Sunday, 30 April 2017

Sapate 30 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:22-29; 12:5, 7,8; 15:10; 26:12; Levitiko 27:30; Nomipa 18:20

Teutalonome 14:22-29
“22Te ke mātu‘aki vahehongofulu ‘a e fua kotoa ‘o ho‘o pulopula, ‘a ia ‘oku tupu ‘i he ngoue‘anga ‘i he ta‘u mo e ta‘u. 23Pea te ke kai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he potu te ne fili ki ai ke ‘afio ai hono huafa, ‘io, te ke kai ai ‘a e vahehongofulu ‘o ho‘o uite, ‘o ho‘o uaine, mo ho‘o lolo, pea mo e ngaahi ‘olopo‘ou ‘o ho‘o monumanu; koe‘uhi ke ke ako ke ‘apasia kia Sihova ko ho ‘Otua ma‘u ai pē. 24Pea kapau ‘oku lōloa fau ‘a e hala kiate koe, ‘o ‘ikai te ke lava ke fetuku ia koe‘uhi ‘oku mama‘o fau ‘a e potu kuo fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ‘ai ki ai hono huafa, he kuo tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 25pea te ke fetongi pa‘anga ia, pea te ke fakapona ‘a e pa‘anga, ‘o to‘o; pea te ke ‘alu ki he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 26pea te ke fakatau ‘aki ‘a e pa‘anga ko ia ha me‘a ‘oku holi ki ai ho loto, ko e pulu, pe ko e sipi, pe ko e uaine, pe ko e kava mālohi, mo e hā fua ‘oku tangi ki ai ho loto: pea te ke kai ia ‘i ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, pea te ke fakafiefia ‘a ko e mo ho fale: 27pea ‘e ‘ikai te ke li‘aki ‘a e Līvai ‘oku nofo ‘i ho kolo, he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe. 28‘I he a‘u ki he faka‘osi ‘o ha tolu ta‘u, te ke ‘omi kātoa ‘a e vahehongofulu ‘o ho‘o fua ‘i he ta‘u ko ia, pea te ke fa‘oaki ‘i ho ngaahi matanikolo: 29pea ‘e ha‘u ‘a e Līvai (he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe), pea ‘e ha‘u mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ‘a ia ‘oku ‘i ho kolo, pea te nau kai ke mākona; koe‘uhi ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi me‘a kehekehe ‘oku ke ala ki ai ke fai.”

Teutalonome 12:5,7,8
"5Kaekehe, ko e potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko homou ‘Otua mei homou ngaahi matakali ke ‘ai ki ai hono huafa, ‘io, ko hono ‘afio‘anga te mou kumi ki ai, pea te mou ‘alu ki ai. 7pea ko e potu ko ia te mou kai ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua, pea te mou fiefia ‘i he me‘a kotoa te mou ala ki ai, ‘e kimoutolu mo homou ngaahi fale, ‘a ia kuo tāpuaki ‘aki koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 8‘E ‘ikai te mou fa‘ifa‘itaki ki ha ngaahi me‘a ‘oku tau fai heni he ‘aho ni, ‘o takitaha fai ‘a e me‘a ‘oku hā lelei kiate ia."

Teutalonome 15:10
"10Kuo pau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai mamahi ho loto ‘i ho‘o ‘ange ki ai: he koe‘uhi ko e me‘a ko ia ‘e tāpuaki‘i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho‘o ngāue kotoa, mo e me‘a fuli pē ‘oku ke ala ki ai."

Teutalonome 26:12
"12Ka ‘osi leva ho‘o vahe ‘a e tukuhau-hongofulu ‘o ho fua kotoa pē ‘oku tukuhau, ‘i hono tolu ‘o e ta‘u, ‘a ia ko e ta‘u ‘o e tukuhau-hongofulu, pea te ke toki ‘ange ia ki he Līvai, ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou, ke nau kai ia ‘i ho kolo ke nau mākona."

Levitiko 27:30
"30Pea ko e ngaahi vahehongofulu ‘o e fua ‘o e kelekele ‘oku ‘a e ‘Eiki ia, pe ko ha me‘a ‘oku tō ngoue, pe ko ha fua‘i ‘akau; ‘oku tapu ia ki he ‘Eiki"

Nomipa 18:20
"20Pea folofola ‘a Sihova kia ‘Ēlone, Ko e me‘a ki honau fonua, ‘e ‘ikai hao tofi‘a ai, pe hao vahe ‘i honau lotolotonga: ko au pē ko ho vahe mo tofi‘a ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a ‘Isileli."

KO E VAHE HONGOFULÚ. ʻOku hanga ʻe he Tohitapú ʻo ʻai ʻa e taumuʻa ʻo e vahe hongofulú ʻo fuʻu mahino ke akoʻi kitautolu, ke tau ʻapasia kia Sihova, pea ke ʻai ia ke fika ʻuluaki ʻi heʻetau moʻuí. Pea ke tau foaki ki he ʻOtuá ʻa e ʻuluakí pea mo e lelei taha ʻo e meʻa kuo tau maʻu ʻi heʻetau ngāué. Ko e sīpinga, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻuluaki ʻaki ʻetau paʻanga, ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau mahuʻingataha aí. ʻOange, ʻa e ʻuluaki konga ʻo ʻetau totongi leva ki he ʻOtuá, ʻa ē ʻoku fakamamaʻu kiate ia ʻetau tokangá. Pea ʻokú ne fakamanatu mai kia kitautolu, ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻú, ʻoku ʻaʻana ia. Ko e angaʻaki ʻa e toutou vahe hongofulu, ʻokú ne lava ʻo tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he tumutumu ʻo e lisi ʻetau meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa, pea mo ʻomi kia kitautolu ʻa e tuha, ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu. Kapau te tauhi ki he ʻOtua mo ngāue lelei ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻu ko e palomesi ki aí, ko e ʻEiki ko hotau ʻOtuá, te ne tapuakiʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻa e ngāue ʻa hotau nimá. Ko e tapuaki ʻa e ʻOtuá ʻoku kakato ʻi he kotoa ʻo ʻetau tuʻumalie ʻi tuʻá ni, ka ne taʻeʻoua ʻa e tapuakí, ko e ngāue hotau ngaahi nima, te ʻomai ʻa e halaʻatā, ke paasi atu. Ko e founga ke maʻu ai ʻa e tapuaki, ko e fai tōtōivi mo e angaʻofa. ʻOku ʻalu hifo ʻa e tapuakí ʻi he nima faʻa ngāue. He ʻoku talamai ʻe he Folofola, “ʻOku hoko ko masiva, ʻa ia ʻoku nima fakapikopiko. Pea ko e nima tutui ʻoku fakatupu koloa. Ko e tapuaki ʻa Sihova ko ia ia ʻoku fakatupu koloa. Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi” (Palo 4:4,22).


ʻOku poupoua ʻe he Tohitapú ʻa e founga fokotuʻutuʻu ke tokangaʻi ʻa e masivá. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ke nau ngāueʻaki ʻenau vahe hongofulú ʻi he taʻu ʻe tolu kotoa pē, maʻa kinautolu ʻoku taʻetokoniʻi, fiekaia mo masiva. Ko e fatongia ia ʻo e taha kotoa pē, ke tokangaʻi kia kinautolu ʻoku siʻi honau monuú. Ko e ngaahi fāmilí ko ʻenau tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻoe ngaahi fāmili kehe, pea taau ke fai pehē ʻa e koló, mo e fonua foki, he ko e tuʻunga ia ʻo ʻetau ʻia Kalaisí, ʻoku lau ʻe he ʻOtuá ki he kau tuí, ke nau teuteu maʻae kau masivá, pea ʻoku totonu mo kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolú, ke tokoniʻiʻaki kinautolu ʻoku siʻi honau faingamālié. Pauʻia ʻia Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí, pea ke maʻu ivi ai ki he tokoni kotoa.

Saturday, 29 April 2017

Tokonaki 29 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:21; 'Ekisoto 34:26; Levitiko 17:15

Teutalonome 14:21
"21‘Oku tapu ho‘omou kai ha me‘a ‘oku mate ‘iate ia pē: ‘e ngofua ho‘o foaki ki he muli ‘oku nofo ‘i ho kolo ke ne kai ‘e ia; pea ke fakatau ia ki ha tea; he ko e kakai koe ‘oku tāpuhā kia Sihova ko ho ‘Otua.‘E ‘ikai te ke haka ha ki‘i kosi ‘i he huhu‘a ‘o ‘ene fa‘ē."

'Ekisoto 34:26

"26Ko e fungani polopolo ‘o ho kelekele te ke ‘omi ki he fale ‘o Sihova ko ho ‘Otua.‘E ‘ikai te ke haka ha ki‘i kosi ‘i he huhu‘a ‘o ‘ene fa‘ē."

Levitiko 17:15
"15Pea ‘ilonga ha taha te ne kai ha me‘a ‘oku mate ‘iate ia, pe kuo hae ‘e ha manu; pe ko ha tupu ia ‘i he fonua, pe ko ha muli; te ne fō hono kofu, pea te ne kaukau ‘i ha vai, pea te ne ta‘ema‘a ‘o a‘u ki he po‘uli: te ne toki ma‘a ai."

Naʻe tapui foki a ʻIsileli mei haʻanau kai ha kakano, ʻo ha manu ʻoku mate ʻiate ia pē, koeʻuhi ko e totó, naʻe ʻikai lava hano fakamavaheʻi mei ai. Pea ka ala ki ai ha taha, te ne taʻemaʻa ʻo aʻu ki he poʻuli (Lev 11:39). Heʻikai lau ia ko e meʻakai, pea heʻikai ke ngāueʻaki ki ha meʻa. Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ko eni ʻo fekauʻaki mo e meʻakaí, naʻe mahino pe ko e lao, ki ʻIsileli pē, naʻe ʻikai ko ha angaʻitangata, ke anga ʻaki, pē ke ngāueʻaki fakangalingali ke moʻua ki ai fakalukufua. Pea koeʻuhi heʻikai ke nau kai ia ʻekinautolu, kate nau ʻoange ia ki ha muli, kuo ului mai kia kinautolu, pea ʻokú ne fakaʻikaiʻi ʻa e ʻaitolí, ko ia ai kuo fakangofua ke ne nofo mo kinautolu, pē te nau fakatau atu ki ha muli Senitaile, naʻe haʻu ki honau fonuá, ko e fefakatauʻaki ka ʻoku ʻikai nofo mo kinautolu. ʻOku mahino pē ʻa e kosipelí ia, ko e ngaahi lao ko ení ʻi he taimí ni kuo fai mamaʻo, pe kuo tamateʻi. “He ʻilonga ha meʻa kuo ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻoku lelei ia, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe liʻaki, kapau ʻe maʻu mo e fakafetaʻi: (1 Tim 4:4). Tuku ke tau fai ʻa e fehuʻi” ko ení ki hotau ngaahi loto ʻo kitautolu. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻEikí ko hotau ʻOtuá? ʻOku tau kehe mei he māmani fakaʻotua mate, ʻo tauhi mavahe ki he langilangi ʻo e ʻOtuá, naʻe fakatauʻaki ʻa e taʻataʻa ʻo Kalaisi, mo fakaongo ki he ngāue ʻa e Laumalie Maʻoniʻoní? ʻEiki, akoʻi kimautolu mei he ngaahi akonaki ʻo e vahé ni, ʻi he maʻa mo e maʻoniʻoni ʻa e kotoa ho kakai ʻo taau ke moʻui!. He ko ʻemau kanomate mo e inu ke fai ho finangaló.

Ko e tapu ko ení ko hono fakafepakiʻi ʻa hono hake ha ʻuhikiʻi kosi, ʻi he huʻakau ʻo ʻene faʻeé, ko e tapua mai ia, mei he toʻong amoʻui ʻa e kau Kenaní, naʻa nau hanga ʻo haka ʻa e fanga kiʻi ʻuhiʻi kosi moʻui pe, ʻi he huʻakau ʻo ʻenau faʻeé. Ko ʻenau feilaulau ia ki he ngaahi ʻotua ʻo e moʻui ʻa e kelekelé, ka ki ʻIsilelí, ke nau fai ha founga angaʻofa ki he fangamanu feilaulau, pea ke makehe pe ʻa ʻIsileli ia mei honau ngaahi kaungaʻapí tauhi ʻotua ʻaitolí. Pea ki ʻIsileli, ʻoku taumuʻa ke hiki moʻui ki ʻolunga ʻo ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e tamateʻi mo fakaʻauha. Ko hotau tuʻuaki he moʻui ʻa Kalaisi ko hono taukaveʻi ʻa e moʻui, pea ke kapusi ʻa e tevoló pea hilifaki nima ki he mahakí (Mk 16:17,18).

Friday, 28 April 2017

Falaite 28 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:11-20; Levitiko 11:13-19

Teutalonome 14:11-20
"11‘Ilonga ha manupuna ma‘a te mou kai ia. 12Ka ko e ni‘ihi eni ‘e ‘ikai te mou kai ko e ‘īkale, mo e fesifesihui, mo e ‘osipalei; 13mo e kaite, mo e faokona, mo e fa‘ahinga taia; 14ko e fa‘ahinga lēveni kotoa pē; 15mo e ‘ositalesi, mo e toamasi, mo e tala, mo e ha‘a haoke; 16mo e lulu, mo e lulu lahi, mo e ipisi; 17mo e pelikani, mo e vulitua, mo e komolani; 18mo e sitoake, mo e ha‘a motuku, mo e hupo, mo e peka. 19Ka ko e fa‘ahinga totolo kotoa pē ‘oku kapakau ‘oku ta‘ema‘a kiate kimoutolu: ‘e ‘ikai kai ia. 20‘Ilonga ha manu kapakau ‘oku ma‘a, te mou kai ia."

Levitiko 11:13-19
"13Pea ‘i he fa‘ahinga manu kapakau ko eni ia te mou fakalielia‘ia ai; ‘e ‘ikai kai: ko e fa‘ahinga fakalielia; ko e ‘īkale, mo e fesifesihui. 14Mo e ‘osipalei; mo e kaite mo e ha‘a fao kona: 15ko e fa‘ahinga lēveni kotoa pē; 16pea mo e ‘ositalesi mo e ta‘amasi mo e tala mo e ha‘a haoke; 17mo e lulu, mo e komolani, mo e lulu lahi. 18Pea mo e ipisi mo e pelikani, mo e vulitua; 19pea mo e sitoaki mo e ha‘a motuku mo e hupo, pea mo e peka"

KO E MANUPUNA, MAʻÁ KE KAI, MO E MANUPUNA TAʻEMAʻA, ʻE TAPU HONO KAÍ. ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi mo tokangaʻi ʻa e faʻahinga manupuna pau, ʻoku tapu, ka ko e lao, kuo tamate ia, pea mo e ʻuhinga honau ngaahi hingoa kuo mole, ka ʻoku mahuʻinga pe kia kitautolu ke tau tokangaʻi, ko e fanga moa ia ʻi heni ʻoku tapu ia ki he meʻatokoni, he ʻoku hangē ia ko e ʻIkale, mo e Vulituá. Ka ko e ʻOtuá ki hono kakaí ke nau fehiʻa ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku fakahiteni, mo fakamamahi pea ʻoua ʻe moʻui ʻaki pe ʻa e toto, mo e vete fakamalohi. Ko e Lupé, ʻoku pō pe ia ʻo kai ʻe he manu ʻe taha, ka ʻoku feʻunga ki he meʻakaí, maʻae tangata mo e feilaulau foaki ki he ʻOtuá, ka ko e Lofa (kaile) mo e aokona, ʻoku po mo kinaua, ʻokai ʻe he fangamanu kehe, ka ʻokú na fakalielia kinaua ia mo taʻemaʻa ki he ʻOtuá mo e tangatá, ko e tukunga ʻo e ongo manupuná ni, ʻokú na fakatangaʻi ʻa e maʻoniʻoní, pea tā ko e ngaahi meʻa taʻemaʻá ni, ko e foʻi fakatātā moʻui pē, ʻi he ʻao ʻo e fuʻu ʻOtua haohaoa. Pea hangē pē ko e fanga manupuna kehe, ʻoku nau nofo taautaha pē, ʻoku nau lata pē ki he fakapoʻuli, mo e ngaahi feituʻu maʻumaʻonganoa, ʻo hangē ko e lulu mo e pelekaní (Sa 102:6) pea pehē ki he lulú mo e lēvení (Ais 34:11). Ko ʻIsileli ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke ʻoua te nau hoko ko e kakai loto mamahi, mo nofo tokotaha pe he ngaahi potu liló. Ko e kakai kehe ke nau fai peheé ʻi heʻenau kai ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa ʻo e moʻuí ni, ʻo hangē ko e sitoaka (manupuna) ʻi he ngata mo e ngaahi meʻa kehe ʻi he ʻunufe, pea ko kitautolu kuopau ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau fakaʻehiʻehi mei he kotoa ʻo e ngaahi meʻa taʻemaʻa, ka mei he feohi mo kinautolu kuo nau fakaʻatā kinautolu ki he ngaahi meʻa taʻe maʻa. Ko e niʻihi naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kau ʻIsipité pea ko e niʻihi ko e kau Senitailé ʻi heʻenau ngaahi meʻa fakaʻotua. Ko e ngaahi manupuna ʻe niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi pē honau monūʻia, pea ko e fanga manupuna kehe ko e fakaʻamanakinoa, pea ko e kotoa ʻo kinautolú ni, kuopau ko e koto fakalielia ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻakinautolu ko ia, kuopau ia heʻikai ke nau ako ha kiʻi momoʻi meʻa ʻe taha ʻo e founga ʻa e kau hitení, he ko ia ʻa e meʻa ʻoku koviʻia ai ʻa e ʻOtuá ʻi hono kakai ʻoku ui ʻaki hono Huafa Maʻoniʻoní, ko ʻenau fakatoutoupiko ki he holi ʻa e māmaní, pea mo e kakanó. Tauhi ʻa e MAʻA ʻa Kalaisí.

Thursday, 27 April 2017

Tu'apulelulu 27 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:9,10; Levitiko 11:9-11

Teutalonome 14:9,10
"9Ko eni ia ‘a e me‘a te mou kai ‘i he fa‘ahinga ‘oku ‘i he vai: ‘ilonga ha me‘a ‘oku kaponga mo ‘uno te mou kai ia: 10ka ka ‘ilonga ha me‘a ‘oku ‘ikai ke kaponga mo ‘uno, ‘e ‘ikai te mou kai ia; ‘oku ta‘ema‘a ia kiate kimoutolu."

Levitiko 11:9-11
"9Ko eni ia ‘a e me‘a te mou kai ‘i he fa‘ahinga ‘oku ‘i he vai; ‘ilonga ha me‘a ‘i he ngaahi vai mo e ngaahi tahi mo e ngaahi vaitafe, ‘a ia ‘oku kaponga mo ‘uno, te mou kai ia. 10Ka ka ‘ilonga ha me‘a ‘i he ngaahi tahi mo e ngaahi vaitafe, ‘a e ngaahi fa‘ahinga ‘oku ngaue ‘i he vai, ‘a e me‘a mo‘ui kehekehe ‘oku ‘i he ngaahi vai, ka ‘ikai ke kaponga mo ‘uno ko e me‘a fakalielia ia kiate kimoutolu. 11‘Io, te mou fakalielia‘ia ai: ‘e ‘ikai te mou kai hono kakano, pea te mou fakalili‘a ki honau ‘anga‘anga. 12‘Ilonga ha me‘a ‘i he vai ‘oku ‘ikai ke kaponga mo ‘uno, ko e me‘a fakalielia ia kiate kimoutolu."

KO E LAO KI HE MEʻA ʻOKU NOFO ʻI HE VAÍ, ʻA E MEʻA ʻOKU MAʻA, PEA ʻE KAI IA, MO E MEʻA ʻOKU TAʻEMAʻA, HEʻIKAI KE KAI IA. Ko e ngaahi meʻa taʻemaʻá, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻekinautolu ʻa e angahala, pea ko e ʻulungaanga taʻemoʻui leleí ki ʻIsileli. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakangatangata ko eni, naʻe ʻoange ki ʻIsileli ke fakamanatu kia kinautolu, ke hokohoko atu ʻenau tauhi kinautolu. Ko e kakai makehe mo mavahe ʻi heʻenau tauhi ki he ʻOtuá, Neongo naʻe ʻikai loloa ʻa e pau ke nau muimui ki he ngaahi lao ko ení, ʻo fekauʻaki mo e meʻakai (Ng 10:9-16) ʻOku tau lava ʻo ako meiate kinautolu ʻa e lesoni, ko e maʻoniʻoní kuopau ke fai ia ʻi he tapa kotoa pe ʻo e moʻuí. Heʻikai ke tau lava ʻo fakangatangata ʻa e maʻoniʻoni ki he tafaʻakai fakalaumalie pe. Ka kuopau ke tau maʻoniʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e tafaʻaki fai ia ʻo e moʻuí, ke lelei, fai ʻa e moʻui lelei, he meʻa fakapaʻanga, ngāueʻaki hoto taimi ʻataá, teuteu ʻi he faingamalie kotoa pē, ke fai ʻa e moʻui maʻoniʻoní, ʻi he moʻui fakaʻahó.


Ko ha meʻamoʻui ʻoku ʻi he vaí, ʻo tatau pe ʻa e tahí, mo e ngaahi vaitafé kuopau pē ke ne fakatou maʻu ʻe ia, ʻa e ongo meʻa ko ení ʻe ua, kuopau ke kaponga, pea kuopau ke ʻuno, pea ko e ika moʻoni pe ia, pea ʻoku maʻa ke nau kaí. ʻOku ʻikai ko e kotoa ʻo e meʻamoʻui ʻi he vaí, ʻoku feʻunga ki he fakamatalá ni. Ko e tofe, vasuva, paka, ʻuo, tuna mo e toke, ko e kotoa ʻo kinautolú ʻoku taʻemaʻa. ʻIo, ha meʻa moʻui pe ʻoku ngāue, ʻi he ngaahi vaitafe, mo e ngaahi tahí ʻoku ʻikai kaponga mo ʻuno. Ko e meʻa fakalielia ia kia kinautolu, he te ne fakalieliaʻi kinautolu. Ko e lea fefeka ange ia ʻi he taʻemaʻá. ʻOku ʻi ai pe ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he moʻui leleí ʻoku fai ai ʻa e tokanga ki hono kai ʻo e ngaahi meʻamoʻui ko ení, ka ʻoku ʻikai koe ʻuhinga tefito naʻe fakakalasi ai kinautolu, ʻoku nau taʻemaʻá. Ko e ngaahi fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ʻi ha fakamatala fefeka. Ko e anga ia ʻo e fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ke nau moʻui. Ko hono faka nounou. Naʻá ne fiemaʻu ha kakai, ke nau ʻofa mo hū ange kiate ia tokotah ape. ʻAki ʻenau tauhi ʻa e ngaahi fika ʻo e ngaahi lao ʻo e maʻá, pe ako ʻIsileli ke nau fakasipingaʻi ʻenau tukuange kiate ia ʻa etauhi ʻa e ouau ʻo e maʻá. Ko e meʻa ko ē ʻa tuʻá, ko e tapua ia ʻo e maʻa mei lotó. Ko e ʻOtua ʻoku haohaoa, pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa hono kakaí, ke nau fakafepakiʻi ʻa e moʻui noaʻia ʻa e kau hitení, honau kaungaʻapí. Ko e maʻa ʻa e lotó ko e ʻafio ai ʻa Kalaisi ʻi hono Laumalie Maʻoniʻoní.

Wednesday, 26 April 2017

Pulelulu 26 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:3-8; Levitiko 11:26,27; ‘Isikeli 4:14

Teutalonome 14:3-8
"3‘E ‘ikai te ke kai ha taha ‘o e ngaahi me‘a ‘oku fakalielia. 4Ko eni ‘a e fanga manu te mou kai: ko e pulu, ko e sipi, mo e kosi, 5‘a e tia, mo e kaseli, mo e poki, mo e ‘īpesi, mo e ‘anitelope, mo e tea, mo e sami. 6Pea ‘ilonga ha manu ve‘efā ‘oku vaeua hono pesipesi, ‘o mafahi ua ‘aupito, pea ‘oku kai fakahake, te mou kai ia. 7Ka ko e ni‘ihi eni ‘e ‘ikai te mou kai, ‘i he fa‘ahinga ‘oku kai fakahake, mo e fa‘ahinga ‘oku mavaeua ‘aupito ‘a e pesipesi: ko e kāmeli, mo e hea, mo e safana, koe‘uhi ‘oku nau kai fakahake, ka ‘oku ‘ikai mavaeua honau pesipesi: ko e fa‘ahinga ta‘ema‘a ia kiate kimoutolu: 8ko e puaka foki, he neongo ‘oku mavaeua hono pesipesi, ka ‘oku ‘ikai te ne kai fakahake, ‘oku ta‘ema‘a ia kiate kimoutolu: ko honau kakano ‘e ‘ikai te mou kai, pea ko honau ‘anga‘anga ‘e ‘ikai te mou lave ki ai."

Levitiko 11:26,27
"26Ko e manu ve‘efā kotoa pē ‘oku vaeua hono pesipesi, ka ‘oku ‘ikai ke mafahi ‘aupito pea ‘oku ‘ikai ke kai fakahake; ‘oku ta‘ema‘a ‘a e fa‘ahinga ko ia: ka ai ha taha ‘e lave ki ai, te ne ta‘ema‘a leva. 27Pea ‘ilonga ha taha ‘i he me‘a mo‘ui fakave‘efā, ‘a ia ‘oku ‘alu ‘aki hono ‘aofiva‘e, ‘oku ta‘ema‘a ia kiate kimoutolu; ka lave ha taha ki hono ‘anga‘anga, te ne ta‘ema‘a ‘o a‘u ki he po‘uli. "

‘Isikeli 4:14
"14Pea u pehē, ‘Oiauē ‘Ātonai Sihova ē! vakai kuo te‘eki ke ‘uli‘i ‘eku mo‘ui; pea talu ‘eku tamasi‘i ‘o fai mai, kuo te‘eki te u kai ha ‘anga‘anga, pe ha me‘a kuo hae ‘e ha manu; pea kuo te‘eki ke hū ki hoku ngutu ha kakano namukū."

KO E KANOMATE MAʻA MO E TAʻEMAʻA. Kuopau ke nau fakaʻehiʻehi fakalotu mei he faʻahinga kakano lahi ʻoku taʻemaʻá. Ko e lao ko ení naʻe fakamatalaʻi ia kimuʻa ʻia Lev 11. Pea ki honau ngaahi kaungāʻapi lotu ʻaitolí. Naʻe tapui kinautolu me ihaʻanau kai kakano ʻo ha manu, naʻe mate ʻiate ia pē, koeʻuhi ko e totó naʻe ʻikai lava ʻo fakamavaheʻi mei ai, pea ko e kakano ko iá ʻoku taʻemaʻa ia (Lev 11:39) pea ʻikai lau ko e meʻakai ke ngāueʻaki. Ko e ngaahi foʻi tuʻutuʻuni ko ení ʻo fekauʻaki mo e meʻakaí, ʻoku mahino pe ia ʻi he laó, pea ʻoku fakahangatonu ki he kau Siú, ke ʻoua te nau ʻulungaanga ʻaki, pe te nau ngāue fakangalingali ʻaki. Ka ke tauhi mavahe ʻa ʻIsileli mei he kakai honau ʻātakaí. Naʻe tapui ʻe he ʻOtuá ʻa e fanga manu pau, ke ʻoua te nau kai, pea ko hono ʻuhingá ke fakafaikehekeheʻi ʻa e maʻa ʻoku fai ʻe ʻIsileí, mei he kakai honau ʻātakaí. Ko e fakaʻilonga fakaetuʻasino, kuo fakaʻilongaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e maʻoniʻoni ʻa ʻIsilelí. Pea ke tukupā ʻa ʻIsileli ʻi heʻene ngaahi kaveinga, ʻo ʻikai ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Ko e ʻapositolo eni “ʻOua te mou ʻofa ki māmani, ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní, ka ʻofa ʻe ha taha ki māmani ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ki he Tamaí “( 1 Sn 2:15). Tokanga ki ai kāinga Moʻui Foʻou, he ko hotau ui ia ke tauhi maʻoniʻoni mavahe kitautolu maʻae ʻOtuá. Ko māmaní, ko e sīpinga fakaulungaanga kovi ia, ʻoku fakafepaki kakato ki he ʻOtuá, pea ko māmani ko e founga fakasetane ki he puleʻanga ʻo Kalaisi ʻi māmaní. (v.16).


Ko e monumanu naʻe tapu ke nau maʻu meʻatokoni mei aí, ko e monumanu ʻoku ʻikai ke kai fakahake, pea mo e monumanu ʻoku ʻikai mavaeua ʻa hono topuvaʻé, ko e puaka, ko e manu ʻiloa taha ʻene taʻemaʻá. Ko e ʻuhinga eni ʻoku feʻunga ki heʻene taʻemaʻá ʻa e puaka. 1. Ko hono meʻakai ʻaki ʻa e puaká ʻokú ne omi ʻa e mahaki ki he tangatá. 2. Ko e puaká ʻoku fai feilaulau ʻaki ki he ngaahi ʻotua hitení. 3. Ko e puaká ʻoku ifo ki he kaí, ko e fakafisi ki aí, ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e tōnunga mo e talangofua. ʻOku tau ʻia Kalaisi, ko e meʻa kotoa naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻoku lelei, pea ʻikai liʻaki ha meʻa (1 Tim 4:4).

Tuesday, 25 April 2017

Tusite 25 'Epeleli, 2017

Teutalonome 14:1,2; 7:7; Levitiko 21:5; Loma 8:14,16; Kal 3:26

Teutalonome 14:1,2
"1KO E fānau kimoutolu ‘a Sihova ko homou ‘Otua: ‘e ‘ikai te mou fai ha foa koe‘uhi ko ha pekia, pe tele homou vaha‘a mata. 2He ko e kakai tapu koe kia Sihova ko ho ‘Otua: kuo fili koe ‘e Sihova ke hoko ko ‘ene kakai kānokato ‘i he kakai kotoa ‘oku ‘i he funga ‘o māmani."

Teutalonome 7:7
"7Na‘e ‘ikai hau‘alofa‘ia ‘a e ‘Eiki kiate kimoutolu, pe fili kimoutolu, koe‘uhi ko hamou tokolahi ‘i he ngaahi kakai; he ko e momo‘i me‘a koe, ‘o si‘i ‘i he kakai kotoa pē"

Levitiko 21:5
"5‘E ‘ikai te nau momo‘i ‘ai ke tula ha feitu‘u ‘o honau ‘ulu, pea ‘e ‘ikai te nau tele ‘a e tuliki ‘o honau kava, pe tu‘utu‘u honau sino"

Loma 8:14,16
"14He ‘ilonga kinautolu ‘oku tākiekina ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otua, ko kinautolu ia ‘a e ngaahi foha ‘o e ‘Otua. 6Ko e Laumālie, ‘oku ne kaungā fakamo‘oni ‘e ia mo hotau laumālie, ‘o pehē, ko e fānau ‘a e ‘Otua ‘a kitautolu."

Kaletia 3:26
"26Seuke, ko e ngaahi Foha ‘o e ‘Otua ‘a kimoutolu kotoa pē, ko e me‘a ‘i he tui ‘oku fai kia Kalaisi Sīsū."

KO E KAU HITENÍ ʻOKU NAU TOUTOU TUʻUSI KINAUTOLU KE FAKAHAAʻI ʻENAU MAMAHI ʻI HE HOKO HA MATE ʻA HONAU KAINGÁ PE KO E TAIMI ʻE NIʻIHI, ʻOKU NAU FAI PEHEÉ KE FAKALANGILANGI HONAU NGAAHI ʻOTUÁ. Ko e faʻahinga toʻonga ko ení, ʻoku kei fai pe ia ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻe he kau hitení, ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani. Ko e ngāue ʻoku hā ʻi hení, ko e toʻonga lotu ʻoku fai ki he mate. Ko e tokolahi ʻo e ngaahi lotu kehe he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai pe ʻenau faʻahinga lotu, mo e tauhi ʻoku fai ki he mate, ka ko e kau kalisitiané mo e kau siú, ʻokú na kehekehe kinaua ia mei he ngaahi lotu kehe, koeʻuhi ʻokú na fakamamaʻu pe kinaua ia ki he tauhi ki he ʻOtuá ʻi he moʻuí ni. ʻOua ʻe fai ha tokanga, pe ha hohaʻa ki he mate, ke ne fakahohaʻasi koe mei he ngāue kuo ʻoatu ʻe he ʻOtuá ke fai, lolotonga ʻokú ke kei moʻui.


Naʻe tala ʻe Mosese ki he kakai ʻo ʻIsilelí ʻa hono fakamolumaluʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, ko e kakai makehe, ʻaki ʻa e tapuaki kehekehe ʻe tolu. Ko honau langilangi, mo e fakatātā ʻo e ngaahi tapuaki fakalaumalie ʻi he ngaahi meʻa fakahevani, kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻia Kalaisi, ko hotau tapuaki. 1. Ko hotau fili. “Kuo fili koe ʻe Sihova”. Naʻe ʻikai ko haʻa nau taau ʻakinautolu Siu pe ko kitautolu, pe ko ha ngāue lelei pe ko ha meʻa ʻe taha, ka ko ʻene kelesí pē ʻo ne fakakoloaʻaki kitautolu ʻe hono ivi mo e mafai pe ʻoʻona. Ko ʻene fili, ko e kakai makehe ʻi ha toe kakai, pea maʻana, ko e kau tui pe kuó ne filí (Efeso 1:47). 2. Ko e Ohí, “Ko e fānau kimoutolu ʻa Sihova ko homou ʻOtua”, naʻá ne ngaohi pe ʻe ia, ko hono kakai, ko hono fāmili, ko ha kakai ke ofi ange kiate ia, ʻi ha toe kakai. Ko ʻIsileli ko hoku foha, naʻe ʻikai ko e fiemaʻu fānau ʻa eʻ Otuá ka koeʻuhi ko e kau paea, ʻo nau fiemaʻu ha tamai. Ko e kau ʻIsileli fakalaumalie kotoa pe, ko e fānau moʻoni ki he ʻOtuá ʻo nau kau ʻi heʻene ʻofá, mo ʻene manakó pea mo hono natula mo e tapuaki. 3. Ko e fakamaʻoniʻoniʻi, “He ko e kakai tapu” Ko e kakai mavahe, ʻo tuku mavahe ia maʻae ʻOtuá ke nau mateaki ʻi heʻene ngāué. Ko kinautolu ia ko e tapanekale maʻoniʻoni kinautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu kakato eni ʻia Kalaisi, ko e kakai kanokato.

Monday, 24 April 2017

Monite 24 'Epeleli, 2017

Teutalonome 13:12-18; 12:25,28,32; Siosiua 6:18; 7:26; 8:28; 1 Sione 2:19

Teutalonome 13:12-18
"12Kapau te ke fanongo talanoa ki ha kolo ‘e taha ‘i he ngaahi kolo ‘oku ‘atu ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ke nofo ai, 13tokua kuo ‘alu atu mei ho lotolotonga ha tu‘unga me‘a ko e hako‘i Pileali, pea kuo nau fakaafe ‘a e kakai ‘o honau kolo, he‘enau pehē, Tau ō, ‘o tauhi ‘otua kehe, ‘a ia ‘oku ‘ikai te mou ‘iloa; 14pea te ke fehu‘i, mo hakule, mo ‘eke ke mahu‘ingamālie; pea ka ‘iloange ko e mo‘oni, pea kuo pau ‘a e me‘a, ‘a e fai ‘a e me‘a fakalielia ko ē ‘i ho lotolotonga; 15pea te ke mātu‘aki taa‘i ‘a e kakai ‘o e kolo ko ia ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, ‘o ke mōifua ia mo e me‘a kotoa pē ‘oku ‘i ai, mo hono monumanu, ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā. 16Pea ko hono vete kotoa te ke tānaki ki hono mala‘e, pea te ke fakamomofi ‘a e kolo mo e vete kotoa, ‘o mōifua kia Sihova ko ho ‘Otua, pea ‘e hoko ia ko e tanu pē ‘o ta‘engata; ‘e ‘ikai toe langa. 17Pea ‘e ‘ikai piki ki ho nima ha momo‘i konga ‘o e me‘a kuo mōifua: koe‘uhi kae tafoki ai ‘a Sihova mei he‘ene houhau kakaha, ‘o ne fai ha meesi kiate koe, mo fakatokolahi koe, ‘o hangē ko ‘ene fuakava ki ho‘o ngaahi kui; 18‘oka ke ka fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova ko ho ‘Otua ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni kotoa pē, ‘a ia ‘oku ou fokotu‘u atu he ‘aho ni, ke feia ‘a e me‘a ‘oku totonu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua."

Teutalonome 12:25,28,32
"25‘Oua te ke kai ia; koe‘uhi ke ke tu‘umālie, pea hili ia pea tu‘umālie mo ho‘o fānau, ‘i ho‘o fai ‘a e me‘a ‘oku totonu ‘i he ‘ao ‘o Sihova. 28Ke ke tokanga pea fakaongo ki he ngaahi lea ko eni ‘a ia kuo u tu‘utu‘uni atu, koe‘uhi ke ke tu‘umālie, ‘a koe mo ho hako ‘amui ‘o ta‘engata, ‘oka ke ka fai ‘a e me‘a ‘oku lelei mo totonu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua. 32‘Ilonga ha me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, te mou tokanga ke fai ia: tapu ho‘o fakalahi ki ai, pea tapu ho‘o fakasi‘isi‘i ki ai."

Siosiua 6:18
"18Pea sinoeme‘a ke mou ‘atā kimoutolu mei he me‘a kuo tapui, na‘a hili ho‘omou tapui ia, pea mou hanga ‘o to‘o ha me‘a mei ai; ‘o mou tuku ai ha mala ‘i he ‘apitanga ‘o ‘Isileli, ‘o mou fakamamahi‘i ia."

Siosiua 7:26
"26Pea na‘a nau tokotu‘u kiate ia ha fu‘u ‘esi maka, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘o a‘u ki he ‘aho ni: pea na‘e toki foki ‘a Sihova mei he kakaha ‘o ‘ene houhau. Ko ia na‘e hingoa ai ‘a e potu ko ia, Ko Tele‘a ‘Ākoli (Fakamamahi) ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

Siosiua 8:28
"8Pea tutu ‘e Siosiua ‘a ‘Ai, ‘o ne ngaohi ia ko e tu‘unga ‘oto‘ota ‘o ta‘engata, ko e koto lusa pē ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

1 Sione 2:19
"19Na‘a nau ‘alu atu meiate kitautolu, ka tala‘ehai na‘a nau ‘otautolu; he ka ne nau ‘otautolu, pehē kuo nau nofo ma‘u mo kitautolu: ka koe‘uhiā ke e‘a ‘oku ‘ikai ‘otautolu kotoa pē."

KO E NGAAHI KOLO ʻAITOLI HEʻIKAI FAKAHAOFI. Ko e keisi eni ʻo ha kolo kuo tafoki mei he ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻo tauhi ʻotua kehe. Ko e hiá naʻe mahaloʻi ia ʻo tuku ki he taha ʻo e ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí .Ko ha kolo kuó ne fakaʻikai kakato ʻa e ʻOtuá, kuopau ke fakaʻauha, ke ʻoua te ne toe taki heeʻi ʻa e toenga ʻo e kakaí. Ka ko ʻIsileli naʻe ʻikai ke ngāue ia ke fakafepakiʻi ha kolo, kaeʻoua kuo ʻi ai ha lipooti ʻo fekauʻaki mo hono fakaʻikai ʻo e ʻOtuá, pea fakamoʻoniʻi, ko e moʻoni. Kaekehe ʻoku fakafofongaʻi ʻi heni ʻa e kolo kuo hoko ia ʻo lotu ʻaitoli, kimuʻá naʻa nau lotu ki he ʻOtua moʻoní mo moʻui, ka ʻi he taimí ni, kuo nau holomui ki he ngaahi kehe mo maté. Ko ia ai, ʻoku utua ʻa hono lahi mo mamafa ʻo e hiá ni, pea ʻe fēfē ʻa e mamahi ʻae tautea ʻe hoko ki aí, ʻa e faʻahinga, hili ʻenau ʻilo ki he hala ʻo e maʻoniʻoní, pea nau tafoki kinautolu ia mei ai (2 Pita 2:21). Ko e tokotaha peheé ʻoku kovi ange ia ʻi hono kimuʻá koeʻuhi kuó ne fakaʻikaʻi ʻa e hala ki he angahalá, ka ko e hala pē ʻe taha ki he fakamoʻuí. ʻOku hangē ia ko ha tokotaha ʻoku ngoto hifo ʻi ha ʻoneʻoneholo, ʻoku fakafisi ke ne puke ʻa e maea ʻoku lī atu ki aí. Ko e tokotaha ʻoku tafoki meia Kalaisí ʻoku nau lī ki he tafaʻakí ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene hola (Lk 11:24-26).


Ko e fakamaau fakalaumalie maʻae kalisitiané ʻoku fakalilifu ange hono fakamanavahe ʻi he tautea tamateʻi ʻo e kau faihiá, heʻikai siʻisiʻi ange kitautolu ʻi ʻIsileli mo ʻenau manavahē ki he houhau ʻa e ʻOtuá. Ke tau manavahē ki he ʻaitoli fakalaumalie ʻo e loto manumanu, mo e ʻofa ki he fiefia ʻo māmani, pea ke tau tokanga ke ʻoua ʻe leleiʻia hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau fakasīpingá, pe ko eʻtau akoʻi ki ai ʻetau fānaú. Kuo tohi ʻe he ʻOtuá ʻene lao mo moʻoni ʻi hotau lotó, pea fokotuʻu ai hono taloni, pea ko e fale tukuanga kotoa lahi ia ʻo ʻene ʻofá. Pea te ne hanga ʻo kapusi ʻa e kotoa ʻo e tokanga paʻangá mo e feʻauʻauhí, ka ʻiate kitautolu ʻa ia tokotaha pē, ko e fakamoʻoni kakato, ko ʻetau ngaahi angahalá kuo fakamolemole, pea teuteu angaʻofa ia, ki he talangofua fiefia, tuʻunga he tuʻu taha pe ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi.

Sunday, 23 April 2017

Sapate 23 'Epeleli, 2017

Teutalonome 13:6-11; 17:2-7,13; Senesi 16:5; Palovepi 1:10

Teutalonome 13:6-11
"6Kapau ‘e o‘i fufū koe ‘e ho tokoua, ‘a e tama ‘a ho‘o fa‘ē, pe ko ho foha, pe ko ho ‘ōfefine, pe ko e uaifi ‘oku faaki ki ho fatafata, pe ko ho kaume‘a ‘oku ke loto‘aki, ‘o ne pehē, Ta ō ‘o tauhi ‘otua kehe (‘a ia ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo ki ai, ‘a koe pe ko ho‘o ngaahi kui); 7ha ni‘ihi ‘o e ngaahi ‘otua ‘o e ngaahi kakai ‘oku nofo takatakai kiate kimoutolu, pe ‘oku nau ofi mai, pe ‘oku nau mama‘o atu, mei he potu ‘e taha ‘o māmani ‘o a‘u ki he potu ‘e taha; 8‘ā, ‘e ‘ikai te ke momo‘i tui kiate ia, pe fakaongo kiate ia; pea ‘e ‘ikai ‘ofa ho mata ki ai, pea ‘e ‘ikai te ke mamae‘i, pea ‘e ‘ikai te ke fufū ‘ene me‘a: ka te ke mātu‘aki tāmate‘i ia; 9ko ho nima ‘e fua ala ‘i hono tāmate‘i, pea toki ala ‘a e kakai kotoa. 10‘Io, te ke tolomaka‘i ia ke ne mate; koe‘uhi kuo ne feinga ke fakaafe koe meia Sihova ko ho ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fakahao koe mei ‘Isipite, mei he fale pōpula. 11Pea ‘e fanongo ‘e ‘Isileli kātoa, pea te nau manavahē ai, ‘o ‘ikai toe feia ha kovi pehē ‘i ho lotolotonga."

Teutalonome 17:2-7,13
"2Kapau ‘e ‘ilo ‘i ho lotolotonga, ‘i ha taha ‘o e ngaahi kolo ‘oku ‘atu kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ha tangata pe fefine ‘oku ne fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, he‘ene maumau‘i ‘ene fuakava. 3‘O ‘alu ‘o tauhi ‘otua kehe, ‘o punou ki ai, pe ki he la‘ā, pe ki he māhina, pe ki he hōsitē kotoa ‘o langi, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te u tu‘utu‘uni; 4pea ‘e fakapā kiate koe, pea ke fanongo ki ai, pea te ke ‘eke ke mahu‘ingamālie, pea ka ‘iloange ‘oku mo‘oni, pea pau ‘a e me‘a, ‘a e fai ‘a e fakalielia ko ia ‘i ‘Isileli: 5pea te ke ‘omi ‘a e tangata ko ia, pe ko e fefine ko ia kuo ne fai ‘a e kovi ko ē, ‘io, te ke ‘omi ‘a e tangata pe ko e fefine ki ho‘o matanikolo; pea te ke tolomaka kinautolu ke nau pekia. 6‘I he fakamo‘oni ‘a ha toko ua pe toko tolu ‘e mate ‘a ia ‘e tāmate‘i; ‘e ‘ikai tāmate‘i ‘i he fakamo‘oni ‘a ha toko taha pē. 7Ko e nima ‘o e kau fakamo‘oni ‘e fuofua ala kiate ia, pea hili ia ‘e ala ‘a e kakai kotoa. Ko ia te ke ‘ave ai ‘a e kovi mei ho lotolotonga. 13pea ‘e fanongo ki ai ‘a e kakai kotoa, pea te nau manavahē, ‘o ‘ikai te nau toe fielahi."

Senesi 16:5
"5Pea lea ‘a Sēlai kia ‘Epalame, Ke ‘eke mai kiate koe hoku tautekovia,Na‘a ku ‘atu ‘iate au ‘eku kaunanga ki ho fatafata, pea ‘i he‘ene vakai kuo ne feitama, pea ne ta‘etoka‘i au: ‘e fakamaau ‘e Sihova ‘eta me‘a."

Palovepi 1:10
"10Tama, kapau ‘e fakaloto‘i koe ‘e ha kau angahala, ‘Oua te ke loto ki ai."

KO E KĀINGA FAKATAUVELE KI HE ʻAITOLI ʻOUA ʻE FAKAHAOFI. Ko e ʻIsileli kotoa pē naʻe tala pau ke fakafepakiʻi mo tokoniʻi hano tamateʻi ha taha pē, neongo ko e kāinga ofi ʻoku kau ai ʻi hano fakalotoʻi ia ki he lotu ʻaitolí. ʻIo, naʻe fakamalumalu ʻa ʻIsilelí ha kovinanite makehe ke tukaunge ʻaki ke mole ʻa e ʻaitolí, he naʻe ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he kau lotu ʻaitolí, he ko kinautolu te nau hehema ki ai, pea ʻe hoko ia ko ha angahala fakafonua, pea ko kinautolu ʻe halaia aí, ʻe tautea kinautolu ʻaki ʻa e mafai fakapuleʻanga. Ko e ngaahi ʻuhinga eni, ʻoku tautea mate ai ʻa e hia ko ení, ʻo ʻikai ke toe fakamoʻui. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fekau pe ko ha meʻa ʻi he Fuakava Foʻoú ke ne poupouʻi ʻa e fakamaau ke ngāueʻaki, ʻa e heleta ʻa e fakamaauʻanga ʻi he tautea ʻenau ngaahi meʻa naʻe fakaongo ʻa e konisenisi ki he ʻOtuá, pe, pehē naʻe ʻikai ke fai ia koeʻuhi ko e laumalie ʻo e kalisitiané.


Ko e founga ʻa Setané, ke fai ʻaki ʻa e meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ʻakinautolu ʻoku tau ʻofa, koeʻuhi he ʻoku siʻisiʻi ʻetau mahaló ki ha kovi meiate kinautolu, kia kitautolu, pea ko e fakahehema eni, ʻe haʻu ia mei ho tokoua, pē ko e fānau ʻakinautolu ʻoku ofi fakaenatua maí, pe ʻe haʻu mei ho malí, pe ko ho kaumeʻa ʻoku nau ofi mai, ʻaki ʻetau fili kinautolu, pea ʻoku nau ʻiate kitautolu, ʻo hangē ko hotau ngaahi laumalié (v.6). Ko Setané, naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa ʻAtama ʻaki ʻa ʻIvi, pea mo Kalaisi, ʻaki ʻa Pita. Ko ia ai ke tau tokanga ke tau tuʻu, ko ʻetau maluʻi ʻo fakafepakiʻi ha fakahehema kovi, ʻi hano fokotuʻu mai ʻe ha taha, ʻo tatau ai pē pe ko hai he ʻe lava pe ke ne fakangalingali, ʻokú ne sio saiʻia ʻia kitautolu. Kuopau heʻikai ke tau faiangahala ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá, koeʻuhi ko hoto kaumeʻa fafale ʻi māmani. He ko e ʻahiʻahi ʻoku haʻu fakafoʻituitui, ke ne fakahehemaʻi ko e fakapulipuli. Ko e ʻaitoli mo e ngaahi lotu fakaheé, ko e ngāue ia ʻa e fakapoʻulí. Ko hotau fatongia, ko hono ʻomai hotau ngaahi fāmilí, peamo hotau ngaahi kaumeʻá, ke nau tukulolo ʻo tali ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ʻoku ʻikai ha toe lotu ʻi māmani, ka ko Kalaisi pe tokotaha, pe ko ʻene kakato ia ʻa e lotú.

Saturday, 22 April 2017

Tokonaki 22 'Epeleli, 2017

Teutalonome 13:1-5; 8:2,16; 2 Tuʻi 23:3; Matiu 24:24

Teutalonome 13:1-5
"1KAPAU ‘e tu‘u hake ‘i ho lotolotonga ha palōfita, pe tangata-misi, ‘o ne tuku kiate ko e ha faka‘ilonga, pe ha mana, 2pea hoko ‘a e faka‘ilonga pe mana ‘a ia na‘a ne fakahā kiate koe, he‘ene pehē, Tau muimui ki he ngaahi ‘otua kehe (‘a ia kuo ‘ikai te ke ‘ilo ki ai), 3pea tau tauhi kinautolu; ‘Ā, ‘e ‘ikai te mou tokanga ki he lau ‘a e palōfita ko ia, pe ki he tangata-misi mo ia; he ko homou sivi ia ‘e Sihova ko homou ‘Otua, ke mahino pe ko e me‘a ‘oku mou ‘i ai ko e ‘ofa kia Sihova ko homou ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o homou loto mo e kotoa ‘o homou laumālie. 4Te mou muimui kia Sihova ko homou ‘Otua, ‘o mou ‘apasia ki ai, pea ko ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni te mou tauhia, pea ko hono le‘o te mou fakaongo ki ai, pea te mou tauhi kiate ia mo pīkitai kiate ia. 5Pea ko e palōfita ko ia mo e tangata-misi ko ia, ‘e tāmate‘i; koe‘uhi ko ‘ene lea angatu‘u kia Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fakahao mai kimoutolu mei ‘Isipite, mo ne huhu‘i koe mei he fale pōpula; pea koe‘uhi ko ‘ene fakaafe koe mei he hala ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ke fou ai. Ko ia te ke ‘ave ‘a e kovi mei ho lotolotonga."

Teutalonome 8:2,16
"2Pea te ke manatu ki he hala kotoa kuo taki ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, he fāngofulu‘i ta‘u ni ‘i he Toafa, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, ka ne sivi koe, ke hā ‘a e me‘a ‘oku ‘i ho loto, pe te ke fie tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni pe ‘ikai. 16‘a e Toko Taha na‘a ne fafanga koe ‘i he toafa ‘aki ‘a e mana, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, pea ke ne sivi koe, koe‘uhi ke ne fai lelei kiate koe ‘i ho iku‘anga."

2 Tu’i 23:3
"3Pea tu‘u ‘a e tu‘i ki he pou, ‘o ne fai kovinānite ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ke angimui ki he ‘Eiki, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ‘ene ngaahi fakamo‘oni, mo ‘ene ngaahi fekau ‘aki ‘a e loto kotoa, mo e laumālie kātoa, pea ke fakapapau ‘a e kovinānite ko eni kuo tohi ‘i he puka ni. Pea ‘io ‘a e kakai kotoa ki he kovinānite."

Matiu 24:24
"24Koe‘uhi ‘e tupu hake ha kau mīsaia loi, mo ha kau palōfita loi, pea ‘e ha‘u mo kinautolu ha ngaahi faka‘ilonga lahi mo e ngaahi me‘a fakaofo; ‘io, ka ne lava, na‘a mo e kakai fili ‘e taki hē ai"


KO E HŪ KI HE NGAAHI ʻOTUA KEHÉ. Ko e kau taki manakoá, ʻoku ʻikai ke taki maʻu pe kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakatokanga ʻa Mosese ki ʻIsileli, ke nau fakafepakiʻi ʻa e kau palofita loí, ʻakinautolu ʻoku nau fakalotolahiʻi, mo poupou ʻa e lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Ko e ngaahi fakakaukau foʻou mei he kakai fakavelalotó ʻoku ongo lelei, ka kuopau ke tau siviʻi kinautolu, pe ʻoku faitatau ʻenau meʻa ʻoku nau taukave ki ai mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻikai. ʻI he taimi ʻoku nau taukave aí, ʻoku nau lea maʻae ʻOtuá he ʻahó ni. Vakaiʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻelia ʻoku nau lea aí. Meʻa ní ʻoku nau tala ʻa e moʻoní? Ko ʻenau fakamamaʻu ki he ʻOtuá? Ko ʻenau ngaahi leá ʻoku tatau mo e meʻa okú ke ʻilo ko e moʻoní? Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau lea ʻi he moʻoní ʻo tataki koe ki he ʻOtuá, ka ko e kakai kehe ia ʻoku nau lea fakakolekole ʻo nau tataki koe kia kinautolu pē. Neongo ʻoku malava ke nau lea ʻi he ngaahi lea totonu, ka ʻoku nau tatala ʻa e kakaí ʻi he ngaahi ʻalunga ʻoku halá. ʻOku ʻikai fakafepakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakakaukau foʻoú, ka ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa totonu mo e taʻetotonu maʻu pē. ʻI he taimi ʻokú ke fanongo ai ki ha meʻa foʻou, ko e fakakaukau manakoa, vakaiʻi tokanga ʻaupito kimuʻa, pea ke toki hoko atu. He ko e kau palofita loí, ʻoku nau takai holo he ʻahó ni. Ko e tokotaha fakapotopotó te ne siviʻi tokanga ʻa e ngaahi fakakaukau fakafepaki ki he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakatokanga ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e kau faiako loí, ke puke tuʻu ʻa e moʻoní. Ko hono siviʻi ofi, ʻoku hoko ʻo mahino ko e ngaahi fekau ongo lelei, ʻoku ʻikai ke na felotoi mo e fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he Tohitapú. Ko e makatuʻu fefeka pe ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hala, mo e ngaahi mioʻi ʻa e kau faiako loí. Ko e ngaahi taimi ʻo e fakatanga, naʻa mo e kau tui malohí, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ʻa e pipiki mai he kākā ʻa e ngaahi misaia loí, kuopau ke mahino ko Sīsū ʻe foki mai pea ʻe toki hā mahino ki he māmaní, ko e Misaia moʻoní eni, moe Toputapu, ko hotau ʻEiki Huhuʻí.

Friday, 21 April 2017

Falaite 21 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:29-32; 18:10; ‘Ekisoto 23:23; Levitiko 18:3,26,30; 20:1,2; Fakaha 22:18,19

Teutalonome 12:29-32
29Ka kuo tu‘usi ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho ‘ao ‘a e ngaahi pule‘anga, ‘a ia ‘oku ke ‘alu ki hē ke ma‘u, pea kuo ke ma‘u kinautolu, ‘o nofo ‘i honau fonua; 30lamasi koe na‘a tauhelea koe ke muimui kiate kinautolu; ‘osi, kuo faka‘auha kinautolu mei ho ‘ao; pea na‘a ‘iloange te ke ‘eke ki honau ngaahi ‘otua, ‘o pehē, Na‘e fēfē ‘a e tauhi ‘e he ngaahi pule‘anga ni ki honau ngaahi ‘otua? ka u fai pehē foki ‘e au. 31‘E ‘ikai te ke fai pehē kia Sihova ko ho ‘Otua: he ko e ngaahi me‘a ‘oku fakalili‘a ki ai ‘a Sihova, ‘a ia ‘oku ne fehi‘a ki ai, kuo nau fai ia ki honau ngaahi ‘otua; he na‘a mo ‘enau fānau tangata mo ‘enau fānau fefine kuo nau fakamomofi ‘i he afi ki honau ngaahi ‘otua. 32‘Ilonga ha me‘a ‘oku ou tu‘utu‘uni atu, te mou tokanga ke fai ia: tapu ho‘o fakalahi ki ai, pea tapu ho‘o fakasi‘isi‘i ki ai

Teutalonome 18:10
10‘E ‘ikai ‘ilo ‘iate koe ha taha ‘oku tuku hono foha pe ‘ōfefine ke ‘asi ‘i he afi, ha taha ‘oku fai me‘a tongafisi, ha taha ‘oku fai ‘a e talotalo kovi, pe ha fai tuki, pe fiemana,"

‘Ekisoto 23:23
23Pea ko hoku ‘Āngelo te ne ‘alu mu‘omu‘a ‘iate koe, pea te ne a‘utaki koe ki ha‘a ‘Āmoli, mo ha‘a Heti, mo ha‘a Pēlisi, mo ha‘a Kēnani, ki ha‘a Hevi, mo ha‘a Siepusi: pea te u fakaka‘anga kinautolu."

Levitiko 18:3,26,30
3Ko Sihova au ko homou ‘Otua. ‘E ‘ikai te mou fai ‘o hangē ko e fai ‘a e fonua ko ‘Isipite, ‘a ia na‘a mou nofo ai, pea ‘e ‘ikai te mou fai ‘o hangē ko e fai ‘a e fonua ko Kēnani, ‘a ia ‘oku taki kimoutolu ki ai: pea ‘e ‘ikai te mou fou ‘i he‘enau ngaahi tu‘utu‘uni.  26Ko ia te mou tauhi ‘e kimoutolu ‘eku ngaahi tu‘utu‘uni, mo ‘eku konisitūtone, pea ‘e ‘ikai te mou fai ha taha ‘o e ngaahi fakalielia ni, ‘a koe tupu‘i fonua, mo koe ‘a e muli ‘oku ‘āunofo mai. 30Ko ia te mou tauhi ‘a e me‘a ‘oku ou tuku ke mou tauhi, ‘o ‘oua ‘e fai ha taha ‘o e ngaahi anga fakalielia ni, ‘a ia na‘e fai ‘i he te‘eki ke mou ‘i ai, pea ke ‘oua te mou ‘uli‘i ai kimoutolu: ko Sihova au ko homou ‘Otua."

Levitiko 20:1,2
1PEA na‘e folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 2Te ke tala foki ki ha‘a ‘Isileli, ‘Ilonga ‘a ia ‘i ha‘a ‘Isileli, pe ‘i ha‘a muli ‘oku ‘āunofo mai ki ‘Isileli, ‘a ia te ne ‘atu hano hako kia Moloke; ‘e mate tāmate‘i ia: ‘e tolomaka‘i ‘e he kakai ‘o e fonua."

Fakaha 22:18,19
18‘Oku ou fakapapau atu kiate ia kotoa pē te ne fanongo ki he ngaahi lea ‘o e palofisai ‘o e tohi ni, ka ai ha taha te ne fakalahi ki ai, ‘e fakalahi ‘e he ‘Otua kiate ia ‘a e ngaahi tautea kuo tohi ‘i he tohi ni. 19Pea ka ai ha taha te ne to‘o ha me‘a mei he ngaahi lea ‘o e tohi palofisai ni, ‘e to‘o ‘e he ‘Otua hono ‘inasi ‘i he ‘Akau ‘o e Mo‘ui, pea ‘i he Kolo Tapu, ‘a e ngaahi me‘a kuo tohi ‘i he tohi ni."

TOKANGA KI HE NGAAHI ʻOTUA LOÍ. Ko e ʻOtuá te ne toʻo, ʻa e ʻahiʻahi ʻo e kakai ʻo Kenaní. Ka ko e fatongia ʻo ʻIsileli ke ʻoua te nau faʻifaʻitaki ki heʻenau toʻongamoʻui ʻoku nau fai fakaʻahó (Lo 12:2 ; fili 2:14-16). Ko e ikuná, ko e ʻOtuá ka ko ʻIsileli ko hono fatongia, ko e fakafofonga. Ka ko e meʻa pangó ko ʻIsileli naʻe muimui ia ki he founga lotu hitení. Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke hanga ʻe ʻIsileli ʻo ʻekeʻekeʻi ʻo fekauʻaki moe ngaahi lotu fakahiteni, ʻoku ʻātakaiʻi kinautolu. Ko e lotu ʻaitoli naʻa maʻu kakato ʻe he fonua ko Kenaní. Pea ʻe fuʻu faingofua ke fai ha tō ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku ngali ʻe ʻikai fakatuʻutamaki hono faí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fakatupu ke te hekea. Ko e ʻilo ki he koví ʻoku fakatuʻutamaki. Ko hono ʻuhinga ia ʻo e faktokanga ʻa e ʻapositoló. “Pea ke ʻoua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko ení” He hanga ʻe he māmani ʻo fakaʻulungaangaʻi ʻa e kalisitiané ʻaki ʻa e meʻa ko e siokita mo e tangi ke tuʻu ʻatā. ʻOku tokolahi ʻa e kau kalisitiane poto, kuo nau fakapapau kinautolu honau fakangatangata ki he mahuʻinga ʻo māmani, ka ke nau ʻalu loloto kinautolu ʻi he tuku kinautolu ke fakafoʻou honau ʻatamaí ʻe he Laumalie Maʻoniʻoní, mo toe akoʻi ki ai ʻa e moʻuí, mo toe tataki hotau ʻatamaí ke tau aʻusia ʻa e fakafoʻou moʻoní, pea ke tau nofo maʻu ai.


ʻOku ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e fakatokanga moʻoni ʻo fakataumuʻa kia kinautolu ʻoku nau hanga ʻo mioʻi ʻa e fekau ʻa e Tohitapú. Pea naʻe ʻomi pē ʻe Mosese ʻa e faktokanga tatau pē ʻia Teutalonome 4:1-4. Kuopau ke tau tokanga, ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e Tohitapú moe fakaʻapaʻapa lahi koeʻuhi naʻa faiange faiange! Kuo tau hanga ʻo mioʻi ʻene fekaú, ʻo taʻeʻuhinga mo taumuʻa kehe mei he meʻa naʻe ʻuhinga ki aí. ʻOku totonu ke tau fakavave ke tau ʻai hono ngaahi moʻoni ʻo fai ia ʻi heʻetau moʻuí. He ʻoku ʻikai ha fakamatala fakaetangata pe ha fakatonulea ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke ʻalu hake ki ʻolunga ke tatau mo e mafai ʻo e Tohitapú ʻiate ia peé. Ko e tautea ʻe fai ʻe he ʻOtuá kia kinautolu oku nau fakalahi ha meʻa ki he Tohitapú, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá honau tauteá, kuo ʻosi tuʻu pe ʻi he Tohitapú, pea kia kinautolu te nau fakasiʻisiʻi ha meʻa mei he Tohitapú, ʻe toʻo ʻe he ʻOtuá kinautolu mei he Tohi ʻo e Moʻuí, pea mei he Kolo Tapú, pea mo e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he Tohitapú. Kāinga Moʻui Foʻou, naʻa ko e ʻuhinga ia hotau uí, ke tau haʻu ʻo faitotonu ki he fakahinohino ʻa e Tohitapú, pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke tau fai pau ki ai, ʻi hoʻotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisi.

Thursday, 20 April 2017

Tu'apulelulu 20 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:26-28; Levitiko 5:9,13; Nomipa 18:19; 1 Samiuela 1:21,22,24

Teutalonome 12:26-28
26Ka ko e ngaahi me‘a tapui ‘a ia ‘oku ‘iate koe, pea mo ho‘o ngaahi tukumo‘ui, te ke to‘o ‘o ‘alu mo koe ki he potu ‘e fili ‘e Sihova: 27pea te ke ‘atu ho‘o ngaahi feilaulau-mōifua, ‘a e kakano mo e toto, ‘i he ‘ōlita ‘o Sihova ko ho ‘Otua: pea ko e toto ‘o ho‘o ngaahi feilaulau ‘e lilingi ki he ‘ōlita ‘o Sihova ko ho ‘Otua, pea ko hono kakano te ke kai.28Ke ke tokanga pea fakaongo ki he ngaahi lea ko eni ‘a ia kuo u tu‘utu‘uni atu, koe‘uhi ke ke tu‘umālie, ‘a koe mo ho hako ‘amui ‘o ta‘engata, ‘oka ke ka fai ‘a e me‘a ‘oku lelei mo totonu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua.

Levitiko 5:9,13
9pea te ne afuhi ha me‘a mei he toto ‘o e feilaulau-angahala ki he holisi ‘o e ‘ōlita, pea ko hono toe ‘o e toto ‘e tatau ki he tefito‘i ‘ōlita: ko ha feilaulau-angahala ia. 3Pea ‘e fakalelei ma‘ana ‘e he taula‘eiki koe‘uhi ko e angahala kuo ne fai, ha taha ‘o e ngaahi me‘a ko ē; pea ‘e fakamolemole ia: pea ko e ‘inasi ia ‘o e taula‘eiki, ‘o hangē ko e feilaulau-me‘akai."

Nomipa 18:19
19Ko e ngaahi me‘a tapu kotoa ‘oku hapai ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova kuo u ‘atu ia kiate koe, pea ki ho ngaahi foha, pea ki ho ngaahi ‘ōfefine foki, ko e fatongia ta‘engata: ko e fuakava fakamāsima ia, ta‘engata, ‘i he ‘ao ‘o Sihova, kiate koe mo ho hako foki."

1 Samiuela 1:21,22,24
21Pea ‘alu hake ‘a e matāpule ko ‘Elikena mo hono fale kotoa ke feia kia Sihova ‘a e feilaulau fakata‘u, pea mo ‘ene tukumo‘ui. 22Ka na‘e ‘ikai ke ‘alu ‘a ‘Ana; he na‘a ne pehē ki hono husepāniti, ‘Oua ke fakamavae ‘a e tamasi‘i, ka u toki ‘ave ia, ke ne hā ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘o nofo ai ‘o ta‘engata. 24Pea ‘i he ‘osi hono mavae, na‘a ne ‘alu hake mo ia, ‘o ne ‘alu mo ia ha pulu mui ‘e toko tolu, mo e efa mahoa‘a ‘e taha, mo ha hina leta uaine, ‘o ne ‘ave ia ki he fale ‘o Sihova ki Sailo: pea na‘e kei si‘i ‘a e tama."

KO E NGAAHI MEʻA MAʻONIʻONI ʻA ʻISILELÍ NAʻE FEKAUʻI KINAUTOLU KE NAU ʻOMAI IA KI HE POTU ʻE FILI KI AI ʻA E ʻOTUÁ, ko ʻenau ngaahi feilaulaú mo ʻenau ngaahi feilaulau-ʻofá, ko ʻenau ngaahi feilaulaú neongo te nau kai hono kakanó ka ko hono totó ʻe lilingi ia kituʻa ki he ʻolitá. Ka ʻi hení naʻe akoʻi ai pē kinautolu ko e ʻOtua naʻe ʻikai ke ne fiemaʻu, pe tali ʻa e ngaahi feilaulaú, mo e ngaahi feilaulau ʻofá ʻi haʻanau lelei, pe ko haʻanau taau ʻe taha. Ka ko honau ʻulungaanga leleí naʻe maʻu pe mei he ʻolitá, ʻa ē naʻa nau foaki aí. Ko e fakataipe pē kia Kalaisi, he ko e ʻolitá ko e tatau ia ʻo e kolosi, he naʻe fai ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he ʻolitá, kae fou ʻa Kalaisi ia ʻi he kolosí, ko e feilaulau ia maʻa māmani katoa. He ko e palani fakalelei ʻa e ʻOtuá he māmani, ko e kolosi ʻo Kalaisi. “Naʻá ne ngaohi ko e koto angahala, ʻa e tokotaha ko ia naʻe ʻikai te ne ongona ha angahala, koeʻuhi ko kitautolu, koeʻuhi ke tau hoko ai ʻiate ia, ko e koto maʻoniʻoni fakaʻOtua” (2 Kol 5:21). ʻI he momeniti ʻoku tau tui falala ai kia Kalaisí, ʻoku tau fai ʻa e fakafetongi ʻetau angahalá ʻaki ʻene maʻoniʻoni. Ko ʻetau angahalá naʻe lilingi ia kia Kalaisi ʻi hono kalusefaí, ko ʻene maʻoniʻoní naʻe lilingi kia kitautolu ʻi heʻetau uluí. Ko e meʻa eni ʻoku ʻuhinga ki he kau kalisitiané, ko e fakalelei naʻe fai ʻe Kalaisi maʻa ʻetau angahalá. Ko e tuʻunga ʻo e fakafetongi koloa ʻi māmani, ko e ongo kakai ʻe ua, ʻokú na fakafetongi koloa ʻokú na mahuʻinga tatau. Ka ko e ʻOtuá naʻá ne fakatau ʻaki ʻene maʻoniʻoní ʻa ʻetau angahalá. Ko e faʻahinga meʻa ia ʻoku ʻikai lava hano fua, ʻa hono mahuʻinga ʻaki ha meʻa taʻe ʻi ai haʻane mahuʻinga kakato. ʻOku anga fēfē ʻa e houngaʻia ʻoku totonu ke tau ʻi ai ʻi heʻene angaʻofa maʻa kitautolú. ʻIo, he ko Kalaisi ʻa e potu kuo fili ʻe he ʻOtuá ke tuʻu ai hono Huafá, ko Kalaisi pea ke tau ʻalu kotoa kiate ia, pea ʻi heʻetau ʻiate iá ʻoku tau maʻu ai ʻa ʻene maʻoniʻoní kae hilifai ʻetau angahalá ʻiate ia, ʻo tau maʻu ai ʻa e fakalelei mo e fakamolemole ʻetau angahalá, ʻi he ʻao tonu ʻo e ʻOtuá ʻia Kalaisi.


Wednesday, 19 April 2017

Pulelulu 19 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:20-25; 4:4; 11:24; Senesi 15:18; Levitiko 17:11,14

Teutalonome 12:20-25
"20Ka faifai pea toloaki ho kau‘ā ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe, pea te ke pehē, Ka u kai kakano, koe‘uhi ‘oku holi ho loto ke kai kakano; te ke kai kakano pē, pe ko e hā ‘a e me‘a ‘oku holi ho loto ki ai. 21Ka ‘oka mama‘o fau ‘a e potu kuo fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ‘ai ki ai hono huafa, pea te ke tāmate‘i ha me‘a mei ho‘o monumanu, ‘a ia kuo foaki ‘e he ‘Eiki kiate koe, ‘o hangē ko ‘eku tu‘utu‘uni atu, pea te ke kai ‘i ho loto kolo, ‘o hangē ā ko e holi ‘a ho loto. 22‘O hangē ‘oku kai ‘a e kaseli mo e tia, ‘e pehē ho‘o kai ia; ‘e kai ai ‘a e ta‘ema‘a mo e ma‘a fakatou‘osi. 23Kae sinoeme‘a ke pau ho loto ke faka‘ehi‘ehi mei he kai toto: he ko e toto ko e mo‘ui ia; pea ‘oku tapu ho‘o kai ‘a e mo‘ui mo e kakano. 24‘E ‘ikai te ke kai ia; te ke lilingi ia ki he kelekele ‘o hangē ko e vai. 25‘Oua te ke kai ia; koe‘uhi ke ke tu‘umālie, pea hili ia pea tu‘umālie mo ho‘o fānau, ‘i ho‘o fai ‘a e me‘a ‘oku totonu ‘i he ‘ao ‘o Sihova."

Teutalonome 4:4
"4Ka ko kimoutolu na‘e pīkitai kia Sihova ko homou ‘Otua ‘oku mou mo‘ui kotoa pē he ‘aho ni."

Teutalonome 11:24
"24‘Ilonga ha potu ‘e tu‘u ai homou ‘aofiva‘e ‘e ‘omoutolu ia: te mou fai mei he Toafa mo Lepanoni, mei he Vaitafe, ‘a e vaitafe ko ‘Eufaletesi,"

Senesi 15:18
"18‘I he taimi ko ia na‘e fai fuakava ‘e Sihova mo ‘Epalame, ‘o pehē, Kuo u ‘atu ki ho hako ‘a e fonua, ko eni, mei he vaitafe ‘o ‘Isipite ‘o a‘u ki he vaitafe lahi ko ‘Eufaletesi"

Levitiko 17:11,14
"1He ko e mo‘ui ‘a e kakano ‘oku ‘i he toto: pea kuo u tuku ia ma‘amoutolu ki he ‘ōlita, ke fai‘aki ‘a e fakalelei ma‘a ho‘omou mo‘ui: he ko e toto ia ‘oku ne fakalelei, koe‘uhi ko e mo‘ui ia. 14He ko e me‘a ki he mo‘ui ‘a e kakano kehekehe, ko hono toto ko ‘ene mo‘ui pē ia: ko ia na‘a ku pehē ai ki ha‘a ‘Isileli, Ko e toto ‘o e sino kehekehe ‘oku tapu ke mou kai: he ko e mo‘ui ‘o e sino kehekehe ko e toto ia: ko ia ‘oku ne kai ia ‘e tu‘usi"

KO HONO TOLOAKI PE FAKALAHI ʻE SIHOVA HO KAUʻAÁ. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Mosese ʻa e lahi ʻa e ngaahi tapuaki ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí. Ko e fonua naʻe fu’u lahi ia ki he kakai tokolahi, ʻi heʻenau toutou fononga ki he feituʻu kuo fili ki ai ʻa e ʻOtuá, ke tuʻu ai hono huafá, pea naʻe ʻilo “ko e senitā toputapu”. Pea taʻemalava ke ke fononga ki ai ʻa e tokotaha ʻo e kakaí. Pea ʻi he keisi ko ení, naʻe fai leva ʻa e tokonaki, ko e fakafiefia, ko e kai kakano pe ʻi honau takitaha ʻapi. He ko e taimi naʻa nau ʻi he toafá, naʻe ʻikai ke nau kai ha kakano ʻo ha faʻahinga monumanu, pe, naʻe ngāueʻaki ʻi he feilaulaú, ka ko e monumanu pē naʻe tamateʻi ʻi he matapā ʻo e tapanekalé, pea ko e konga ia ai, naʻe ʻoatu ia ki he ʻOtuá, ko e feilaulau ʻofa. Ka ʻi he’enau haʻu ki Kenaní, pea koeʻuhi ko e mamaʻo ʻa e Tapanekalé ki he tokolahi, naʻe pau ai ke fai ʻa e tamate manu ʻo hangē ko ia kuo tau lave ki aí.



Ko e taha ʻo e fakatokanga ki ʻIsilelí, kuopau heʻikai ke nau kai toto. ʻI he taimi ko ē ʻoku ʻikai ke ʻomai ai ʻa e toto ki he ʻolitá ʻo lilingi ai ʻi he ʻao ʻo Sihová, he ko e totó ko e moʻui, pea ʻoku kau ia ki ai, pe ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá, kuopau ke nau lilingi ʻa e totó ki he kelekele, ʻo ʻikai ko e meʻa ia ʻakinautolu, ke fakamoʻoni ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne foaki ʻa e moʻuí, ko e fakalelei kiate ia, ʻokú ne tukuange ʻa e moʻuí ke mole. Sio ki he fakatokanga ʻia Levitiko 7. Pe ko ʻetau kai, pe ko ʻetau inu, pe ko e hā pe ʻa e meʻa ʻoku tau faí, kuo fekauʻi kitautolu ke tau fai kotoa pe, ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá. Pea kuopau ke tau fai kotoa pe ia, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí, ke ʻoatu ʻa e fakamālō ki he Tamaí ʻo fou ʻia Kalaisi. ʻIo, ko e moʻui ʻoku tau faí ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ke tau kau ai, ka ʻoku fakafou mai ia ʻi heʻetau tui kia Sīsū KAlaisi, pea mo e foaki moʻui naʻá ne fai ʻi he funga kolosí pea ke fai ʻa e moʻui ko iá ʻia Kalaisi, ke langilangi ai ʻa ʻetau Tamai ʻoku ʻi Hevaní

Tuesday, 18 April 2017

Tusite 18 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:15-19;  12:21,22;  14:5;  Senesi 9:4

Teutalonome 12:15-19
"15Ka neongo ia, ka ‘oka holi ho loto ki ai, ‘e ‘atā ha‘o tāmate‘i manu mo kai kakano ‘i ho ngaahi loto kolo kotoa pē, ha me‘a kuo tāpuaki‘i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ‘e ‘atā ki he ta‘ema‘a mo e ma‘a ke kai, ha me‘a hangē ko e kaseli mo e tia. 16Kaekehe ‘e ‘ikai te mou kai ‘a e toto; te ke lilingi ia ki he kelekele hangē ko e vai. 17‘Oku tapu ho‘o kai ‘i ho loto kolo ‘a e tukuhau-hongofulu ‘a ho‘o uite, pe ko ho‘o uaine, pe ko ho‘o lolo, pe ko e ‘olopo‘ou ‘o ho‘o monumanu, pe ha taha ‘o e ngaahi tukumo‘ui kuo ke fakapapau, pe ko ha me‘a‘ofa, pe ko e me‘a kuo hapai ‘e ho nima: 18ka te ke kai ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘a koe, mo ho foha, mo ho ‘ōfefine, mo ho‘o tamaio‘eiki, mo ho‘o kaunanga, mo e Līvai ‘oku ‘i ho kolo: pea te ke fakafiefia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he me‘a kotoa kuo ke ala ki ai. 19Lamasi koe ke ‘oua na‘a ke li‘aki ‘a e Līvai lolotonga ho‘o nofo ‘i ho kelekele."

Teutalonome 12:21,22
"21Ka ‘oka mama‘o fau ‘a e potu kuo fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ‘ai ki ai hono huafa, pea te ke tāmate‘i ha me‘a mei ho‘o monumanu, ‘a ia kuo foaki ‘e he ‘Eiki kiate koe, ‘o hangē ko ‘eku tu‘utu‘uni atu, pea te ke kai ‘i ho loto kolo, ‘o hangē ā ko e holi ‘a ho loto. 22‘O hangē ‘oku kai ‘a e kaseli mo e tia, ‘e pehē ho‘o kai ia; ‘e kai ai ‘a e ta‘ema‘a mo e ma‘a fakatou‘osi."

Teutalonome 14:5
"5‘a e tia, mo e kaseli, mo e poki, mo e ‘īpesi, mo e ‘anitelope, mo e tea, mo e sami"

Senesi 9:4
"4Ka ko e kakano ‘a ia ‘oku kei ‘i ai ‘ene mo‘ui, ‘a ia ko hono toto, ‘e ‘ikai te mou kai ia."

NAʻE FAKAʻATĀ ʻE ʻISILELI KE NAU KAI ʻO E KAKANO PĒ, ʻo hangē ko e kaseli mo e lia, ʻa e maʻa mo e taʻemaʻa ʻoku ʻatā ke kai ke ʻoku ʻikai ko e kakano ʻo ʻenau feilaulau ʻi honau ngaahi fale ʻoku nau nofo aí. He ko e hā pe ʻa e meʻa ʻoku nau liʻoa ki he ʻOtuá, kuopau heʻikai te nau kai ia ʻi honau ngaahi ʻapi, ka ko e meʻa ʻoku ʻikai ke liʻoa, te nau tamateʻi ia ʻo kai, ko ʻenau fakafiefia. Lolotonga ʻenau ʻi he toafa, naʻe ʻikai ke nau kai ha kakano ʻo ha manu kuo ngāueʻaki ki he feilaulaú he ʻe tamateʻi ia ʻe he matapā ʻo e tapanekalé, he ko e konga mei ai ʻe ʻoatu ia ki he ʻOtuá. Ko e feilaulau-ʻofa (Lev 17:3,4). Pea ʻi heʻenau haʻu ko eni ki Kenaní, ko e tokolahi naʻa nau nofo mamaʻo mei he tapanekalé, ʻoku nau ʻatā ke nau tamateʻi pe ha monumanu ʻoku nau fiemalie ai ʻo nau ngāueʻaki pe mei he tokanga, pe ʻikai, kae ʻikai ʻomi hano konga ʻo e monumanu ki he ʻolitá. Ko e fakangofua ko ení ʻoku loua hono fakangatangatá. Kuopau ke nau kai ʻo fakatatau ki he tapuaki kuo foaki ʻe he ʻOtuá kia kinautolu (v. 15). ʻOku ʻikai ko hotau poto, ka ko hotau fatongia ke tau moʻui ʻo fakatatau pe ki hotau tofiʻa ʻo ʻikai ko e fakamole lahi mei he meʻa ʻoku tau maʻú.

Kuopau heʻikai te nau kai toto, heʻikai ke nau ʻomai ha toto ki he ʻolitá, ʻe huaʻi ia kituʻa kimuʻa ʻi he ʻEikí, he ʻoku kau ia kiate ia, te nau huaʻi ʻa e totó kituʻa ʻi he kelekelé, ʻoku ʻikai ʻonautolu koeʻuhi ko e moʻui ia. Ko e fakamoʻoni ia ko eni ʻokú ne faoki ʻa e moʻuí ʻoku kau ʻa e toto kiate ia. Pea ko e fakalelei kiate ia naʻá ne tukange ʻen emoʻuí ke mole. He kuo fekauʻi kitautolu pe ko e kai pe inu, pe koe hā pe ʻa e meʻa ʻoku tau faí, ʻoku tau fai ktooa pe ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá. Pea kuopau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pe ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ke ʻatu ʻa e fakamālō ki he Tamaí ʻo fou ʻiate ia.

Pea naʻe fekauʻi kinautolu ke nau angaʻofa ki he kau Livaí. Ke nau katoanga fiefia. He ko e kau Livaí kuopau ke nau katoanga fiefia mo kinautolu. Pea ko e fatongia ia ʻo e kakaí ke nau angaʻofa ki heʻenau kau faifekaú, ʻa ē ʻoku nau ʻoange kia kinautolu ʻa e akonaki lelei, pea nau hoko foki ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei, ʻi he moʻui loloa ʻoku tau ʻi ai, ʻoku tau fiemaʻu ʻenau tokoní, koeʻuhi ʻoku tau haʻu ki ha māmani, ko hono ngaahi tuʻutuʻuni ʻe liliu mei he popula, ki he tauʻataina ʻia Kalaisi, pea ʻe ala tokoni ai aʻ e kau faifekau ki he liliu ʻo e māmani ki he moʻui foʻou ʻia Kalaisí.

Monday, 17 April 2017

Monite 17 'Epeleli, 2017

Teutalonome 12:10-14; 10:9; 12:18; 14:29; 6:11; Siosiua 11:23

Teutalonome 12:10-14
"10Ka ‘oka mou ka a‘a atu ‘i Soatani, ‘o mou nofo ‘i he fonua ‘oku fakatofi‘a ‘aki kimoutolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua, pea kuo ne fakamālōlō kimoutolu mei homou ngaahi fili takatakai, pea ‘oku mou nofo nonga; 11pea ko e potu ‘e fili ‘e Sihova ko homou ‘Otua ke ‘afio ai hono huafa, te mou ‘omi ki ai ‘a e ngaahi me‘a kehekehe ‘oku ou tu‘utu‘uni atu; ‘a ho‘omou ngaahi feilaulau-mōifua, mo ho‘omou ngaahi tāmate manu, mo ho‘omou tukuhau, mo e me‘a kuo hapai ‘e homou nima, mo ho‘omou fungani tukumo‘ui, ‘a ia kuo mou fakapapau kia Sihova: 12pea te mou fakafiefia ai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko homou ‘Otua, ‘a kimoutolu mo homou ngaahi foha, mo homou ngaahi ‘ōfefine, mo ho‘omou kau tamaio‘eiki, mo ho‘omou kau kaunanga, mo e Līvai ‘oku ‘i ho kolo, he ‘oku ‘ikai hano ‘inasi pe tofi‘a mo kimautolu. 13Lamasi koe ke ‘oua te ke ‘atu ho‘o ngaahi feilaulau-mōifua ‘i ha potu pē ‘oku ke sio ki ai: 14ka ko e potu pē ‘e fili ki ai ‘e Sihova, ‘i ha taha ‘o ho ngaahi matakali, ko e potu pē ia te ke fai ai ‘a e me‘a kehekehe ‘oku ou tu‘utu‘uni atu."

Teutalonome 10:9
"9Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha ‘inasi pe tofi‘a ‘o ha‘a Līvai fakataha mo hono kāinga; ko Sihova pē ‘a hono tofi‘a, ‘o hangē ko e folofola ki ai ‘a Sihova ko ho ‘Otua."

Teutalonome 12:18
"18ka te ke kai ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he potu ‘e fili ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘a koe, mo ho foha, mo ho ‘ōfefine, mo ho‘o tamaio‘eiki, mo ho‘o kaunanga, mo e Līvai ‘oku ‘i ho kolo: pea te ke fakafiefia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he me‘a kotoa kuo ke ala ki ai."

Teutalonome 14:29

"29pea ‘e ha‘u ‘a e Līvai (he na‘e ‘ikai te ne ‘inasi pe tofi‘a fakataha mo koe), pea ‘e ha‘u mo e muli, mo e tamai mate, mo e uitou, ‘a ia ‘oku ‘i ho kolo, pea te nau kai ke mākona; koe‘uhi ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngaahi me‘a kehekehe ‘oku ke ala ki ai ke fai."

Teutalonome 6:11

"11mo e ngaahi fale kuo fonu ‘i he ngaahi lelei fua pē, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o fakafonu, mo e ngaahi lepa tā, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o tā, ‘a e ngaahi ngoue vaine mo e ngaahi fu‘u ‘ōlive na‘e ‘ikai te ke tō, pea ke kai ai ‘o mākona"

Siosiua 11:23
"23Ko ia na‘e ma‘u ‘e Siosiua ‘a e fonua kotoa, ‘o hangē tofu pē ‘a e folofola ‘a Sihova kia Mōsese; pea na‘e tuku ia ‘e Siosiua ki ha‘a ‘Isileli mo‘onau tofi‘a, ‘o fakatatau ki honau ngaahi vahevahe fakamatakali. Pea na‘e mālōlō ‘a e fonua mei he tau."

KO E PALOMESI ENI KI HE TAIMI ʻE NOFOʻI AI ʻE ʻISILELI ʻA KENANÍ. ʻE fili ʻe he ʻOtuá ʻa e feituʻu pau pea te nau ʻomi ki he feituʻu ʻe fili ki ai ʻa e ʻOtuá, ʻa e kotoa ʻenau ngaahi ouau fakalotú, pea te nau fakafiefia ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fāmilí, pea ʻoua ʻe fai ha talaʻa ki ai. Naʻe kaveinga ʻa Kalaisi ʻi he malumalu ʻo e kosipelí, ke ʻai ha feituʻu pe ʻe taha ko e nofoʻanga ivi mo e mafai, ʻa ia ko Kalaisi pe ʻa e tokotaha mo e feituʻu pea ko hono huafa pe ʻe taha, ʻe fou ai ʻa e lotú ʻo ʻikai ha toe feituʻu kehe, pe ha huafa kehe.

Lolotonga ko iá, ko e kau hitení naʻa nau fai ʻenau ngaahi feilaulau ki honau ngaahi ʻotuá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. Ko ʻena kehekehé, ko ʻIsileli ʻoku nau atu pē ʻenau ngaahi feilaulau ʻi hono anga pe kuo tuʻutuʻuni pea mo e ngaahi feituʻu pē, kuo ʻi ai ʻa hono tuʻutuʻuni ia ki ai. Pea ko e fakangatangata ko ení ʻoku ʻuhinga pē ke fakapapauʻi ʻa e maʻa ʻa e lotú maʻae kakai ʻIsilelí. Pea kimui maí naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuʻutuʻuni ko ení, ka nau fai felaulau ʻi he ngaahi feituʻu maʻolunga, ʻa ē naʻe lotu ai ʻa e kau hitení. Ko hono sipingá ʻia 2 Tuʻi 23, ʻa hono fakaʻauha ʻe he tuʻi Siosaia ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻa e hitení.

Ko e feituʻu ʻe fili ki ai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻene folofolá, ko e feituʻu ia ʻe ʻai ai hono Huafá, pea ko hono ʻafioʻangá ia, ke hangē ko e Tuʻi ia ʻo ʻIsilelí, pea ke fai ʻa e tauhi kiate ia. Ko e Aaké ko e fakaʻilonga ia ʻa e ʻafio ʻa e ʻOtuá naʻe ʻai ai ʻe he ʻOtuá hono huafá, pea naʻá ne ʻafio ai. Ko e ʻuluaki feituʻu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke ʻi ai ʻa e aake ko Sailó pea hili iá, ʻa e aake ʻi Kiliati, Sialimi mo e ngaahi feituʻu kehe pē, ʻi he taimi ia ʻo Tevitá. Pea toki tuʻumaʻu leva ʻi Selusalema, pea folofola ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he temipale ʻo Solomoné (2 Kalo 7:12). “Kuo u ongoʻi hoʻo lotú pea kuo u fili ʻa e potú ni mo ku fale feilaulauʻangá”. Ka ʻi he taimí ni ʻi he malumalu ʻo e kosipelí, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha temipale ke fakalangilangi ʻaki ʻa e koula, pea, ʻku ʻikai fiemaʻu ha ʻolita ke faiʻanga feilaulau, ka ko KALAISI pē, ko e faiʻanga ʻo e hū mo e lotu, pea talamuʻaki ʻe he kau palofitá ko ia pe ʻa e ʻinisenisi fakalaumalie ʻi he potu kotoa pē. (Mal 1:11). Pea kuo fakahā ʻe  hotau Fakamoʻuí, ko kinautolu ʻoku tali ʻenau lotu moʻoni ʻakinautolu fai ʻenau hū ki he ʻOtuá ʻi laumalie pea mo e moʻoní ʻo ʻikai ʻi he moʻungá nip ē ʻi Selusalema. (Sn 4:21). Kuo tala fakapatonu mai pe ʻe Kalaisi, ko ia tonu kuo fili ʻe he ʻOtuá, ke tau katoa kia Kalaisi he kuo ʻiate ia hono Huafá, ko ʻetau moʻui ia.