Saturday, 3 June 2017

Tokonaki 3 Sune, 2017

Teutalonome 22:20-27; 13:8; Senesi 34:7; Levitiko 20:10; Sione 8:5-11

Teutalonome 22:20-27
"20Ka ‘o kapau ‘oku mo‘oni ‘a e me‘a, tokua na‘e ‘ikai ‘iloa ‘a e ngaahi faka‘ilonga tāupo‘ou ‘i he ta‘ahine: 21pea te nau toki ‘ave ki tu‘a ‘a e ta‘ahine ki he matapā ‘o e fale ‘o ‘ene tamai, pea ‘e tolomaka‘i ia ‘e he kau tangata ‘o hono kolo ke ne pekia: koe‘uhi ko ‘ene fai me‘a fakalielia ‘i ‘Isileli, he‘ene fai fe‘auaki ‘i he fale ‘o ‘ene tamai: ka mou ‘ave ai ‘a e kovi mei ho lotolotonga. 22Ka ma‘u ha tangata ‘oku ne mohe mo ha fefine alafia, te na mate pē fakatou‘osi, ‘a e tangata na‘e mohe mo e fefine, pea mo e fefine: ka ke ‘ave ai ‘a e kovi mei ‘Isileli. 23Ka ai ha fefine tāupo‘ou kuo polo‘i ki ha tangata, pea ma‘u ia ‘i he kolo ‘e ha tangata, ‘o na mohe mo ia; 24pea te mou ‘omi kinaua fakatou‘osi ki he matanikolo ko ia, pea te mou tolomaka‘i kinaua ke na pekia; ko e ta‘ahine koe‘uhi na‘e ‘ikai te ne kaila, he ‘oku ne ‘i he kolo; pea ko e tangata, koe‘uhi kuo ne fakamo‘ulaloa‘i ‘a e uaifi ‘o hono kaungā‘api: ka ke ‘ave ‘a e kovi mei ho lotolotonga. 25Ka ‘o kapau ko e vao ‘oku ma‘u ai ‘e he tangata ‘a e ta‘ahine kuo polo‘i, pea ne tohotoho‘i ia, ‘o mohe mo ia; pea ‘e toki mate ‘a e tangata pē, ‘a ia na‘a ne mohe mo e fefine: 26ka ko e ta‘ahine ‘e ‘ikai te ke fai ha me‘a ki ai; ‘oku ‘ikai ‘i he ta‘ahine ha me‘a ‘oku taau mo e mate; he ‘oku hangē ko e tu‘u ha tangata ki hono kaungā‘api ‘o fakapoongi ia. 27‘Oku pehē ‘a e me‘a ni: he na‘a ne ‘ilo ia ‘i he vao; kaila ‘a e ta‘ahine kuo polo‘i, ka na‘e ‘ikai ha taha ke fakahaofi ia."

Teutalonome 13:8
"8‘ā, ‘e ‘ikai te ke momo‘i tui kiate ia, pe fakaongo kiate ia; pea ‘e ‘ikai ‘ofa ho mata ki ai, pea ‘e ‘ikai te ke mamae‘i, pea ‘e ‘ikai te ke fufū ‘ene me‘a: ka te ke mātu‘aki tāmate‘i ia"

Senesi 34:7
"7Pea omi mei ‘uta ‘a e ngaahi foha ‘o Sēkope ‘i he‘enau fanongo ki ai: pea na‘e mamahi ‘a e kau tangata ko ia, pea nau ‘ita lahi koe‘uhi kuo ne fai ha me‘a fakalielia ‘i ‘Isileli, ‘i he‘ene mohe mo e ‘ōfefine ‘o Sēkope; ‘a ia ko e me‘a na‘e tāpuhā"

Levitiko 20:10
"10Pea ko e tangata ‘oku tono‘i ‘a e uaifi ‘o e taha kehe, ‘io, ‘a ia ‘oku ne tono‘i ‘a e uaifi ‘o hono kaungā‘api, ‘e mate tāmate‘i ‘a e tangata mo e fefine fakatou‘osi."

Sione 8:5-11
"5Pea ko Mōsese na‘a ne tu‘utu‘uni ‘i he Lao, ke tolomaka‘i ‘a e fa‘ahinga pehē: ka ko e hā ho‘o lau ‘A‘au ki ai? 6Ka ka punou hifo ‘a Sīsū, ‘o ne kamata tohi ‘i he kelekele ‘aki hono tuhu. 7Ka ‘i he‘enau nafui ‘enau fehu‘i, na‘a ne mālanga hake, ‘o ne folofola kiate kinautolu, Ko ia ‘iate kimoutolu ‘oku ‘ata‘atā mei he angahala, ke ‘a‘ana ‘a e fuofua tolo ki he fefine. 8Pea ne toe punou, ‘o tohi ‘i he kelekele ‘aki hono tuhu. 9Ka ka hūhū taha ki tu‘a ‘a ha‘a Siu, ‘o fua fai mei he mātu‘a, kae ‘oua ke nau ‘osi ki tu‘a: pea na‘e toe ‘a Sīsū toko taha, pea mo e fefine na‘e kei tu‘u ‘i he ha‘oha‘onga. 10Pea malanga hake ‘a Sīsū, ‘o ne pehē ki he fefine, Kofa‘ā kinautolu? Kuo ‘ikai ha taha te ne fakamāu‘i koe? 11Pea pehē ange ‘e he fefine, ‘Eiki, ‘oku ‘ikai. Pea me‘a ‘e ia, Pea ‘e ‘ikai te u fakamāu‘i koe ‘e au: ‘alu ā; hili ‘eni ‘oua te ke toe fai angahala."

KO E LAO ‘O E NOFONOFO ‘O E TANGATÁ MO E FEFINÉ. Naʻe ʻomi ʻa e laó koeʻuhi ko e tuʻunga ʻo e maʻa mo e haohaoa ʻo e ʻOtuá, pea taimi tatau pe, ʻoku hanga ʻe he laó ʻo fakamahino ʻa e tuʻunga vaivai, mo angahala ʻo haʻa tangatá.
Ko ʻaneafí ko e taʻahine naʻe mali mo e tangata, pea mahino ki he tangatá ʻoku ʻikai maʻu ʻe he taʻahiné ʻa e fakaʻilonga ʻo e taupoʻou, pea ne lea koviʻi mo sio lalo ki ai, pea ʻi he fanongo ki ai ʻa e ongo mātuʻa ʻa e taʻahiné, naʻa na haʻu leva ʻo ʻomai ʻa e fakaʻilonga ʻo e taupoʻou ki he mātuʻa ʻo e koló, ʻi he matanikoló. Pea ʻe hanga leva ʻe he mātuʻá ʻo tautea ʻa e tangatá pea ne totongi ʻa e sikeli pe siliva ʻe teau ki he tamai ʻa e taʻahiné, pea te na nonofo ai pe ʻo ʻikai ngofua ke ne hanga ʻo liʻaki ʻa e taʻahiné. Ko e fakaʻilonga taupoʻoú kuo ʻosi ʻai pe ia ʻe he ʻOtuá, ke mahino ko haʻa fafine ke nau tauhi maʻa kinautolu, he ko e taipe ia ʻo hono siasí ko e maʻá.
Ko e ʻahó ni leva ko e taʻahine tatau pe ʻi he fakamatala ʻa e laó ni, tokua, kuo ʻikai maʻu ʻene fakaʻilonga taupoʻoú pea ʻe toki omai ia ʻe he mātuʻa ʻo e koló ki he matapā ʻo e fale ʻo ʻene tamaí ʻo tolomakaʻi ai ke ne mate koeʻuhí ko ʻene fai feʻauaki ʻo ne fai meʻa kovi ki ʻIsileli. Ko ʻene ongo mātuʻá kuopau ke naʻinasi ʻi hono tauteá koeʻuhi ko e ʻikai kena tokanga ʻo maluʻi mo akoʻi ʻena taʻahiné. Ngaahi matuʻa, ko e leleí mo e moʻui ʻo ʻetau fānaú ʻoku makatuʻunga pe meiate kitautolu.
Ko ha fefine naʻe moʻua ʻi he angahala tatau pe naʻe ʻomai ʻe he kau Falesí mo e kau Sikalaipe ke nau tauheleʻi ʻaki ʻa Sīsū, ka kuo ʻosi ʻiloʻi ʻe Sīsū ia, ko e tautea fakalao ʻo e feʻauakí ko e tolomakaʻi, naʻe ʻikai ke ne fakafepaki ki he laó ka naʻá ne pehē, “Ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku ʻataʻatā mei he angahalá, ke ʻaʻana ʻa e fuofua tolo ki he fefiné”. Naʻá ne hanga ʻo fakamaama mai ʻa e mahuʻinga ʻo e manavaʻofá mo e fakamolemolé. ʻI he taimi ʻe tofanga ai ho kāingá ʻi he angahalá, te ke fakavave ke paasi ki he fakamaauʻangá? Fai pehē ʻo kapau ʻoku ʻikai haʻo angahala. Ko e ʻOtuá ʻoku fai fakamaaú ʻo ʻikai ko kitautolu. Ko hotau fatongiá ko e fakamolemole mo e manavaʻofa

No comments:

Post a Comment