Thursday, 1 June 2017

Tu'apulelulu 1 Sune, 2017

Teutalonome 22:8-12; Levitiko 19:19; Nomipa 15:37-41; 2 Kolinito 6:14-16

Teutalonome 22:8-12
" 8Kapau ‘e ‘ikai ‘iloa ‘a e kaiha‘a, pea ko e tangata ‘oku ‘o‘ona ‘a e fale te ne ‘unu‘unu mai kia ‘Elohimi, ke sivi pe kuo ‘ikai te ne ala ki he koloa ‘a e tokotaha ko ia. 9Ko e me‘a kotoa pē ‘oku matamata ko e angahala, pe ‘oku kau ki ha pulu, pe ha ‘asi, pe ha sipi, pe ha kofu, pe ko ha me‘a kuo mole, ‘a ia ‘oku pehē ‘e ha taha, “‘Oku pehē ‘a e me‘a,” ‘e ‘ave kia ‘Elohimi ‘ena me‘a; pea ko ia ‘e fakahalaia ‘e ‘Elohimi te ne totongi lōua ki he tokotaha. 10Kapau ‘e ‘ange ‘e ha tangata ki ha taha ha ‘asi, pe pulu, pe sipi, mo e hā fua ha manu, ke tauhi, pea mate ia, pe lavea, pe ‘ave, kae ‘ikai ha taha ‘e mamata ki ai, 11‘e fai ‘i he‘ena me‘a ha fuakava ‘i he huafa ‘o Sihova, ‘Ilo ‘e ia ‘o kapau kuo ne ala ki he koloa ‘a e tokotaha ko ē; pea ko ia ‘oku ‘a‘ana ‘a e me‘a te ne tali ia, pea ‘e ‘ikai ha totongi ‘e fai. 12Ka ‘o kapau na‘e mātu‘aki kaiha‘asia lolotonga ‘ene ‘iate ia, pea te ne toki totongi kiate ia ‘oku ‘a‘ana"

Levitiko 19:19
"19Te mou tauhi ‘eku ngaahi fekau. ‘E ‘ikai te mou fakahoa-‘a-kehe ho‘omou fanga manu: ‘e ‘ikai te ke tōkaki ‘i ho‘o ngoue ha fa‘ahinga tenga ‘e ua: pea ‘e ‘ikai te ke tui ha kofu ‘oku fefiofi ai ha fa‘ahinga filo ‘e ua ko e fakakākā."

Nomipa 15:37-41
"37Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘o pehē, 38Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o tala kiate kinautolu ke nau ngaohi pao ‘i honau kapa‘i kofu, ‘e kinautolu mo honau ngaahi to‘utangata ‘amui, pea ke nau ai ki he pao ‘o e kapa takitaha ha loufau lanu langi. 39Pea ‘e tu‘u ia ma‘amou kaho, ke mou sio ki ai mo manatu ki he ngaahi tu‘utu‘uni kehekehe ‘a e ‘Eiki, ‘o fai ki ai, ‘o ‘oua te mou feafeafe‘aki he muimui ki he loto ‘omoutolu, mo homou mata, ‘a ia ‘oku mou fa‘a muimui tango ki ai: 40koe‘uhi ā ke mou manatu ke fai ‘eku ngaahi fekau kotoa pē, pea ke mou tāpuhā ki homou ‘Otua. 41Ko Sihova au ko homou ‘Otua, ‘a ia na‘a ku fakahū mai kimoutolu mei ‘Isipite ke nofo ko homou ‘Otua. Ko au Sihova ko homou ‘Otua."

2 Kolinito 6:14-16
"14‘Oua te mou hanga ‘o hoa-‘a-kehe, he nonofo mo e kau ta‘elotu: he ‘e me‘a taha fēfē ‘a e faitotonu mo e malakilao? pe feohi fēfē ‘a e maama mo e po‘uli? 15‘io, ‘o loto taha fēfē ‘a Kalaisi mo Peliali? Pe ‘inasi fakataha fēfē ‘a e lotu mo e ta‘elotu? 16‘io, pea fa‘ahi fēfē ‘a e temipale ‘o e ‘Otua mo e ngaahi ‘aitoli? He ko kitautolu ko e temipale ‘o e ‘Otua Mo‘ui; ‘o hangē ko ‘ene folofola ‘a e ‘Otua, ‘o pehē, Te u fale ‘aki kinautolu, te u ‘eve‘eva ‘iate kinautolu, pea te u nofo ko honau ‘Otua, pea te nau nofo ko hoku kakai."

KO E NGAAHI TUʻUTUʻUNI PE KE FAKASIPINGA ʻAKI ʻA E MOʻUÍ ʻA E ʻOTUÁ. 1. ʻI he langa ha fale foʻou kuopau ke fai ʻa e tokanga ki ai, ke ngaohi ʻa e falé ke hao ʻa e kakai te nau ngāueʻakí mei he hoko ha faingataʻa. Ko e ʻato ko ē ʻo e ngaahi falé ʻi he hahake lotolotó naʻe lafalafa pe ke ʻalu pe ai ʻa e kakaí. Ko e tuʻutuʻuni ke ʻai hano ʻā, ko e ʻaá, naʻe fute pe ʻe tolu hono maʻolungá, kae tautefito ki he taimi māfaná. Pea kapau leva heʻikai fai ʻa e tuʻutuʻuni ko ení pea ko e fehalaaki ko ē ʻe hokó, ʻo tō ha taha ʻo lavea pe mate, koeʻuhi ko e taʻetokanga ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e falé, ʻe ʻeke kiate ia ʻa e halaia ʻo e toto ʻi hono falé. Sio leva ki he mahuʻinga ʻa haʻa tangata ki he ʻOtuá, mo ʻenau moʻuí ʻi heʻene maluʻi kinautolu pea ʻikai ko ʻene tokonaki pe kae ʻai mo hono lao. ʻOku anga fēfē leva ʻene hoko eni ʻo mahuʻinga kia kitautolu, pea ko e hā ʻa e tokanga te tau fai ke maluʻi ha lavea ʻe hoko ki ha taha! He ko e mahuʻinga honau totó ʻoku ʻi hotau ʻaofinimá ʻo tatau honau sinó mo honau laumalié. Fai hano maluʻi ʻa e moʻui ʻa e kakaí kuo fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke tau tokanga ki ai. 2. Ko e tuifió ʻoku tapu ia, ko e meʻa lahi ʻi heni naʻa tau fetaulaki pe kimuʻa (Lev 19:19). Ko e hā mai ʻa e lao ko ení ke ʻoua naʻa ʻi ai ha meʻa ai ko e anga kovi ʻi he ngaahi meʻa ko ení. Ko ia ai, ko kitautolu he taimí ni heʻikai ha konisenisi ke ke lulu fakataha ai ʻa e uité mo e teá. Ko e palaú naʻe toho ʻe he ongo monumanu, ke haʻi fakataha ai ʻa e pulú mo e ʻasí, pe ko e hoosí. Pea ʻoua ʻe tui ha kofu ʻoku fefiohi ai ha filo ʻe ua. ʻI heni ʻoku tapu ke fakaangatatau ki he angaʻi ʻaitoli ʻo e kau hitení ʻo kehekehe ia mo e mahino mo e maʻa ʻa ʻIsilelí. He ʻoku ʻikai ko e ʻai pe ke ʻasi mo hā ki māmani ʻo fetuifioʻaki pe fakatau fakakonga, ka ke taha pe ʻa e konga kotoa, mo e faʻahinga kotoa. Ko e lao ni ʻoku tokanga ki fakapao honau kofú ʻo nau pulupuluʻaki, pea ke fakamanatu ʻa e fekau, naʻa tau lave ki ai kimuʻa (Nom 15:38,39). He ʻoku nau kehekehe mei ha toe faʻahinga kakai, pea akoʻi kinautolu ke ʻoua te nau maʻu honau fonuá pe ko e kehe ʻenau lotú. Kapau kuo tau fakamoʻoni ʻekitautolu kuo tau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, kuopau ke tau fakaʻapaʻapa ki hono finangaló mo hono langilangí ʻo ʻikai ki he ngaahi faʻu no ape ʻa māmaní. Taukave maʻae ʻOtuá.

No comments:

Post a Comment