Tuesday, 6 June 2017

Tusite 6 Sune, 2017

Teutalonome 23:9-14; Levitiko 15:5,16; 26:12

Teutalonome 23:9-14
"9Ka ke ka ‘alu atu ‘o nofo ‘apitanga tau he fai mo ho ngaahi fili, te ke tauhi koe mei he me‘a kovi fua pē. 10Ka ‘i ai hao tangata ‘oku ta‘ema‘a, ko e tu‘utāmaki kuo hoko kiate ia ‘i he po‘uli, pea te ne ‘alu atu ki tu‘a ‘apitanga, ‘o ‘ikai te ne hū mai ki he ‘apitanga: 11ka ‘oka faifai pea efiafi hifo, te ne kaukau ‘i ha vai: pea ka tō ‘a e la‘ā te ne toki hū mai ki he ‘apitanga. 12Pea ‘e ‘i ai hao potu faka‘ilonga‘i ‘i tu‘a ‘apitanga, pea ‘e fai ai ha‘o ‘alu ki tua‘ā. 13Pea ‘i ho‘o ‘ū nāunau ‘e ‘i ai hao ki‘i fohe, pea ka ‘i ai ha‘o tu‘usike ‘i tua‘ā, te ke fai‘aki ha keli, pea te ke foki ‘o ‘ufi‘ufi ‘a e me‘a kuo tō meiate koe. 14He ‘oku hā‘ele ‘a Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho loto ‘apitanga ke fakahaofi koe, pea ke tuku atu ho ngaahi fili ‘i ho ‘ao; ko ia ‘e tāpuhā ho ‘apitanga, ke ‘oua te ne ‘afio‘i ‘i ho lotolotonga ha me‘a ‘oku kau ki ha telefua, na‘a ne sītakafalu kiate koe."

Levitiko 15:5,16
"5Pea ko ia ‘oku ne lave ki hono mohenga te ne fō hono kofu, pea te ne kaukau ‘i ha vai, pea te ne ta‘ema‘a ‘o a‘u ki he po‘uli. 16Pea ka ai ha tangata ‘oku mahua meiate ia hono huhu‘a, te ne kaukau hono sino kotoa ‘i ha vai, pea te ne ta‘ema‘a ‘o a‘u ki he po‘uli."

Levitiko 26:12
"12Pea te u hā‘ele‘ele ‘i homou lotolotonga, pea te u nofo ko homou ‘Otua, pea te mou nofo mai ko hoku kakai."

KE FAKAMAʻA HONAU NOFOʻANGA ʻOKU NAU ʻAPITANGA AÍ. Ko ha meʻa fakalielia ʻoku ne fakatupu ʻa e taʻemaʻa ki he taautahá mo e fakatokolahi. Ko e kau sotiá, ke nau tauhi ʻenau maʻá, koeʻuhi ko e tokotaha maʻoniʻoni ʻoku ʻi honau ʻapitangá. Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ko ení, ʻoku ʻikai ko e nofo fakaʻapitanga ʻa ʻIsileli, ka ko ʻenau teu atu ki heʻenau nofo ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, pea mo e taimi kotoa pe ʻoku nau laka atu ai ki he taú. Ko ha sotia, neongo ko e ngāue tuʻu maʻu, mo e fatongia ke ne fai ʻi he ʻapitangá, ka kuo pau ke fakamamaʻo ʻene sió meiate ia, ʻo tukuange ʻa e faifatongia lelei. Pea ke akoʻi kinautolu ke nau tauhi ki ʻolunga ʻa e manavahē lahi, ki he kotoa ʻo e ngaahi holi fakakakanó. Ko e kau tangata sotiá, ʻoku totonu ke nau puke ʻeni.

Ko e ʻapitanga ʻo e ʻEikí, kuopau heʻikai ha meʻa fakalotomamahi ʻi ai. Kae ngali kehe koeʻuhi koe lao fakaʻOtuá ʻoku totonu ke fakalahi atu ki ha meʻa ʻo e natula ko ení, ka ko hono palaniʻi ke ne akoʻi ʻa e maʻa mo e maau, pea ʻi honau ʻapingatá foki. Ko e taʻemaʻa ʻoku fakalotomamahi ki he ngaahi meʻa kotoa fakaʻOtuá ʻa ē ʻoku ne fakakoloa ʻaki kitautolu, ko e fakatupukoví, ke moʻuilelei, ko e fehalaakí, ke fakafiemalie, he moʻui ʻa e tangatá, ko e fakamoʻoni ʻo ha taʻetokanga ʻa e sinó, ke maʻa mo melie, ʻoku lahi ange ʻa e totonu ke tau tokanga hohaʻa foki, ke tauhi mo e ʻatamaí ke maʻa. Ko ia ai kuopau ke fai ʻa e ʻapasia ʻo e mafimafi fakaʻOtuá mo tokanga ʻa e taha ki he taha ko eé. He ko e ʻuli ʻa e tokotahá ʻoku ne maumauʻi ʻa e tokolahi. Ko e lao ko ení ʻo maʻá ʻokú ne akoʻi kitautolu ke ʻoua naʻa tau fai ha meʻa ʻe taukovi ki hotau fanga tokouá, mo fakamamahiʻi kinautolu. Ko e lao eni ʻoku fakafepakiʻi ʻa e tangata fakafiú. “Pea tā ko e laó, ko hota fakaleʻo maʻa Kalaisi, kae fakatonuhia kitaua mei he tuí” (Kal 3:24). Ko Kalaisi ʻa e maʻa moʻoni, ʻa e sino, ʻatamai mo e laumalie

No comments:

Post a Comment