʻa e faʻunga, ʻo e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, pea Ne ʻomi ʻa e meʻa makehe, ke fakafoʻou hotau ngaahi laumalié. ʻOua ʻe fakaʻikaiʻi ʻa e tokonaki ʻa e ʻOtuá. 

Ko e Sapate ʻo e ʻEikí, naʻe fai ʻeni ʻe he ʻEiki ʻi he moʻunga Sainaí. Ko e ʻuhinga ʻuluaki ʻo e Sapaté, ʻoku kau ʻa e Sapaté ki he ʻOtuá. Heʻikai te ke fai ai ha ngāue, ko e malōlō pē. ʻI he ʻaho ko eni ʻo e ʻEikí, ko ʻIsilelí naʻa nau mālōlō mei he ngāué, ke nau katoangaʻi ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei ʻa e ʻOtuá. Ke ke manatuʻi, ko koé naʻa ke nofo koe ko e popula ʻi ʻIsipite ki ʻIsileli, ke nau manatuʻi, ʻenau paasi mai mei he populá, pea ke katoangaʻi ʻenau taʻuʻātaina. Ki he kau kalisitiané ʻoku kehe ia, ʻi he anga ʻo ʻenau felāveʻi mo e fekau ko eni, ʻa e kau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e Sapaté naʻe hoko ia ʻi he ʻaho Tokonakí, ko e ʻaho ia hono fitu ʻo e uiké. Ko e kau kalisitiané, ʻoku nau lotu hū kinautolu ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho hono valú, ko ʻenau ʻaho Sapaté ia. Ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e uiké, koeʻuhi ʻi he ʻaho Sapate ko iá naʻe toetuʻu ai ʻa Kalaisi mei he pekiá. Ka neongo iá, ka ʻoku muimui pē ʻa e kau kalisitiané, ʻi he foʻi moʻoni ʻo e fekau ko iá. Ko honau taimi tukupā ia ki he ʻEikí, ʻaki ʻa e mālōlō, pea mo fakafeta‘i. Ko honau taimi tukupā ia ki he ʻEikí, ʻaki ʻa e mālōlō, pea mo e fakafetaʻi kiate Ia koeʻuhi ko ʻene ngaahi tapuakí, pea ke manatuʻi, ʻene fai fakamoʻui ʻia Kalaisí.

Friday, 16 December 2016

Falaite 16 Tisema, 2016

Nomipa 28:1-8 ; Eki 29:38, 41 ; Lev 2:1


Nomipa 28:1-8
"1PEA folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘o pehē, 2Fekau ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o tala kiate kinautolu, Te mou tokanga ke ‘omi kiate au ‘i hono taimi totonu ‘eku kōpano, ‘a ‘eku me‘akai ke fai‘aki ‘a e afi, mo‘o ngangatu fakahōifua kiate au. 3Pea te ke pehē kiate kinautolu, Ko eni ‘a e feilaulau tutu te mou ‘atu kia Sihova; ko e ngaahi lami tangata ‘oku ta‘u taha, ta‘ehanau mele, ‘o taki ua ki he ‘aho, mo‘o feilaulau-mōifua ‘o tu‘u ma‘u. 4Ko e lami ‘e taha te ke feia pongipongi, pea ko hono ua te ke fai ‘i he‘ene efiafi hifo: 5‘ai mo ha vahe hongofulu ‘o e efa ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a kuo natu ‘aki ‘a e lolo tuki fe‘unga mo e vahefā ‘o ha hina, mōno kinaki. 6Ko e feilaulau-mōifua tu‘u ma‘u ia, ‘a ia na‘e fokotu‘u ‘i he mo‘unga ko Sainai mo‘o ngangatu fakahōifua, ko e feilaulau tutu kia Sihova. 7Pea ko hono kava ko e vahefā ‘o ha hina ki he lami ‘e taha: ko e Potu Tapu te ke lingi ai ha hu‘a kava mālohi ma‘a e ‘Eiki. 8Pea ko hono ua ‘o e lami te ke feia ‘i he‘ene efiafi hifo: te ke fai hangē ko e kinaki ‘o e pongipongi mo hono kava, ko e feilaulau tutu ia mo‘o ngangatu fakahōifua kia Sihova."

'Ekisoto 29:38, 41
"38Pea ko eni ‘a e me‘a te ke feia ‘i he ‘ōlita; ko e ongo lami ‘oku ta‘u taha ‘i he ‘aho kotoa pē. 39Ko e lami ‘e taha ‘e feia pongipongi; pea ko hono ua ‘o e lami te ke fai ‘i he‘ene efiafi hifo: 40pea ‘e ‘atu mo e ‘uluaki lami ha vahehongofulu ‘o e ‘elito‘i mahoa‘a, kuo natu ‘aki ha lolo tuki, fe‘unga mo e vahefā ‘o ha hina; pea mo e vahefā ‘o ha hina uaine mōno kava. 41Pea ko hono ua ‘o e lami te ke feia ‘i he‘ene efiafi hifo, pea ko hono kinaki ‘e tatau mo e feilaulau pongipongi, pea pehē mo hono kava: ko e ngangatu fakahōifua ia, fai‘aki ‘a e afi kia Sihova."

Levitiko 2:1
"1PEA ka ‘omi ‘e ha taha ha kōpano ko e feilaulau-me‘akai kia Sihova, te ne ‘omi ‘ene me‘a mei he ‘elito‘i mahoa‘a; pea te ne lingi ha lolo ki ai, pea te ne hili ki ai ha laipeno"

Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo fekauʻaki mo e tukumoʻuí pea koe tukumoʻui fakaʻaho kia Sihová. Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá kuo feʻunga ʻi he taimí ni, ke toe ʻai ʻa e lao ki he ngaahi feilaulaú. Ko e toʻutangataa foʻou eni, pea ko e tokolahi taha ʻo nautolú, naʻe teʻeki ke fāʻeleʻi kinautolu, ʻi he taimi naʻe ʻuluaki ʻomai ai ʻa e laó. Ko e ngaahi tukumoʻui ko eni, ʻe toutou ʻomi ia ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻo e ouaú, ki he kau taulaʻeiki. Hoko atu ʻi he ngaahi ouaú, ke ʻi ai ha kiʻi taimi ke ʻoange ai ki he kakaí, ha faingamalie ke nau teuteu ai honau ngaahi lotó, ke fai ʻa e hū ki he ʻOtuá. Ka taʻemateuteu hotau ngaahi lotó, ko e hū ia ʻe faí ko e taʻeʻuhinga atu. Pea ʻi heʻene pehē leva ʻa e huú pea ʻoku hoifua ki ai ʻa e ʻOtuá, pea te tau maʻu ʻekitautolu ʻa e meʻa lahi mei ai, ʻi he taimi ʻoku mateuteu ai hotau ngaahi loto, ke tau haʻu ki hono ʻaó ʻi he laumalie ʻo e fakamālō. Pea ke nau tokanga ke tauhi ʻenau melino mo honau ʻOtuá, ʻi he taimi ʻoku nau fepaki ai mo honau ngaahi filí. He ko e koloá, kuo foaki ange ia kiate kinautolu ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ʻa e fonua ʻoku fetāfeʻi ai ʻa e huʻakau, moe honi, pea te nau maʻu ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa lelei. 

Ko e feilaulau fakaʻahó, pea te nau maʻu ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa leleí, ko e ui ia ke hokohoko atu ʻa e feilaulau tutu. Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe tanaki ki hono toe fai ko eni ʻo e laó, ka ko e uaine pē ʻi he feilaulau inú. Ko e uaine malohi mo fakakoloa, pea ʻoku huaʻi pe he uaine ki he ʻolitá, ʻo ʻikai ke inu. Ke ako ai kitautolu, ke tau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e leleitahá ʻoku tau maʻu. Ko e uainé kuopau ke malohi. Ko e fakatātā ia ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisi, ko e fakamanatu ia ʻoku lolotonga tuku atu ki he siasi, ʻenau uainé, pea ko e toto ‘o e kau maʻatá naʻe lilingi, ko e feilaulau inu ʻi he funga ʻo e feilaulau mo e ngāue ʻo ʻetau tuí (Fili 2:17).

Thursday, 15 December 2016

Tu'apulelulu 15 Tisema, 2016

Nomipa 27:18-23; 11:25-29; Eki 28:30; Teut 31:7; 34:8; Sios 1:16,17 


Nomipa 27:18-23
"18Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Pe‘i ‘ave ‘a Siosiua ko e foha ‘o Nuni, ko e tangata ‘oku Laumālie‘ia, pea hilifaki ho nima ki ai; 19pea fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa; pea fai hono tu‘utu‘uni ke nau sio ki ai. 20Pea te ke tuku kiate ia mei ho lāngilangi, koe‘uhi ke fie ongo ‘a e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli, 21ka te ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, ‘a ia te ne huhū ma‘ana kia Sihova ‘aki ‘a e fakatonu faka-‘Ūlimi: ko e lea ‘a‘ana te nau hū atu ai, pea ko e lea ‘a‘ana te nau hū mai ai, ‘a ia mo ha‘a ‘Isileli kātoa foki, ‘io, ‘a e fakataha kotoa. 22Pea fai ‘e Mōsese ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kiate ia; pea ne ‘ave ‘a Siosiua ‘o fokotu‘u ‘i he ‘ao ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa: 23pea ne hilifaki hono nima kiate ia, ‘o ne fai hono tu‘utu‘uni, hangē ko e folofola ‘a e ‘Eiki na‘e fakafai ‘ia Mōsese."

Nomipa 11:25-29
"25Pea hā‘ele hifo ‘a Sihova ‘i he ‘Ao, ‘o fefolofolai mo ia, ‘o ne vahe‘i mei he laumālie na‘e ‘iate ia, ‘o ne tuku ki he fitungofulu‘i mātu‘a: pea ‘i he ‘iloange na‘e toka ‘a e laumālie kiate kinautolu pea nau palofisai; ka na‘e ‘ikai te nau toe fai. 26Ka na‘e toe ha toko ua ‘i he ‘apitanga, ko e hingoa ‘o e taha ko ‘Elitati mo e taha ko Meitati: kae toka pē ‘a e laumālie kiate kinaua, he na‘a na ‘i he kakai tohi, ka na‘e ‘ikai te na ‘alu atu ki he Tēniti: pea na‘a na palofisai ‘i he ‘apitanga. 27Pea lele mai ha talavou ‘o fakahā kia Mōsese, ‘o pehē, Ko ‘Elitati mo Meitati ‘oku na palofisai ‘i he ‘apitanga. 28Pea tali ‘e Siosiua ko e foha ‘o Nuni ko e tauhi ‘o Mōsese, ko e taha ‘o hono tākanga, ‘o ne pehē, ‘Ēī Mōsese, ta‘ofi ‘ena me‘a. 29Pea tali ‘e Mōsese ki ai, Ko ho‘o mamahi‘i au koā? ‘Ā, taumaiā ke palōfita ‘a e kakai kotoa ‘a e ‘Eiki, ke ‘atu mai ‘e he ‘Eiki hono laumālie kiate kinautolu!"

'Ekisoto 28:30
"30Pea te ke tuku ki he Sifa Fakamāu‘anga ‘a e ‘Ūlimi mo e Tūmemi; pea te na ‘i he funga fatafata ‘o ‘Ēlone ‘i he‘ene hū ki he ‘ao ‘o e ‘Eiki; pea ‘e fua ‘e ‘Ēlone ‘a e fakamāu‘anga ‘o ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ma‘u ai pē"

Teutalonome 31:7
"7Pea ui ange ‘e Mōsese ‘a Siosiua, ‘o ne pehē kiate ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa, Ke ke lototo‘a, mo tu‘u kalikali: he ko koe te ke hū mo e kakai ni ki he fonua ne fuakava ai ‘e Sihova ki honau tupu‘anga, ke ‘ange kiate kinautolu; pea te ke fakatofi‘a‘i ai kinautolu."

Teutalanome 34:8
"8Pea na‘e tēngihia ‘a Mōsese ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he ‘Ālana ‘o Moape ‘o ‘aho tolungofulu: pea toki ‘osi ‘a e ngaahi ‘aho tēngihia ‘i he me‘a faka‘eiki ‘o Mōsese."

Siosiua 1:16,17
"16Pea na‘a nau tali kia Siosiua, ‘o pehē, Ko e me‘a kotoa pē kuo ke tu‘utu‘uni mai te mau fai, pea ‘ilonga ha potu te ke fekau kimautolu ki ai te mau ‘alu. 17Hangē ko ‘emau fakaongo kia Mōsese ‘i he me‘a kotoa pē, ‘e pehē ‘emau fakaongo kiate koe: kehe pē ke ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene ‘ia Mōsese."

Ko e toko ua naʻe fai ki ai ʻa e siofi ʻo e takí, ke ne fetongi ʻa Mosesé ko Kelepi, mo Siosiua. Ko e ongo asiasi eni, naʻa na fakalangilangiʻi ʻa Sihová ʻi he taimi, ko ia ko e kotoa ʻo e kakaí, naʻe ʻikai ke nau tokanga ki he ʻEikí (vahe 14). Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua, ko e taha ʻo e ngaahi mafai poto ʻo Siosiua ki he ngāué ko e ‘i ai ʻa e lotolotonga ʻo e laumalie maʻoniʻoní, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e mafai poto tatau, naʻe ʻi he kau taki fakalaumalie, naʻe ʻi he fuakava foʻoú. (Ng 6:3). Naʻa nau laumalieʻia tatau pē, pea naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Mosese ke ʻave ʻa Siosiua ki he fakataha kotoa ʻo ʻIsilelí, koeʻuhi, heʻikai ha mafai kehe ʻe fefaʻuhi mo e kakaí, hili ʻene pekiá. Naʻe kamata leva ʻa Mosese ia, ke ne fakafofongaʻi ʻa e fakanofo kia Siosiua. Naʻe hilifaki ʻe Mosese hono nimá kia Siosiua, ko e fakaʻilonga ʻo e hiki ʻa e mafai. Pea naʻe ʻoange ʻe Mosese ʻa e mafaí kia Siosiua, ke ne taki ʻa ʻIsileli. Naʻe fiefia ʻa Mosese ʻi hono fakanofo ʻo Siosiuá pea ne mātuʻaki loto ke toʻo ʻa e tokanga ʻa e kakaí meiate ia, kia Siosiua. Pea tala mahino ʻe Mosese ki he kakaí, ko Siosiua kuo ne maʻu ʻa e mafaí mo e pōtoʻi ngāue ke taki ʻa e kakaí. ʻI heʻene fakahaʻi ʻene falala kia Siosiuá naʻe fakatou lelei ia kia Siosiua, mo e kakaí, koeʻuhi ke fakasiʻisiʻi ʻa e maumau fakatakí. Ko ha taha ʻoku ʻi he tuʻunga takí, ʻoku totonu ke ne akoʻi ʻa e kakai, ʻoku ne taki kinautolú, ke nau fai ʻa e ngaahi fatongia meia te ia ʻe mavahe fakafokifā mei he ʻOtuá. 

ʻI he tuʻunga ko eni ʻo Siosiuá, ʻoku ne fakamanatu mai kia kitautolu, ko e lao ko ē naʻe foaki kia Mosesé koeʻuhi ko ʻetau angahalá, ʻoku ʻikai te ne lava ʻo ʻave kitautolu ki Hevani, ka ko e kelesi, mo e moʻoni, naʻe haʻu mo Sīsú, ʻoku ne malava ʻa e fakamoʻuí, maʻae tokotaha tui kotoa pē.