Teutalonome 25:5-10; Lute 4:1-2, 5-8,10-11; Matiu 22:24; Luke 20:28
MALI MO E UAIFI HONO
TOKOUÁ. Ko
e husepaniti kuo mate, taʻe ʻi ai haʻane fānau mo hono uaifí, pea ko e tokangá,
naʻa ʻikai ha ʻea, ke ʻai ai ʻa e hingoa ʻo e fāmilí. Ko e uitoú heʻikai ke toe
kumi mali kituʻa ki ha taha kehe, ka ko e tokoua pe hono malí, ke ne toe mali
mo ia, ke ne maluʻi ia mo fakatolonga ʻa e hingoa ʻo e fāmilí, mo e manatu ʻofa,
pea mo e manakoa ʻa e fāmilí. Ko e tokoua ko ē kuo mate, ko ia ʻe hoko ko e
tamai fakalao ki he ʻuluaki foha ʻo e mali ko ení. Ko e fai ʻo e meʻa ko eni, ʻoku
ui ia ko e mali ʻa e Livaité mei he foʻi lea faka-Latina ʻoku ʻuhinga ko e
“tokoua-ʻi he-lao”. Pea ko e tangatá ʻi he ʻuhinga pe ʻaʻana, naʻa ne fakapapauʻi
heʻikai te ne fakakakato ʻe ia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko ení. Ko ia ai ko e
tokoua ʻi he lao naʻe nonoʻo ki aí ke ne tauhi ʻa e hingoa ʻo e fāmilí ke moʻui,
ko eni kuo fakafisi ia, pea ko ʻene fakafisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakafoʻituitui
ia, ka ko e meʻa fakafonua ia. Ko ʻene fakahaaʻi ʻo ʻene totonu ʻo laka ia ʻi
he totonu ʻa e uitoú, pea ʻoku ne tuha ʻe ia mo e fakamāʻanga fakafonuá. Pea ko
e talatalaaki ʻa e uitoú naʻe ʻai ia ki he mātuʻa ʻo e koló. Pea ʻomi leva ia ʻo
toʻo hono senitoló ko e fakaʻilonga ʻo e mole ʻene totonu ki he komiunití, pea
mole ʻene totonu ke ʻalu ʻi he fonua ko hono fonua (Lute 4:7) pea ki he uitoú
ke ne ʻanuhi hono matá, ko hono siolaloʻi ia ʻe he fonuá, mo hono fakamaaʻi ʻi
heʻene liʻaki hono fatongia, ko e tokotaha ʻi he laó. Ko e ʻapositolo eni “Mou
fetoutoufefuaʻaki homou ngaahi mafasiaʻangá pea ʻi hoʻomou fai pehē, kuo mou ʻosiki
ʻaupito ʻa e lao ʻa Kalaisí” (Kal 6:2). Ko e sino ʻo Kalaisí ʻa e Siasí, ko ‘enau ngāue
pē, ko ʻenau ngāue fakataha maʻa ʻenau lelei fakalukufuá. ʻOku ʻikai ha
kalaisitiane ʻe tauʻataina ʻo taʻefietokoni ki ha taha. Ko ia pe hotau fatongiá.
No comments:
Post a Comment