Teutalonome26:1-3; 12:5; ‘Ekisoto 22:29; 23:16,19
KO E POLOPOLO KI HE FUA KOTOA PE ʻO E FONUA. Ko e faʻu tohi ko eni
ʻo Teutalonomé, ʻoku ʻamanaki maʻu pe ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtua ʻa Kenani ki ʻIsileli.
Ko e lao ko ení ki ʻIsileli. Ke nau ʻoatu ʻa e polopolo ʻa e ʻuluaki fuá, ʻo ʻenau
fuaʻiʻaku momohó ʻi he ʻaho hono hokó hili ʻa e Pasova (Lev 23:10). Ko e
tangata kotoa pe, te ne ʻomi ʻe ne kato foʻiʻakau, ko e polopolo ki he katoanga
ʻo e Penitekosí, ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ututaʻú, ko ia naʻe ui ai ko e
katoanga ʻo e Lauuike (Eki 34:22). ʻI he ʻalu ha tangata ki he ngoueʻangá, ʻo
ne tokangaʻi ko e fuaʻiʻakau kuo momoho, te ne hanga leva ʻo fakaʻilongaʻi, ko
e ʻuluaki fuá ia, ko e uite, paʻale, kalepi, fiki, pomikanite, ʻolive mo e
teiti, pea ko e ngaahi fuaʻiʻakaú ni kuopau ke faʻo kinautolu ʻi he kato tatau
pe ʻe taha, pea toki vahevaheʻi ʻaki pe kinautolu honau ngaahi lauʻiʻakau, pea ʻoatu
ia ki he ʻOtuá, ki he feituʻu kuó ne fili ki aí.
Mei heni, ke tau ako mei ai. 1. Ke fakamoʻoni,
ko e ʻOtuá ko ia ʻa e tokotaha foaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa lelei, ke
tokoniʻi mo fakafiemalieʻi ʻetau moʻui fakaenatulá, pea ke tauhi mo
fakalangilangiʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko iá. 2. Ke fakaʻikaiʻi hotau ngaahi
kitá. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻuluaki momohó, ko ʻetau manako tahá ia. Naʻe
fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke tuku ʻa e ngaahi meʻa ko ia maʻana, mo akoʻi
kinautolu ke nau fakalangilangi hono huafá kimuʻa ia pea nau toki fakatopono ʻenau
ngaahi holí mo ʻenau vakaí. 3. Ke ʻoange ki he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki, mo e leleitaha
ʻoku tau maʻú, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku tui kiate iá, te nau hoko ko e ʻuluaki
mo e leleitaha ʻa e moʻuí. Ko kinautolu ʻoku nau fakatapui ʻa e
ngaahi ʻaho ʻenau talavoú, pea ko e muʻomuʻa honau taimí ki he ngāue mo
langilangi ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ʻomi kiate ia ʻenau polopolo ke fakahoifua
kiate ia. Pea ne folofola mai, ʻOku ou manatuʻi ʻa e angaʻofa hoʻo talavoú.
No comments:
Post a Comment