Teutalonome
23:1-8; 2:27-30; Levitiko 21:20; 22:24; Nomipa 22:5,6 ; ʻEsela 9:12; Nehemaia 13:1,2; ʻOpataia 10,12
Teutalonome 23:1-8
"1‘E ‘ikai hū ki he fakataha ‘a e ‘Eiki ‘a e toko taha kuo faito‘o, pe kuo tu‘usi hono potu.
2‘E ‘ikai hū ki he fakataha ‘a e ‘Eiki ha tupu fe‘auaki; na‘a mo e hongofulu‘i to‘utangata ‘o hono hako ‘e ‘ikai hū ki he fakataha ‘a e ‘Eiki. 3‘E ‘ikai hū ki he fakataha ‘a e ‘Eiki ha ‘Āmoni pe ha Moape; na‘a mo e hongofulu‘i to‘utangata ‘o hono hako ‘e ‘ikai hū ha taha ki he fakataha ‘a e ‘Eiki, ‘o ta‘engata: 4koe‘uhiā na‘e ‘ikai te nau tali koe ‘i he hala ‘aki ha me‘akai mo e vai, ‘i ho‘omou omi mei ‘Isipite; pea koe‘uhi na‘a nau nō ‘a Pēlami foha ‘o Peoli mei Pētoli ‘i Mesopotēmia, ke ta‘ofi koe mo tukitala‘i. 5Ka na‘e ‘ikai finangalo ‘a e ‘Eiki ko ho ‘Otua ke tokanga kia Pēlami; ka ka liliu ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e mala ko ha monū, koe‘uhiā na‘e ‘ofa kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 6‘E ‘ikai te ke feinga‘i ha‘anau lelei pe tu‘umālie lolotonga ho‘o mo‘ui, ‘o ta‘engata. 7‘E ‘ikai te ke fakalili‘a ki he ‘Ītomi, he ko ho kāinga: ‘e ‘ikai te ke fakalili‘a ki he ‘Isipite, he na‘a ke nofo ko e muli ‘i hono fonua. 8Ko hono tolu ‘o e to‘utangata ‘o hono hako te nau hū ki he fakataha ‘a e ‘Eiki."
Teutalonome 2:27-30
"27Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: te u ‘alu ai pē ‘i hala, ‘e ‘ikai te u afe ki to‘omata‘u pe ki to‘ohema. 28Te ke fakatau pa‘anga mai ha me‘akai ke u kai, pea te ke ‘omi pa‘anga mai ha vai ke inu: ‘a e va‘e ni pē ‘e laka atu. 29‘O hangē ko e fai kiate au ‘e ha‘a ‘Īsoa ‘oku nofo ‘i Seia, mo ha‘a Moape ‘oku nofo ‘i ‘Ala; kae‘oua ke u laka ‘i Soatani ki he fonua ‘oku foaki mai ‘e Sihova ko homau ‘Otua. 30Ka ka ‘ikai loto ‘a Sīhoni ko e Tu‘i Hesiponi ke tau laka atu ‘i ai: he na‘e fakafefeka hono laumālie ‘e Sihova ko ho ‘Otua, mo ne fakamofuta hono loto, koe‘uhi ke ne tuku ia ki ho nima, ‘o hangē ko ia ‘oku tau sio ki ai he ‘aho ni."
Levitiko 21:20
"20pe ha tu‘apiko, pe pukupuku, pe ha mata kovi, pe pokua, pe lafa‘ia, pe kuo momosi hono tenga."
Levitiko 22:24
"24‘E ‘ikai te mou ‘atu ha fufula kia Sihova, pe ko e momosi pe tuki, pe mio‘i, pe faito‘o: ‘io, ‘i homou fonua ‘e ‘ikai te mou ngaohi ha manu ke pehē."
Nomipa 22:5,6
"5Pea me‘a ‘a Mōsese ki he kau fakamaau ‘o ‘Isileli, Mou takitaha tāmate‘i hono kakai kuo luva kinautolu kia Peali-peoli. Pea tā ko e tangata ‘e taha ‘o ha‘a ‘Isileli na‘a ne ha‘u ‘o ‘omi ki hono kāinga ha fine Mitiani ‘i he kano‘i fofonga ‘o Mōsese mo e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli; ‘osi, ‘oku nau lau‘aitu ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga."
ʻEsela 9:12
"12Pea ko ia, ‘oua na‘a ‘ange ho‘omou fānau fefine ki he‘enau fānau tangata, pea ko ‘enau fānau fefine ‘oua te mou ‘omi ke ‘unoho mo ho‘omou fānau tangata; pea ‘oua te mou feinga‘i ha‘anau tu‘umālie pe ko ha‘anau lelei, ‘o ta‘engata: koe‘uhiā ke mou mālohi, pea ke mou kai ‘a e lelei ‘o e fonua, ‘o tuku ia ko e tofi‘a ki ho‘omau fānau, ‘o ta‘engata."
Nehemaia 13:1,2
"1‘I HE taimi ko ia na‘e lau hake ki he kakai ‘a e Puka ‘a Mōsese; pea na‘e hā ai tokua, ‘oku tapu ke hū ha ‘Āmoni, pe ha Moape ‘i he fakataha ‘o ‘Elohimi, ‘o ta‘engata; 2koe‘uhi na‘e ‘ikai te nau feitalitali ki ha‘a ‘Isileli ‘i he‘enau ha‘u ‘aki ‘a e me‘akai mo e vai; kaekehe na‘a nau nō ‘a Pēlami ke tukitala‘i kinautolu–ka ko homau ‘Otua na‘a ne liliu ‘a e tukitala ko e tāpuaki"
ʻOpataia 10,12
"10Ko e me‘a ‘i ho‘o fai fakamālohi ki ho tokoua ko Sēkope ‘e ‘ufi‘ufi koe ‘e he mā, pea ‘e tu‘usi koe ‘o ta‘engata. 12‘Ā, ‘oua te ke fakasio ‘oka hoko ‘a e ‘aho ‘o ho tokoua, ‘a e ‘aho ‘o ‘ene hoko ko e taha nofo muli; pea ‘oua te ke katakata ‘ia ha‘a Siuta ‘i he ‘aho ‘o honau faka‘auha; pea ‘oua te ke lea fielahi ‘i he ‘aho ‘o e mamahi."
KO HAI ʻE TAʻEKAU HE FAKATAHÁ? Ko e ʻuluaki kakai eni (v.1) ko e kakai
tangata naʻa nau leʻohi ʻa e ngaahi fale sinifú ke maluʻi kinautolu mei he
kakai fefiné, pea naʻe fai ʻa e meʻa tatau ʻe he ngaahi lotu hitení, ka naʻe
tapu ia ʻi ʻIsileli. Ko e fakataha ʻa e ʻEikí ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e kakai naʻe
foaki kia kinautolu ʻe he ʻEikí ʻene kelesi makehe, ʻio, ʻakinautolu kuo ne fai
kovinanite ki ai, pea ko kinautolu pe kuo ne foaki kia kinautolu ʻene ngaahi
palomesí. ʻIa Teutalonome ko e foʻi lea ʻoku toutou ui ʻakinautolu ʻoku nau
fakataha, ki Moʻunga Sainai (5:22, 9:10, 18:16). Ko e ʻikai hū ki he fakatahá ʻoku
ʻuhinga ia ko e fānau mei he ngaahi fale ʻo e kau lalekini (v. 17,18) pea ko e
toʻutangata ʻe hongofulú, ʻoku ʻuhinga, ko e taʻengata. Pea ko e founga ʻo e
laó ni naʻe fakataumuʻa ke maluʻi ʻa e angahalá.
Ko e haʻa ʻAmoní, mo e kau Moapé, talu pe ʻenau
fakahā ʻoku nau fili ʻaki ʻa ʻIsileli ʻi heʻenau taʻetali ke fou atu ʻa ʻIsileli
ʻi honau fonuá, naʻe ʻikai fakaʻatā mo kinautolu ʻi he hū mo kau ʻi he fakataha
ʻa e ʻEikí (Nom 22-24). Pea naʻa nau haea ʻa Pelami Peoli, ke fakamalaʻiaʻi ʻa
koe (ʻIsileli). Ka naʻe piki pe ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí, pea naʻe ʻikai ke ne
fiefanongo kia Pelami. Pea naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo liliu ʻa e fakamalaʻia ʻa
Pelamí, ki heʻene tapuakiʻi ʻa ʻIsilelí. Pea toʻo kituʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e kau
fakamalaʻia ʻo ʻIsilelí mei he kau kakato ki he fakataha ʻa e kau tuí. Pea heʻikai
ke nau fai talite mo e kau ʻAmoní, mo e kau Moapé, ʻo taʻengata, he te nau kei
hoko pe, ko e ngaahi fili ʻo ʻIsileli. Lolotonga kuo ʻi tuʻa mei he fakataha ʻa
e haʻa ʻAmoní mo Moapé. Ko e kakai eni ʻo ʻItomi, mo e kau ʻIsipite, kuo maʻu honau
faingamalie ke nau kau ki he lotu moʻoni ki he ʻOtua moʻuí. Ko e monū ko eni maʻa
ʻIsipité, koeʻuhi ko ʻenau tali mo fai ʻofa ki he fāmili ʻo Sekopé, hono tuku
kinautolu ke nau nofo ʻi Koseni (Sen 47), pea ko e monū ʻo ʻItomí naʻe tu’unga
ia ʻi heʻenau vaofi mo ʻIsileli, he ko e hako ʻo Sekope, mo e hako ʻo ʻIsoa. Ko
e ʻOtuá ia ke tau falala ai.
No comments:
Post a Comment