Friday, 9 June 2017

Falaite 9 Sune, 2017

Teutalonome 23:19-20; 15:3,10; ‘Ekisoto 22:25

Teutalonome 23:19-20
"19‘E ‘ikai te ke ‘eke toloi ki ho kāinga ‘i ho‘o tali ha nō pa‘anga, ha toloi pa‘anga, pe ha toloi me‘akai, mo e hā fua ha me‘a ‘oku fa‘a ‘eke toloi ai. 20Ka ko ha taha ‘i ha kakai kehe, ‘e ngofua ha‘o ‘eke toloi ki ai, ka ‘e ‘ikai te ke ‘eke toloi ki ho kāinga: kae tāpuaki koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he me‘a kotoa ‘oku ke ala ki ai ke fai ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u."

Teutalonome 15:3,10
"3Te ke ‘eke pē ki ha kakai kehe: ka ka ‘ilonga ha‘o me‘a ‘oku ‘i ho tokoua, ‘e tuku hifo ‘e ho nima. 10Kuo pau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai mamahi ho loto ‘i ho‘o ‘ange ki ai: he koe‘uhi ko e me‘a ko ia ‘e tāpuaki‘i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho‘o ngāue kotoa, mo e me‘a fuli pē ‘oku ke ala ki ai."

‘Ekisoto 22:25
"25Kapau te ke tali ha nō pa‘anga ‘a ha taha masiva ‘o hoku kakai ‘oku ‘iate koe, ‘e ‘ikai te ke fai kiate ia ‘a e tō‘onga ‘o e tangata ‘oku mo‘ua ki ai ha taha; ‘e ‘ikai te ke ‘eke kiate ia ha toloi."

KI ʻISILELI KUOPAU HEʻIKAI TE NAU ʻEKE TUPU, KI HA NŌ HA TAHA ʻISILELI. Ko e tupu ʻi he hahake lotoloto motuʻá naʻe fuʻu maʻolunga ʻaupito. Ko e noó ia, ko e fuʻu moʻua lahi, koeʻuhi ko e maʻolunga ʻa e tupú, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku aʻu pe ʻa e tokotaha noó ia ʻo ngāue popula (Eki 22:25-27). Koeʻuhi ia, ko ʻIsileli, kuo nau maʻu honau ngaahi tofiʻa, mei he malumalu ʻo e ʻOtuá, he kuo ne ngaohi kinautolu ke nau kehe, mei he kotoa ʻo e kakai kehé. ʻO ne fokotuʻutuʻu kinautolu ki heʻene hoifuá, pea ʻoku totonu mo ʻIsileli, ke nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pe, ʻo nau ʻinasi tatau ai, ke fakaʻilongaʻi ʻaki ʻenau leleiʻia, ʻi he fonua lelei kuo ne foaki kia kinautolu, pea kuo ne fakanofo kinautolu ki he ouau ko ení, ke tali nō ki ha taha, ʻo ʻikai fiemaʻu ha tupu ʻi honau lotolotongá ʻoku siʻisiʻi, pe ʻoku ʻikai ha mole ia ki he tokotaha tali noó, koeʻuhi ko honau fonuá naʻe vahevahe pe, pea siʻisiʻi ʻa e fakatupu koloá, pea tataaitaha pe, pe ʻoku ʻikai pe ha kole ia, tukukehe pe ʻa e ngaahi meʻa fakafāmilí. ʻI he taimi ʻoku fua ai honau kelekelé, naʻe fetaulaki pe ia mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ko e feituʻu ko ē ʻe maʻu ai, pe ʻamanaki ke maʻu ai, ʻa e tokotaha kolé, ke ne ʻi ai, ka ko e tokotaha tali kole pe noó, ʻoku totonu ke ne vahevahe ʻene meʻa ʻoku maʻú, pea kiate ia pe, kapau ko e kole ko e fiemaʻu meʻakai, kuopau ke fakahaaʻi kuopau ke ʻoange, ʻo ʻikai ha ʻamanaki ke toe maʻu mai ha meʻa. Ko eni ʻa e fakahinohino ʻa Sīsuú “Ke mou ʻofa ʻi homou ngaahi filí, pea fai lelei mo tali nō, neongo ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ʻe toe maʻu mai ha meʻa, pea ʻe lahi hoʻomou totongí, pea te mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻEiki Taupotu, he ʻoku angalelei ia ki he taʻehoungá mo e faikoví” (Lk 6:35). Ko e fai ʻofa ki he ngaahi filí kuo ʻosi fakatataaʻi pe ia ʻe he ʻOtuá ʻe Ia, he naʻa ne fai ʻofa ki he taʻehoungá, mo e faikoví, pea talamai ʻe Sīsū he ʻe lahi ʻa e totongi ʻi he mole, ko e mamahi ʻo e ʻahó ni, ko ʻetau fakasipingaʻi ʻa e ʻofá, he ko e ʻOtuá ko e ʻofa.

No comments:

Post a Comment