Teutalonome 22:13-19; 21:15; 24:3
Teutalonome 22:13-19
"13Ka mali ha tangata mo ha fefine, ‘o ne ‘alu ki ai, ‘o ne toki fehi‘a kiate ia, 14‘o ne fakatupu lau ki he fefine, ‘o ne fakaongokovi ia he‘ene pehē, Na‘a ku mali mo e fefine ni, ka ‘i he‘eku ‘alu ki ai, na‘e ‘ikai te u ‘ilo ‘iate ia ‘a e ngaahi faka‘ilonga tāupo‘ou. 15Pea ‘e toki hanga ‘e he tamai ‘a e ta‘ahine, mo ‘ene fa‘ē, pea te na ‘omi ‘a e ngaahi faka‘ilonga ‘o ‘ene tāupo‘ou ‘a e ta‘ahine ki he matanikolo, ki he mātu‘a ‘o e kolo. 16Pea ‘e lea ‘a e tamai ‘a e ta‘ahine ki he mātu‘a, Ne u ‘ange hoku ‘uhiki ki he tangata ni ke na nonofo, pea kuo ne fehi‘a ki ai; 17pea vakai, ‘oku ne fakatupu lau ki ai, he‘ene pehē, Na‘e ‘ikai te u ‘ilo ‘i ho ‘ōfefine ‘a e ngaahi faka‘ilonga tāupo‘ou; ‘osi, ko eni ‘a e ngaahi faka‘ilonga tāupo‘ou ‘o hoku ‘uhiki. Pea te na folahi ‘a e kofu ‘i he ‘ao ‘o e kau mātu‘a ‘o e kolo. 18Pea ‘e puke ‘a e tangata ‘e he mātu‘a ‘o e kolo ko ia, pea te nau haha ia; 19pea te nau fakamo‘ua ia ‘i ha siliva ‘e teau, ‘o ‘ange ‘a e pa‘anga ki he tamai ‘a e ta‘ahine, koe‘uhi ko ‘ene fakaongokovi ha ta‘ahine ‘Isileli: ka te na nonofo ai pē, ‘e ‘ikai ngofua ‘ene li‘aki ia lolotonga ‘ene mo‘ui."
Teutalonome 21:15
"15Ka ‘oku ma‘u ‘e ha tangata ha uaifi ‘e toko ua, ‘o ‘ofeina ‘a e taha kae fehi‘anekina ‘a e taha, pea kuo fanau kiate ia ‘a e ‘ofeina mo e fehi‘anekina fakatou‘osi, pea ko e ‘uluaki foha ‘oku ‘a e fehi‘anekina"
Teutalonome 24:3
" 3Pea kapau ‘e fehi‘a kiate ia ‘e he husepāniti kimui, ‘o ne fai ha‘ane tohi vete, ‘o ‘ange ki hono nima, ‘o tuku atu mei hono ‘api; pe ‘o kapau ‘e pekia ‘a e husepāniti kimui, ‘a ia na‘e mali mo e fefine ‘o na nonofo"
Ko e fakafepakiʻi ʻa e taʻemaʻá. Ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakakau ai ʻe
he ʻOtuá ʻa e kotoa ʻo e ngaahi laó ni ʻo fekauʻaki mo e nofo ʻa e tangatá mo e
fefiné, ko e ngaahi angahalá? Ko e ngaahi akonaki ko eni ʻo fekauʻaki mo e anga
ʻa e nofo ʻa e tangatá mo e fefiné naʻe fai ʻa e tokanga ki ai, ʻa e toko tolu
miliona ʻo ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe 40 ʻo ʻenau fononga mo ʻenau nofo kemi ʻi he
toafa, ka ʻe mahuʻinga tatau kia kinautolu ʻa hono ʻaonga ʻi heʻenau hū ki he
fonua ʻo e talaʻofá ʻo nau nofo ai ko e puleʻanga ʻo e kakai ʻIsilelí. ʻIa Kol
3:5-8 ʻoku ʻomi ai ʻe Paula ʻa e tuʻutuʻuni malohi ki he va ʻo e tangatá mo e
fefiné, ʻoku totonu ke tau lau kitautolu kuo tau mate. Ki he fenuʻaki angaʻuli,
havala, holi pango, kaeʻumaʻā ʻa e manumanu ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli tofu pē.
He kuo ʻomi ʻe Kalaisi ʻa e ivi ke tau moʻui maʻana pea ne ʻomi mo e ʻamanaki
ke tau ʻamanaki ki he kahaʻu ki haʻane toe foki mai, pea ʻi he fakaʻosi ʻo e
vahé ni, ʻoku ʻomai ai ʻe Paula ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e anga ʻoku totonu mo e
kalisitiané, ke ne teuteu ʻaki ki he toki mai ʻa Sīsū Kalaisí. He ʻoku pehē ʻe
he veesi 3. “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ko e moʻui ʻa e tokotaha teú ʻoku
fūfū fakataha mo Kalaisi. Ko e fūfuú ʻoku ʻuhinga ko e silaʻi mo e malu. ʻO ʻikai
ko e ʻamanaki pe ki he kahaʻú, ka ko hono aʻusia ʻa e moʻoni totonu he taimi ni
pē. Ko ʻetau ngāué mo hotau ʻulungaangá ʻoku ʻikai ken a totongi hotau fakamoʻuí
ka ko e ola ia ʻa hotau fakamoʻuí. ʻAi ia ki ho lotó, ko ho fakamoʻuí kuopau pea
ke ke moʻui maʻa Kalaisi ʻi he ʻaho taki taha, he ko e kakano ē kuo mate ia, ka
ke tau moʻui maʻae ʻOtuá tokotaha pē. Tuʻu ʻia Kalaisi.
No comments:
Post a Comment