Teutalonome 14:22-29; 12:5, 7,8; 15:10; 26:12; Levitiko 27:30; Nomipa
18:20
Teutalonome 14:22-29
“22Te ke mātu‘aki
vahehongofulu ‘a e fua kotoa ‘o ho‘o pulopula, ‘a ia ‘oku tupu ‘i he ngoue‘anga
‘i he ta‘u mo e ta‘u. 23Pea te ke kai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he
potu te ne fili ki ai ke ‘afio ai hono huafa, ‘io, te ke kai ai ‘a e
vahehongofulu ‘o ho‘o uite, ‘o ho‘o uaine, mo ho‘o lolo, pea mo e ngaahi
‘olopo‘ou ‘o ho‘o monumanu; koe‘uhi ke ke ako ke ‘apasia kia Sihova ko ho ‘Otua
ma‘u ai pē. 24Pea kapau ‘oku lōloa fau ‘a e hala kiate koe, ‘o ‘ikai te ke lava
ke fetuku ia koe‘uhi ‘oku mama‘o fau ‘a e potu kuo fili ki ai ‘e Sihova ko ho
‘Otua ke ‘ai ki ai hono huafa, he kuo tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua:
25pea te ke fetongi pa‘anga ia, pea te ke fakapona ‘a e pa‘anga, ‘o to‘o; pea
te ke ‘alu ki he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 26pea te ke fakatau
‘aki ‘a e pa‘anga ko ia ha me‘a ‘oku holi ki ai ho loto, ko e pulu, pe ko e
sipi, pe ko e uaine, pe ko e kava mālohi, mo e hā fua ‘oku tangi ki ai ho loto:
pea te ke kai ia ‘i ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, pea te ke fakafiefia ‘a
ko e mo ho fale: 27pea ‘e ‘ikai te ke li‘aki ‘a e Līvai ‘oku nofo ‘i ho kolo,
he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe. 28‘I he a‘u ki he
faka‘osi ‘o ha tolu ta‘u, te ke ‘omi kātoa ‘a e vahehongofulu ‘o ho‘o fua ‘i he
ta‘u ko ia, pea te ke fa‘oaki ‘i ho ngaahi matanikolo: 29pea ‘e ha‘u ‘a e Līvai
(he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe), pea ‘e ha‘u mo e muli,
mo e tamai mate, mo e uitou, ‘a ia ‘oku ‘i ho kolo, pea te nau kai ke mākona;
koe‘uhi ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi me‘a kehekehe ‘oku
ke ala ki ai ke fai.”
Teutalonome 12:5,7,8
"5Kaekehe, ko e potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko homou ‘Otua mei homou ngaahi matakali ke ‘ai ki ai hono huafa, ‘io, ko hono ‘afio‘anga te mou kumi ki ai, pea te mou ‘alu ki ai. 7pea ko e potu ko ia te mou kai ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua, pea te mou fiefia ‘i he me‘a kotoa te mou ala ki ai, ‘e kimoutolu mo homou ngaahi fale, ‘a ia kuo tāpuaki ‘aki koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 8‘E ‘ikai te mou fa‘ifa‘itaki ki ha ngaahi me‘a ‘oku tau fai heni he ‘aho ni, ‘o takitaha fai ‘a e me‘a ‘oku hā lelei kiate ia."
Teutalonome 15:10
"10Kuo pau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai mamahi ho loto ‘i ho‘o ‘ange ki ai: he koe‘uhi ko e me‘a ko ia ‘e tāpuaki‘i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho‘o ngāue kotoa, mo e me‘a fuli pē ‘oku ke ala ki ai."
Teutalonome 26:12
"12Ka ‘osi leva ho‘o vahe ‘a e tukuhau-hongofulu ‘o ho fua kotoa pē ‘oku tukuhau, ‘i hono tolu ‘o e ta‘u, ‘a ia ko e ta‘u ‘o e tukuhau-hongofulu, pea te ke toki ‘ange ia ki he Līvai, ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou, ke nau kai ia ‘i ho kolo ke nau mākona."
Levitiko 27:30
"30Pea ko e ngaahi vahehongofulu ‘o e fua ‘o e kelekele ‘oku ‘a e ‘Eiki ia, pe ko ha me‘a ‘oku tō ngoue, pe ko ha fua‘i ‘akau; ‘oku tapu ia ki he ‘Eiki"
Nomipa 18:20
"20Pea folofola ‘a Sihova kia ‘Ēlone, Ko e me‘a ki honau fonua, ‘e ‘ikai hao tofi‘a ai, pe hao vahe ‘i honau lotolotonga: ko au pē ko ho vahe mo tofi‘a ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli."
KO E VAHE HONGOFULÚ. ʻOku hanga ʻe he Tohitapú ʻo ʻai ʻa e taumuʻa ʻo e vahe
hongofulú ʻo fuʻu mahino ke akoʻi kitautolu, ke tau ʻapasia kia Sihova, pea ke
ʻai ia ke fika ʻuluaki ʻi heʻetau moʻuí. Pea ke tau foaki ki he ʻOtuá ʻa e
ʻuluakí pea mo e lelei taha ʻo e meʻa kuo tau maʻu ʻi heʻetau ngāué. Ko e
sīpinga, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻuluaki ʻaki ʻetau paʻanga, ke
fakahaaʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau mahuʻingataha aí. ʻOange, ʻa e ʻuluaki konga
ʻo ʻetau totongi leva ki he ʻOtuá, ʻa ē ʻoku fakamamaʻu kiate ia ʻetau tokangá.
Pea ʻokú ne fakamanatu mai kia kitautolu, ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau
maʻú, ʻoku ʻaʻana ia. Ko e angaʻaki ʻa e toutou vahe hongofulu, ʻokú ne lava ʻo
tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he tumutumu ʻo e lisi ʻetau meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa, pea mo
ʻomi kia kitautolu ʻa e tuha, ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu. Kapau te tauhi
ki he ʻOtua mo ngāue lelei ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻu ko e palomesi ki aí, ko
e ʻEiki ko hotau ʻOtuá, te ne tapuakiʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻa e ngāue ʻa
hotau nimá. Ko e tapuaki ʻa e ʻOtuá ʻoku kakato ʻi he kotoa ʻo ʻetau tuʻumalie
ʻi tuʻá ni, ka ne taʻeʻoua ʻa e tapuakí, ko e ngāue hotau ngaahi nima, te ʻomai
ʻa e halaʻatā, ke paasi atu. Ko e founga ke maʻu ai ʻa e tapuaki, ko e fai
tōtōivi mo e angaʻofa. ʻOku ʻalu hifo ʻa e tapuakí ʻi he nima faʻa ngāue. He
ʻoku talamai ʻe he Folofola, “ʻOku hoko ko masiva, ʻa ia ʻoku nima
fakapikopiko. Pea ko e nima tutui ʻoku fakatupu koloa. Ko e tapuaki ʻa Sihova
ko ia ia ʻoku fakatupu koloa. Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi” (Palo
4:4,22).
ʻOku poupoua ʻe he Tohitapú ʻa e founga fokotuʻutuʻu ke
tokangaʻi ʻa e masivá. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ke nau ngāueʻaki
ʻenau vahe hongofulú ʻi he taʻu ʻe tolu kotoa pē, maʻa kinautolu ʻoku
taʻetokoniʻi, fiekaia mo masiva. Ko e fatongia ia ʻo e taha kotoa pē, ke
tokangaʻi kia kinautolu ʻoku siʻi honau monuú. Ko e ngaahi fāmilí ko ʻenau
tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻoe ngaahi fāmili kehe, pea taau ke fai pehē ʻa e
koló, mo e fonua foki, he ko e tuʻunga ia ʻo ʻetau ʻia Kalaisí, ʻoku lau ʻe he
ʻOtuá ki he kau tuí, ke nau teuteu maʻae kau masivá, pea ʻoku totonu mo
kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolú,
ke tokoniʻiʻaki kinautolu ʻoku siʻi honau faingamālié. Pauʻia ʻia Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí,
pea ke maʻu ivi ai ki he tokoni kotoa.