Teutalonome 24:14-18; Levitiko 19:13; Selemaia 31:29-30; Isikeli 18:20; Semisi 5:4
Teutalonome 24:14-18
"ihova ko ho ‘Otua.
14‘E ‘ikai te ke fakamālohia ha ngāue unga ‘oku ‘efihia mo masiva, pe ko e taha ‘o ho kāinga, pe ko ha taha ‘o e kakai muli ‘o ho fonua ‘oku ‘i ho kolo: 15te ke ‘ange ‘ene totongi ‘i hono ‘aho pē; ‘e ‘ikai ‘alu hifo ‘a e la‘ā ‘oku kei ‘iate koe; he ko si‘i ‘efihia, pea ko e me‘a ko ia ‘oku holi ki ai ‘ene mo‘ui: na‘a tangi ia kia Sihova koe‘uhi ko koe, pea ke hia ai. 16‘E ‘ikai mate ‘a e mātu‘a koe‘uhi ko e fānau, pea ‘e ‘ikai mate ‘a e fānau koe‘uhi ko e mātu‘a: ‘e mate takitaha koe‘uhi ko ‘ene angahala ‘a‘ana. 17‘E ‘ikai te ke piko‘i ‘a e fakamaau ‘o e muli, ‘a e tamai mate; pea ‘e ‘ikai te ke to‘o mo‘o talifaki ‘a e kofu ‘o e uitou: 18ka te ke manatu na‘a ke pōpula koe ‘i ‘Isipite, pea na‘e huhu‘i koe mei ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou kouna ai koe ke fai ‘a e me‘a ni."
Levitiko 19:13
"13‘Oku tapu ho‘o fakamālohia ho kaungā‘api, mo ho‘o kaiha‘a meiate ia: ‘e ‘ikai ‘aho ia ‘iate koe ‘a e totongi ‘o e ngāue unga."
Selemaia 31:29-30
" 29‘I he taimi ko ia ‘e ‘ikai te nau kei lau, ‘o pehē,#‘Isi 18.2 Mātu‘a ne kai ‘a e kālepi mahi, ka ko e nifo ‘o e fānau ‘oku maninia. 30Kaekehe, ‘e mate takitaha ‘i he‘ene kovi ‘a‘ana. ‘Ilonga ha tangata ‘oku ne kai ‘a e kālepi mahi, ko ho‘ona pē nifo ‘e maninia."
Isikeli 18:20
"20Ko e laumālie ‘oku angahala ko ia ia ‘e mate; ‘e ‘ikai kau ‘a e foha ‘i he fua ‘a e kovi ‘a ‘ene tamai, pea ‘e ‘ikai kau ‘a e tamai ‘i he fua ‘a e kovi ‘a hono foha: ko e mā‘oni‘oni ‘a si‘i mā‘oni‘oni ‘e hoko kiate ia, pea ko e pau‘u ‘a e pau‘u ‘e hoko kiate ia."
Semisi 5:4
"4Ko ena ‘a e totongi ‘o e kau ngāue na‘e utu homou ta‘u, ‘a ia kuo ta‘ofi meiate kinautolu: ‘oku kaila ia meiate kimoutolu; kae‘uma‘ā ko e tangi ‘a e kau tu‘usi kuo tau atu ki he fofonga ‘o e ‘Eiki Sāpaoti."
KO E LAO KI HE NGĀUE TOTONGÍ, PEA MO E FAKAMAAÚ. Ko e ngaahi laó ni,
kuo ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ki he kau masivá, ʻa e faingamalie kotoa pē, ke
leleiange honau ngaahi tuʻungá. Pea ʻokú ne toutou fakamanatu ki ʻIsileli, ke
nau manatuʻi naʻa nau popula pe mo kinautolu ʻi ʻIsipite, pea kitautolu he ʻahó
ni, naʻa tau popula pe mo kitautolu ki he angahalá, ke ʻoua naʻa tau fakasiosio
kehe mei he kau faingataʻaʻiá, kae tautefito ke fakamoʻui honau ngaahi laumalié
ʻo ʻikai ko e tokoniʻi pe honau sinó, ka ke ʻoange ʻa Kalaisi ke nau moʻui ai. Ko
e ngaahi laó ni naʻe fakaʻatā ai ʻa e kau maʻu koloá mo e kau ngāué ke maʻu haʻanau
tupu, mei heʻenau ngaahi koloá mo ʻenau ngāué. Pea ʻi he taimi tatau pe fakatouʻosi
pē, ʻa e kau koloaʻiá mo e kau ngāué ke nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue
manumanú, ke mahuʻi ʻa e ʻuhinga ko ē, ko hono fakamalohiʻi ʻa e kakai ʻo e
komiunití.
ʻOku feinga ʻa e kakai tokolahi ke nau
tukuakiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻa e ngaahi angahala ʻo ʻenau fanga
tamaí. Ko e angahala ʻa e tokotahá, ʻoku ʻikai te ne uesia ʻe ia ʻa e kakai
kehé, ka ko e kakai kotoa pe, ʻoku nau takitaha fakafoʻituitui pe, ʻa e
pukepuke ʻa e angahala ʻo ʻenau moʻuí. Ko e hā leva ha kalofanga te ke ngāue ʻaki
maʻa hoʻo ngaahi angahala? ʻOku ʻikai ha kalofanga, ka ko e tui falala pe kia
Kalaisi.
Ko e muli, tamaimate ke faitotonu ki ai,
pea ko e uitoú heʻikai ke fai talifaki ʻaki hono kofú, he ko honau tataú ko ʻenau
nofo popula ʻI ʻIsipite. Pea naʻe huhuʻi kinautolu ʻe Sihova ko honau ʻOtua. Pea ko e meʻa tatau kia kitautolu, kuo huhuʻi ʻe Kalaisi mei heʻetau
angahala, ke tau maʻu malohi ai mei he ʻEikí, pea ke tau tokoni mo fai ʻofa ki
he kakai kehe maʻae langilangi hotau ʻOtuá.
No comments:
Post a Comment