Sunday, 18 June 2017

Sapate 18 Sune, 2017

Teutalonome 24:19-22; 19:9; 23:22

Teutalonome 24:19-22
"19‘Oka ke ka utu ‘a e ta‘u ‘i ho‘o ngoue, pea kuo ngalo ha ‘ū uite ‘e taha, ‘e ‘ikai te ke foki ke ‘omai: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou: koe‘uhiā ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngāue kotoa pē ‘a ho nima. 20‘Oka ke ka lulu ho fu‘u ‘ōlive, ‘e ‘ikai te ke lulu ‘angaua ‘a e ngaahi va‘a: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou. 21‘Oka ke ka toli ho‘o ngoue vaine, ‘e ‘ikai te ke toe tufi: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou. 22Pea te ke manatu na‘a ke pōpula koe ‘i he fonua ko ‘Isipite: ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou kouna ai koe ke fai ‘a e me‘a ni."

Teutalonome 19:9
"9(kapau te ke tauhi mo fai hono kotoa ‘o e fekau ni, ‘a ia ‘oku ou fekau atu he ‘aho ni, ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, pea ke fou ‘i hono ngaahi hala ma‘u ai pē) pea te ke toki hanga ‘o fakalahi ‘a e tolu‘i kolo ko ē ‘aki ‘a e tolu‘i kolo kehe"

Teutalonome 23:22
"2Ka ‘o kapau te ke faka‘ehi‘ehi mei he fai ‘o ha tukumo‘ui, tala‘ehai te ke angahala ai."

KO E LAO KI HE UTUTAʻÚ. Ko e koloaʻiá, naʻe fekau ia ke ne angaʻofa, mo fai foaki ki he masivá. Pea ko e ngaahi founga lahi naʻe fokotuʻutuʻu pe ia ʻi he lao ʻa Mosesé. Pea ko e fakahaaʻi makehe ʻo e foaki ko ení, naʻe fakamatalaʻi ia, ʻoku totonu ke ʻoua te nau tufi mo toli ke ʻosi ʻenau koané, mo e kalepí pea mo e ʻolivé, ka ke sio ki ai ha niʻihi, pea ke utuutu mo tufitufi ai ʻa e masivá. Ko e lea ʻoku maheʻa mai “ʻIkai” ko e meʻa ko ia kotoa ʻaʻaku, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai keu maʻu ai? Ko e tahá ko e haʻinga pea uá ko e ngalo. “Ke ngaohi koe ke ʻoua te ke toe masiva ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻú he ututaʻú”. Ko e lea mai “ʻIkai”. Sai, ko e hā ʻa e meʻa ke foakí, teu foki pea keu ʻiloʻi ʻa e tokotah aʻoku ou foaki ki aí, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku totonu ai keu tuku ke tufi ʻe he tokotaha ʻoku ʻikai teu ʻiloʻí, ke ne fakamālō mai kiate au? Ka ko e e falala ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá, ha meʻa ki he foaki, mahalo pe ʻe ʻave ki ai ʻa e fiemaʻu lahi taha, pe ko e nima ʻo e faʻa ngāue lahi tahá. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe ʻonautolu ʻa e akonekina ko ení, ke tuku pe ʻa e toenga ʻo ʻenau ututaʻú ʻi he ngaahi ngoueʻangá, maʻae kau fononga laló, pea mo e kau masivá, ke nau tufi mo utuutu ai, pea ko e founga ia maʻa kinautolu, ke maʻu ai haʻanau meʻakai. Ko Lute foki naʻe maʻu ʻena meʻakai mo Neomai, ʻi heʻene ʻalu ʻo miumiu ʻi he kau ututaʻu ʻi he ngoueʻanga ʻa Poasí (Lute 2:2). Pea koeʻuhi ko e lao ko ení naʻe fai ʻa e talangofua ki ai ʻi he ngaahi taʻu, hili hono tohí. Ko Luté, ko e fefine ia ʻi he laini ʻo Kalaisí, naʻá ne maʻu meʻakai mei he foungá ni. Pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito kia kitautolu ke tau talangofua ki he meʻa kotoa pe, kuo tala ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolu, ke tau talangofua ki he meʻa kotoa pe, kuo taʻa ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolú, pea naʻa ʻinasi ai mo ha kakai kehe ʻi he moʻui ʻoku ui ki aí pea ke tau ngāue ʻaonga foki ki he kakai kehé, ke fakahaofi honau laumalié, he kuo tau moʻui ʻi heʻene kelesí ʻataʻatā pē.

No comments:

Post a Comment