Teutalonome27:11-14; 1:29; 33:10
KO E NGAAHI MALAʻIA NAʻE MAHINO IA ʻI HE MOʻUNGA IPALÉ. ʻI he hili ʻa hono
ikunaʻi ʻo Kenaní, naʻe fakataha ʻa ʻIsileli ki he vahaʻa ʻo e ongo moʻungá, ko
Ipale mo Kelisimi. Ko e ola fakaofo eni, ko e malaʻia ʻi hono liʻaki ʻa e ʻOtuá,
naʻe fakahaaʻi ia ʻi he tumutumu kakā mo pakupaku ʻo e moʻunga Ipale, lolotonga
ko iá, ko e ngaahi tapuaki maʻae kau muimui ki he ʻOtuá ʻe fakahaaʻi kinautolu ʻi
he tahifohifo maʻuiʻui mo lanumata ʻo e moʻunga Kelisimí. Ko e fakafoʻou ʻe ʻIsileli
ʻenau tukupā ki he ʻEikí, ko hono fakakakato ia ʻene palomesi kia ʻEpalahame,
ke ʻoange maʻa kinautolu ʻa e fonua ko Kenaní.
Lolotonga hono fakafoʻou ʻo
e kovinanite ʻa e toʻutangata hono ua ʻo ʻIsilelí, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa
natula ʻo e fonuá ke ofongiʻaki ʻa e mamata ki ai ʻa ʻIsileli, pea mahino ia ʻi
he tuʻunga ʻo e ongo moʻunga, naʻe fakahaaʻi ʻa e mala mo e tapuaki ʻe he ongo
moʻunga vaofi ko ení, pea ʻi he ongo tafaʻaki fehangaaki ʻo e ongo moʻungá ʻoku
nau fesiofaki mo feʻilongaki. Ko e kotoa ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí naʻa
au ʻalu hake ʻi he moʻungá ko e matakalai ʻe ono ki Ipale, pea matakali ʻe ono ʻi
he moʻunga Kelisimí, koeʻuhi ko e teleʻá naʻe ʻi he vahaʻa moʻungá, naʻa nau haʻu
ki ai ʻo vaofi fakataha ki ai. ʻI he taimi ʻo e fakalongolongo mo longonoa, naʻe
fai hono malangaʻi pe anaʻa nau tokanga ki he ngaahi fekau, ko e kau taulaʻeikí
naʻa nau puʻaki leʻo lahi, ko e taha ʻoku ʻi heni ʻo e kau malaʻia muiaki, pea
ko e kotoa ʻo e kakaí naʻa nau tutuʻu ʻi he tafaʻaki mo e veʻe moʻunga Ipale,
naʻa nau lea, “ʻEmeni”. Naʻe ʻikai mei lava eni, ka naʻe uesia lahi kinautolu ʻe
he ngaahi tapuaki mo e ngaahi malaʻia, mo e ngaahi palomesi mo e ngaahi
fakamanamana ʻo e laó, ʻoku ʻikai ko e fai maheni pe, kotoa ʻo e kakai ʻoku ʻi
ai, ka ko hono akoʻi ʻa e laó, pea ke fakahoko hono moʻoní kia kinautolu. ʻOku pehē mo e moʻui fakalaumalie ʻo e ʻahó ni, ʻoku ʻikai ko e maʻu
lotu pe, pea ʻosi, ka ko e tui falala kia Kalaisi, he ko ia ʻa e kakatoʻanga ʻo
e laó.
No comments:
Post a Comment