Friday, 30 June 2017

Falaite 30 Sune, 2017

Teutalonome27:11-14; 1:29; 33:10

KO E NGAAHI MALAʻIA NAʻE MAHINO IA ʻI HE MOʻUNGA IPALÉ. ʻI he hili ʻa hono ikunaʻi ʻo Kenaní, naʻe fakataha ʻa ʻIsileli ki he vahaʻa ʻo e ongo moʻungá, ko Ipale mo Kelisimi. Ko e ola fakaofo eni, ko e malaʻia ʻi hono liʻaki ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahaaʻi ia ʻi he tumutumu kakā mo pakupaku ʻo e moʻunga Ipale, lolotonga ko iá, ko e ngaahi tapuaki maʻae kau muimui ki he ʻOtuá ʻe fakahaaʻi kinautolu ʻi he tahifohifo maʻuiʻui mo lanumata ʻo e moʻunga Kelisimí. Ko e fakafoʻou ʻe ʻIsileli ʻenau tukupā ki he ʻEikí, ko hono fakakakato ia ʻene palomesi kia ʻEpalahame, ke ʻoange maʻa kinautolu ʻa e fonua ko Kenaní.

Lolotonga hono fakafoʻou ʻo e kovinanite ʻa e toʻutangata hono ua ʻo ʻIsilelí, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa natula ʻo e fonuá ke ofongiʻaki ʻa e mamata ki ai ʻa ʻIsileli, pea mahino ia ʻi he tuʻunga ʻo e ongo moʻunga, naʻe fakahaaʻi ʻa e mala mo e tapuaki ʻe he ongo moʻunga vaofi ko ení, pea ʻi he ongo tafaʻaki fehangaaki ʻo e ongo moʻungá ʻoku nau fesiofaki mo feʻilongaki. Ko e kotoa ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí naʻa au ʻalu hake ʻi he moʻungá ko e matakalai ʻe ono ki Ipale, pea matakali ʻe ono ʻi he moʻunga Kelisimí, koeʻuhi ko e teleʻá naʻe ʻi he vahaʻa moʻungá, naʻa nau haʻu ki ai ʻo vaofi fakataha ki ai. ʻI he taimi ʻo e fakalongolongo mo longonoa, naʻe fai hono malangaʻi pe anaʻa nau tokanga ki he ngaahi fekau, ko e kau taulaʻeikí naʻa nau puʻaki leʻo lahi, ko e taha ʻoku ʻi heni ʻo e kau malaʻia muiaki, pea ko e kotoa ʻo e kakaí naʻa nau tutuʻu ʻi he tafaʻaki mo e veʻe moʻunga Ipale, naʻa nau lea, “ʻEmeni”. Naʻe ʻikai mei lava eni, ka naʻe uesia lahi kinautolu ʻe he ngaahi tapuaki mo e ngaahi malaʻia, mo e ngaahi palomesi mo e ngaahi fakamanamana ʻo e laó, ʻoku ʻikai ko e fai maheni pe, kotoa ʻo e kakai ʻoku ʻi ai, ka ko hono akoʻi ʻa e laó, pea ke fakahoko hono moʻoní kia kinautolu. ʻOku pehē mo e moʻui fakalaumalie ʻo e ʻahó ni, ʻoku ʻikai ko e maʻu lotu pe, pea ʻosi, ka ko e tui falala kia Kalaisi, he ko ia ʻa e kakatoʻanga ʻo e laó.

Thursday, 29 June 2017

Tu'apulelulu 29 Sune, 2017

Teutalonome27:9,10; 26:18

KO E FAKAFOʻOU ʻO E KOVINANITÉ. ʻI Sainai, ko e ʻuluaki taimi ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻOtuá ʻene kovinanité ki he kakai kotoa ʻo ʻIsilelí (Teut 5:22-23). Neongo ko e toʻutangata ko iá naʻe fakamoʻui ki he fakahā meʻa fakaofo ʻa e ʻOtuá, ka naʻa nau kei taʻefalala kiate ia. Pea ko e ʻuhinga ʻenau angatuʻú, he naʻe tapui kinautolu ke nau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ka ko ení, ko e toʻutangata eni hono ua, naʻa nau teuteu ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻa ia kuo palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá, kae kimuʻa ke nau huú, naʻe fakataha ʻe Mosese ʻa e kakaí, ke fakafoʻou ʻenau tukupā ki he kovinanité. Ko e fakafoʻou ʻo e kovinanité naʻe ʻi ai ʻa e sitepu ai ʻe ua. Ko e ʻuluaki sitepú naʻe fai ia ʻi he lautoka ʻo Moape (vahe 27-30). Pea ʻi ai naʻe ʻoange ai ʻe Mosese ki he kakaí ʻa e ʻalunga kehekehe ai ʻe ua. Ko e ʻalunga ʻe tahá naʻe huʻu atu ia ki he ngaahi malaʻia ʻa e ʻOtuá, pea mo e mate. Ko e ʻalunga ʻe tahá, naʻe huʻu atu ia ki he tapuaki ʻa e ʻOtuá, pea mo e moʻuí. Pea naʻe poleʻi ʻe Mosese ʻa e toʻutangata foʻoú ni ke nau fili ki he ʻalunga ʻo e moʻuí, pea naʻá ne akonakiʻi kinautolu ke nau muimui ki he lao ʻa e ʻOtuá, mo akoʻi ia ki heʻenau fānaú. Ko e ʻalunga ko iá te ne tataki kinautolu ki he ngaahi tapuaki taulofuʻu maʻa ʻIsileli. Pea tafaʻaki ʻe tahá, ko e lotu ki he ngaahi ʻaitoli mate te ne tataki kinautolu ki he ʻauhá pea mo e mate.

Ko e mafai ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí naʻe haʻu ia mei heʻenau fakataha vaofi mo Mosese. Pea ko kinautolu ko e kau tauhi, mo e kau fakatonulea ʻo e lao mo tuʻu fakataha mo Mosese ʻi he momeniti molumalu ko ení. Talu ʻa e hoko ʻa Mosese ko e fakalaloa ʻo e kovinanité, ko e fekau naʻá ne ʻoange ki he kakai, ko e ngaahi fekau mate ia ʻa e ʻOtuá, ʻo ne fai ai pe hono poupou kinautolu, ke tauhi mo muimui ki he laó. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻapositoló “Taha ʻa e fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ko Kalaisi Sīsū, ko e tangata” (1 Tim 2:5). Pipiki kiate ia ʻi he tui falala maʻu ai pē.

Wednesday, 28 June 2017

Pulelulu 28 Sune, 2017

Teutalonome 27:1-8; ‘Ekisoto 20:25; Siosiua 4:1; 8:31,32

KO E OLA ʻO E TALANGOFUÁ MO E NUNU’A ‘O E TALANGATAʻÁ. Pea ko e lao ke tohi ʻi he ongo maká ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe ʻai ʻe Mosese ʻa e seti lahi mo kakato, ʻi he ʻao ʻo e kakaí, mo honau fatongia, pea ke fakatouʻosi, ki he ʻOtuá, pea ki he taha kotoa pē, ʻi he fakalukufua, mo e ngaahi fakahā makehe, ke fakahaaʻi mahino kia kinautolu ʻa e meʻa ʻoku lelei, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he laó, ʻo tuku kinautolu ʻi he malumalu ʻo e moʻua ki he fekáu, mo e kovinanité. Pea meia Mosese mo e kau mātuʻá ki he kakaí, ke nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko e lau noa pe, ʻoka nau feinga ke ʻilo ʻa e laó, kaeʻoua pe kuo nau fai ki ai.

Ko ha ʻalunga makehe mo malumalu lahi ke lesisita ʻa e ngaahi lea ʻo e laó ni, ʻi he vave taha ʻi haʻanau haʻu ki Kenani. Pea ke nau ʻai ha maka, pea nau tohi ai ʻa e lao kio e maka, ko e maka vali lahe pe, pea toki kotoa ai ʻa e ngaahi lea ʻo e lao v.3 pea ʻi he v.8. Pea naʻe toe fiemaʻu kinautolu ke nau langa ha ʻolita. Ko e lotu mo e leá kuopau ke na ʻalu fakataha. Ko e ʻolita ke tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e tapanekalé. Ko e ʻolita naʻe ngaohi maka pe naʻe maʻu ʻi he malaʻe ʻoku nau ʻi ai, mo tā mei he maka. Naʻe ʻikai fiemaʻu ha meʻa ngāue ukamea. Ko e moʻoni ʻo ení, ko Kalaisí hotau ʻolita, ko ha maka naʻe tā mei he maka ʻi he moʻungá ʻo taʻe ʻi ai hono nima (Tan 2:34,35) naʻe fakafisi ʻa e kau langa, ko ʻikai hano fua, ka naʻe tali pe ia ʻe he ʻOtuá ko e tamai, ʻo ngaohi ia ko e ʻulu ʻo e tuliki. Ko e feilaulau tutu, mo e feilaulau ʻofá, naʻe ʻomi ia ki he ʻolitá. Ko e feituʻu naʻe tohi ai ʻa e laó, ko e ʻolita naʻe tuʻu ofi pe ʻi ai ʻIa Kalaisi, naʻe mei ai hotau huhuʻi mei he mala ʻo e laó. ʻI he Fuakava Motuʻá, ʻoku lea ʻo e lao naʻe tohi ʻaki ʻa e fakapipiki ʻo e mala, ʻa ē te ne fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e fakailifia mo e fakaʻohovale, kapau heʻikai ke lauʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e ʻolita naʻe ofi ki ai, ke ne ʻomi ʻa e fakanonga taʻengata, kuopau ke nau kai ʻi ai, mo e fiefia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ko honau ʻOtua. Ko e ʻuhinga ia ʻa e loto fiemalie, naʻa nau ʻoange ki he kovinanite mo e ʻOtuá ʻia Kalaisi.

Tuesday, 27 June 2017

Tusite 27 Sune, 2017

Teutalonome 26:16-19; 7:6; 'Ekisoto 6:7; 19:5,6; 20:19; Saame 148:14; 1 Pita 2:9

KO E KOVINANITE ʻI HE VAHAʻA ʻO E ʻOTUÁ MO E KAKAÍ. Ko Mosese naʻá ne fakamalohia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni. 1. Ko e ngaahi fekau ia ʻa e ʻOtuá Naʻe ʻikai ko e talakaetohi kinautolu ʻe hono poto pe mafai ʻoʻona, ka ko e poto taʻengata naʻá ne fakaʻesia kinautolu, pea mo e ivi ʻo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí naʻá ne fakapipikiʻi kinautolu. Ko e lao kinautolu ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai te mou fai kinautolu ki he ngataʻanga ʻo hono ʻoatu kia kimoutolu, fai kinautolu, pea ʻoua ʻe fakakikihiʻi kinautolu, fai ʻa e laó, ʻo ʻoua ʻe holomui mei ai, fai kinautolu ʻo ʻoua ʻe taʻetokanga mo fakaanga ki ai, ka ko ho lotó mo e laumalié, ko ho loto kotoa mo ho laumalie kotoa ʻa e laó ni. 2. Ko ʻenau kovinanite mo e ʻOtuá, naʻá ne fakamoʻuaʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ko ení. ʻOku taukave foki ʻa Mosese ʻo ʻikai ko e fakaleveleva pe ʻa e ʻOtuá ʻia kinautolú, ka ko ʻene koloa ʻiate kinautolu mo ʻenau felāveʻi foki mei ha feituʻu ʻoku nau tuʻu mei aí. Ko e kovinanité, ko e felotoi, mo pipiki ke talangofua ki ai. Pea ka tau fai ʻetau tafaʻaki ʻo e kovinanité mo tali hono ngaahi kaveingá, “Ko e ʻEiki Sihova ko ho ʻOtua, ko ho Pilinisi mo e Pule”. Ko e taimi ko ē ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻEikí ko hotau ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke tau toe ʻai konisenisi ʻo e talangofua ki heʻene ngaahi fekaú.

Ko e tafaʻaki leva ʻa e ʻOtuá, ko e ngaohi lelei, mo ngaahi kaveinga, ko hono tali ko e ʻEiki, ʻoku ʻikai ko ʻene toʻo pē, ka ʻoku ʻaʻana koe, ke ke hoko ko ʻene kakai makehe, kuo ne palomesi kiate koe, ʻo fakatatau ki he kaveinga moʻoni, mo e ʻuhinga ʻo e palomesi. Kuo tau maʻu ai ʻa e ʻalunga leleitaha, mo e fakalotolahi leleitahaʻi he lotu. Kuo fili kitautolu ke talangofua (1 Pita 1:2), kuo fili kitautolu ke tau maʻoniʻoni (Efeso 1:4), fakamaʻa kitautolu ko ha kakai makehe, pea ʻoku ʻikai ko hono fai pe ha ngāue, ko e hala pe ia ʻe taha ki he langilangi taʻengatá. Ko ia pe hotau tokangaʻi naʻá ne fai maʻa kitautolu, teʻeki ke tanupou ʻa māmani.

Monday, 26 June 2017

Monite 26 Sune, 2017

Teutalonome 26:12-15;14:28,29; Levitiko 27:30; Nomipa 18:24;Saame 119:141,153,176; Hosea 8:4

KO E LOTÚ HILI ʻA E FOKOTUʻUTUʻU ʻA E TAʻU TOLU ʻO E VAHE HONGOFULÚ. ʻOku felāveʻi eni ki he taʻu ua ʻo e vahe hongofulu (14:28,29). Ko e taʻu ʻe tolu kotoa pe, ko e fakapapauʻi molumalu eni, naʻe fiemaʻu ia mei he tokotaha fakafoʻituitui. Pea ʻai ke nau fakahaaʻi, ko e kotoa ʻo kinautolú kuo nau ngāue ki he ngaahi kaveinga ʻoku taau ke fai. Pea heʻikai ngāueʻaki ha konga ʻo e meʻá ni, ki ha taha ʻoku mamahi, pe ko e ngaahi putú, pe ke ʻai ʻa e ngaahi toputapú ki he taʻemaʻá. ʻO hangē ko hono fai taʻeʻuhinga ki he ngaahi ʻotua mate, pe ko e fakakaukau ke fakakau ai ʻa e ngaahi kaumeʻa, kuo nau mate. He ko e meʻa ni ʻoku tuku ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá, mo honau konisenisi, pea ke nau manatuʻi, ʻi honau ngaahi fatongia, pea ke nau manavahē hano liʻaki ʻo taʻefai.

Ko e masivá mo e masiva makehe ʻa e kau taulaʻeikí pē faifekaú, masiva ʻa e kau mulí, mo e masiva ʻa e kau uitoú, ko ʻenau tafaʻaki ia, ʻo fakatatau ki he fekaú. Ko e ʻOtuá mo ʻene fai tokonaki ʻo foaki mai kia kitautolu ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau maʻú, pea ko e lao ko ení ʻoku hangatonu ia ki hono ngāueʻaki, neongo ʻoku ʻikai ha taha makehe ʻiate kitautolu ʻi heʻetau meʻa ʻoku maʻú, ʻo hangē ko ʻIsileli, ʻoku fai ki ai ʻa e talanoa. ʻI he fakalukufua kuo fekauʻi kitautolu ke tau foaki, ko e meʻaʻofa ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú. Ko e taau makeheʻí kuopau ke tanaki ki ai ʻa e lotú, ʻo ʻikai ko kinautolu ka ko e ʻOtua ʻo e kakai ʻIsilelí, ke tapuaki mai ʻa e fonua ʻo e kakaí, pea maʻae siasí fakaleveleva. Ko e kotoa ʻa e fakafofonga ko ení, ko e kovinanite ʻoku felāveʻi ia mo e moʻuí ʻi he vahaʻa ʻo e fakalelei ʻa e ʻOtuá, mo e kau tui moʻoni kotoa pe, mo e ngaahi monūʻia mo e ngaahi fatongia ʻoku tau kau ki ai, mo e ola ʻe maʻu mei ai. Kuopau ke tau vakai mo fakahāhā ʻo fakatatau ki he kovinanite ʻo e kelesi ʻia Kalasi Sīsuú, ko e ʻEikí ko hotau ʻOtua, pea ko kitautolú ko hono kakai, ʻo talitali ai ki hono fouʻanga, ke fai fakakelesi mo langilangi ʻa e ngaahi palomesí.

Sunday, 25 June 2017

Sapate 25 Sune, 2017

Teutalonome 26:4-11; 4:34; 10:22; 12:7; Senesi 43:1,2; 46:27; ‘Ekisoto 1:11,14; 2:23-28

KO E KATO POLOPOLO KI HE TAULAʻEIKI, PEA TUKU ʻE HE TAULAʻEIKI ʻA E KATÓ KI HE ʻOLITÁ ʻI HE ʻAO ʻO SIHOVÁ. Ko e tokotaha foaki polopoló, kuopau ke ne kamataʻaki ʻa e fakamālō, koeʻuhí ko e fonua lelei kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá. Pea ko e taimi ko ē kuo ngaohi ai ʻe he ʻOtuá ʻo lelei, ʻene ngaahi palomesi kia kitautolú, ʻoku ne ʻamanaki mai ke ʻatautolu ia, ko e langilangi ʻo ʻene fai tōnungá.

Kuopau ke ne fakamanatu ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻa e kamataʻanga hono kakaí pea ko ia ko e memipa. ʻOku lahi fēfē fau hono laú, kuo nau ʻi ai he taimí ni, he ko ʻenau kamatá naʻe fuʻu siʻisiʻi, he ko e kelesi ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fili kinautolu ʻi he taimi naʻa nau ʻi lalo aí, pea ne hiki kinautolu ki ʻolunga. Ko e meʻa ʻe ua kuopau ke ʻanautolu ʻi he taumuʻa ko ení. 1. Ko e ʻuhinga ʻenau tupuʻanga taha. Ko ha Silia kuo mate ia, ko ʻene tamai ia. Ko Sekope, naʻe ui ko Silia, he naʻá ne nofo ai he taʻu ʻe 20, ko hono ngaahi malí mei ai, pea ko e kotoa ʻo ʻene fānaú naʻe faʻeleʻi ʻi ai, tukukehe pe ʻa Penisimani. 2. Ko e fakataʻelata honau tukunga, ko ʻenau kei tamaiki naʻa nau ʻalu ki ʻIsipite, hangē ha kau mulí. Naʻa nau ngāue ai hangē ha kau populá. Ko ʻenau tamaí naʻe ui ko e Silia, pea toe ui ko e ʻIsipite. Kaekehe, ko e tokotaha ʻaʻana ʻa e polopoló, kuopau ke fai ʻene hū ki hono ʻOtuá, ko e polopolo heʻikai tali ia, taʻe ʻi ai ha ngāue ke hā ai ʻene ʻOtuá, ʻaki ʻa e ʻOtua, ke ʻi ai ha angamaʻulalo, ko e ʻapasia, ko e loto fakamālō, ke ʻafio ki ai ʻa e ʻOtuá, pea ne fiemaʻu, pea ka ʻikai hā ha ʻotuaʻaki, ko e meʻa kotoa kuo faʻo ki he kato polopolo, ko e koto taʻeʻaonga. Fai ʻa e meʻa ko ē ʻokú ne hoifua aí, he ko hono finangaló ke tau fiefia, ʻo ʻikai ko ʻetau ʻi ai pē ʻi he ouau toputapú, ka ko ʻetau fiefia ʻi he ngaahi ʻo ʻene tokonaki, mo ʻene fakafou mai ʻi heʻene kelesí ʻo tau lave ai.

Saturday, 24 June 2017

Tokonaki 24 Sune, 2017

Teutalonome26:1-3; 12:5; ‘Ekisoto 22:29; 23:16,19

KO E POLOPOLO KI HE FUA KOTOA PE ʻO E FONUA. Ko e faʻu tohi ko eni ʻo Teutalonomé, ʻoku ʻamanaki maʻu pe ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtua ʻa Kenani ki ʻIsileli. Ko e lao ko ení ki ʻIsileli. Ke nau ʻoatu ʻa e polopolo ʻa e ʻuluaki fuá, ʻo ʻenau fuaʻiʻaku momohó ʻi he ʻaho hono hokó hili ʻa e Pasova (Lev 23:10). Ko e tangata kotoa pe, te ne ʻomi ʻe ne kato foʻiʻakau, ko e polopolo ki he katoanga ʻo e Penitekosí, ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ututaʻú, ko ia naʻe ui ai ko e katoanga ʻo e Lauuike (Eki 34:22). ʻI he ʻalu ha tangata ki he ngoueʻangá, ʻo ne tokangaʻi ko e fuaʻiʻakau kuo momoho, te ne hanga leva ʻo fakaʻilongaʻi, ko e ʻuluaki fuá ia, ko e uite, paʻale, kalepi, fiki, pomikanite, ʻolive mo e teiti, pea ko e ngaahi fuaʻiʻakaú ni kuopau ke faʻo kinautolu ʻi he kato tatau pe ʻe taha, pea toki vahevaheʻi ʻaki pe kinautolu honau ngaahi lauʻiʻakau, pea ʻoatu ia ki he ʻOtuá, ki he feituʻu kuó ne fili ki aí.

Mei heni, ke tau ako mei ai. 1. Ke fakamoʻoni, ko e ʻOtuá ko ia ʻa e tokotaha foaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa lelei, ke tokoniʻi mo fakafiemalieʻi ʻetau moʻui fakaenatulá, pea ke tauhi mo fakalangilangiʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko iá. 2. Ke fakaʻikaiʻi hotau ngaahi kitá. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻuluaki momohó, ko ʻetau manako tahá ia. Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke tuku ʻa e ngaahi meʻa ko ia maʻana, mo akoʻi kinautolu ke nau fakalangilangi hono huafá kimuʻa ia pea nau toki fakatopono ʻenau ngaahi holí mo ʻenau vakaí. 3. Ke ʻoange ki he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki, mo e leleitaha ʻoku tau maʻú, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku tui kiate iá, te nau hoko ko e ʻuluaki mo e leleitaha ʻa e moʻuí. Ko kinautolu ʻoku nau fakatapui ʻa e ngaahi ʻaho ʻenau talavoú, pea ko e muʻomuʻa honau taimí ki he ngāue mo langilangi ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ʻomi kiate ia ʻenau polopolo ke fakahoifua kiate ia. Pea ne folofola mai, ʻOku ou manatuʻi ʻa e angaʻofa hoʻo talavoú.

Friday, 23 June 2017

Falaite 23 Sune, 2017

Teutalonome 25:17-19; ‘Ekisoto 17:8,14 1 Samiuela 15:3; Saame 36:1; Paloveepi 16:6; Loma 3:18

KE FAKAʻAUHA ʻA E KAU ʻAMALEKÍ, MO HONO TAUʻI ʻO FAKAFEPAKIʻÍ. Ko e kau fakatanga kotoa pē mo e kau fakameleʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau maʻu honau fakatokanga mei he keisi ʻa ʻAmalekí. Kaekehe, ko e meimei taʻu eni ʻe fāngeau hili eni. Ko Saula, naʻe fai ki ai ʻa e tuʻutuʻuni ke tautea mo fakaʻauha ʻa ʻAmaleki (1 Sam 15). Naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi naʻe ʻikai ke ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá, he naʻá ne fakahaofi ʻe ia, ʻa e nngaahi meʻa moʻui, naʻe tuʻutuʻuni ke ne fakaʻauha, ka naʻe ʻikai ko ha tuʻutuʻuni makehe ia, naʻá ne maʻu meia Samiuela, ka ko e fekau fakalukufua ko ení naʻe ʻoange ia kia Mosese, naʻe ʻikai ke ne tukunoaʻi ʻa Tevita, hili ʻene fakaʻautu ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻAmalekí, pea ko e hako ʻo Simione ʻi he taimi ʻo Hesekaiá, naʻá nau taaʻi fakaʻosi ʻakinautolu naʻe kei toe ʻo ʻAmalekí (1 Kalo 4:42). Ko e taimi ʻe faifakamaau ai ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taukapoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ho kakaí. Ko e kotoa ʻo e taʻefaitotonu kuo nau faí ʻe tamateʻi ʻa e hingoa kotoa pe ʻo e filí, mei he lalo langí. Ko e lōlōaange ʻa e talitali ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá, ko e lahiange ia ʻa e manavahē ki he tamateʻi fakalao ʻi he ngataʻangá.

ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻAmaleki kia kitautolu, ʻa e ngaahi fili hotau ngaahi laumalié, ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAmaleki ki ʻIsilelí. ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtua kitautolu kituʻa mei he ʻIsipite fakalaumalié, ko e fakapoʻuli mo e haʻi ʻa e angahala ʻia Kalaisi, ʻoku tau malava ai ke tamateʻi ʻa e kotoa ʻetau ngaahi holí, mo e kotoa ʻo e ngaahi mele, fakatouʻosi ʻi loto mo e kotoa ʻa e ivi ʻo e fakapoʻuli mo māmani, ʻa ia ʻoku fakafepakiʻi hotau hala ki he tapuaki hotau Fakamoʻui. Fakafetaʻi ki hotau ʻOtua, he ko ia tokotaha ʻokú ne taukapoʻi kitautolu ʻo ʻikai haʻatau taau ʻe taha ʻi hono fofongá.

Thursday, 22 June 2017

Tu'apulelulu 22 Sune, 2017

Teutalonome 25:11-16; Levitiko 19:35-37; Palovepi 11:1

KO E FAʻAHINGA KEHEKEHE ʻO E LAÓ. Ko e lao ki hono fakafepakiʻi ʻa e meʻafua kakaá mo hono fuá. Kuopau heʻikai ngāueʻaki pe kinautolu, kae ʻoua ʻe maʻu kinautolu, ʻoua ʻe maʻu kinautolu ʻi he tangai, pea ʻoua ʻe maʻu kinautolu ʻi he fale, he kapau ʻe maʻu kinautolu, te nau ʻomi ʻa e ʻahiʻahi fefeka ke ngāueʻaki kinautolu, naʻe ʻikai ke maʻu ha mamafa lahi, mo fua ke fakatau mai. Ka ko e kiʻi meʻa siʻi pē naʻe fakatau atú, ka ko e ongo founga kākā fakatouʻosi. Naʻe fai pe ʻa e tokanga ki heni kimuʻa (Lev 19:35). Ko e lao ko ení ʻokú ne fakamalohiʻi ʻa e ongo ʻuhinga lelei ʻe ua. 1. Ko e faitotonu mo e angatonu, te na hanga ʻo ʻomai kia kitautolu ʻa e tapuaki ʻa e ʻOtuá. Ko e founga ʻeni ke tau maʻu ai hotau ngaahi ʻaho lōloa ʻi taimi mo tuʻumalie, ke faitotonu mo lelei ʻi he kotoa ʻo ʻetau tufa. Ko e faitotonú ko e founga leleitahá ia. 2. Ko e kākaá mo e taʻefaitotonú te na fakahaaʻi kia kitautolu ʻa e mala ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e taʻetotonu pe ʻiate ia, ka ko e kotoa ʻo e meʻa ʻoku tau fai taʻetotonu, ʻoku fakalielia ia ki he ʻEikí. Pea ko e loto mamahí ko ha tangata ʻoku taufehiʻa ki he tokotaha naʻá ne ngaohi iá. ʻOku fakafēfē ʻa hono fehiʻanekina ʻa e kotoa ʻo e ngāue kākā ki he ʻOtuá. Ko Solomone, ko e taimi lahi, naʻá ne tokanga ki ai (Palo 11:1 ; 20:10,23). Pea ʻoku pehē ʻe he ʻapositoló, “Koeʻuhi ko e ʻEiki ia ʻoku ʻaʻana ʻa e ʻeke ki he alā meʻa pehē kotoa pe (1 Tes 4:6). Ko e taʻefaitotonu ʻokú ne ʻomai maʻu pe ʻa e mala ki he koloa ʻa e tangatá, ngaahi fāmilí, mo e ngaahi laumalié. Monūʻia ka ko kinautolu ʻoku nau siviʻi kinautolu, ʻo nau fakatomala, mo liʻaki ʻenau ngaahi angahala, mo e kovi kotoa pē, ʻo ʻikai fakahalaia kinautolu ʻe he ʻEikí.

Wednesday, 21 June 2017

Pulelulu 21 Sune, 2017

Teutalonome 25:5-10; Lute 4:1-2, 5-8,10-11; Matiu 22:24; Luke 20:28

MALI MO E UAIFI HONO TOKOUÁ. Ko e husepaniti kuo mate, taʻe ʻi ai haʻane fānau mo hono uaifí, pea ko e tokangá, naʻa ʻikai ha ʻea, ke ʻai ai ʻa e hingoa ʻo e fāmilí. Ko e uitoú heʻikai ke toe kumi mali kituʻa ki ha taha kehe, ka ko e tokoua pe hono malí, ke ne toe mali mo ia, ke ne maluʻi ia mo fakatolonga ʻa e hingoa ʻo e fāmilí, mo e manatu ʻofa, pea mo e manakoa ʻa e fāmilí. Ko e tokoua ko ē kuo mate, ko ia ʻe hoko ko e tamai fakalao ki he ʻuluaki foha ʻo e mali ko ení. Ko e fai ʻo e meʻa ko eni, ʻoku ui ia ko e mali ʻa e Livaité mei he foʻi lea faka-Latina ʻoku ʻuhinga ko e “tokoua-ʻi he-lao”. Pea ko e tangatá ʻi he ʻuhinga pe ʻaʻana, naʻa ne fakapapauʻi heʻikai te ne fakakakato ʻe ia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko ení. Ko ia ai ko e tokoua ʻi he lao naʻe nonoʻo ki aí ke ne tauhi ʻa e hingoa ʻo e fāmilí ke moʻui, ko eni kuo fakafisi ia, pea ko ʻene fakafisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakafoʻituitui ia, ka ko e meʻa fakafonua ia. Ko ʻene fakahaaʻi ʻo ʻene totonu ʻo laka ia ʻi he totonu ʻa e uitoú, pea ʻoku ne tuha ʻe ia mo e fakamāʻanga fakafonuá. Pea ko e talatalaaki ʻa e uitoú naʻe ʻai ia ki he mātuʻa ʻo e koló. Pea ʻomi leva ia ʻo toʻo hono senitoló ko e fakaʻilonga ʻo e mole ʻene totonu ki he komiunití, pea mole ʻene totonu ke ʻalu ʻi he fonua ko hono fonua (Lute 4:7) pea ki he uitoú ke ne ʻanuhi hono matá, ko hono siolaloʻi ia ʻe he fonuá, mo hono fakamaaʻi ʻi heʻene liʻaki hono fatongia, ko e tokotaha ʻi he laó. Ko e ʻapositolo eni “Mou fetoutoufefuaʻaki homou ngaahi mafasiaʻangá pea ʻi hoʻomou fai pehē, kuo mou ʻosiki ʻaupito ʻa e lao ʻa Kalaisí” (Kal 6:2). Ko e sino ʻo Kalaisí ʻa e Siasí, ko ‘enau ngāue pē, ko ʻenau ngāue fakataha maʻa ʻenau lelei fakalukufuá. ʻOku ʻikai ha kalaisitiane ʻe tauʻataina ʻo taʻefietokoni ki ha taha. Ko ia pe hotau fatongiá.

Tuesday, 20 June 2017

Tusite 20 Sune, 2017

Teutalonome 25:4; 1 Timote 5:18

Teutalonome 25:4
"4‘E ‘ikai te ke ha‘iha‘i ‘a e ngutu ‘o ha pulu ‘i he‘ene ‘au‘au ‘a e koane"

1 Timote 5:18
"18He ‘oku lau ‘e he Tohitapu, Ko e pulu ‘oku ne ‘au‘au ‘a e koane ‘e ‘ikai te ke ha‘iha‘i hono ngutu. Mo eni, ‘Ilonga ha taha ‘oku ngāue, ‘oku taau ke ne ma‘u ha‘ane totongi."

KO E HĀ ʻA E POINI ʻO E TUʻUTUʻUNI KO ENI ʻA E FUAKAVA MOTUʻÁ? Ko e pulú, ʻokú ne hanga maʻu pe ʻo moloki ʻa e tengá ki he falikí pea koeʻuhi ʻoku haʻi ia ki he fuʻu pou mo e fuʻu maka lahi, pea ʻokú ne ʻalu takai, pea ko hono topuvaʻé, ʻoku ne fahi’i ʻa e tengaʻiʻakau uité, ʻo fakamavahe ʻa e kakanó, mei he kafukafu, pea ko e taimi tatau pe, ʻoku hanga ʻe he fuʻu maká, ʻo momosi ʻa e tengaʻiuité ke mahoaʻa, pea ko e ngutu ʻo e pulú, malu’I ia ʻoku mei he kaí, lolotonga ʻoku ngāué. Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e fakatātā ko ení ʻi he Fuakava Foʻoú ke fakakikihiʻi ʻaki ʻa e kakai ʻoku nau fai ʻa e ngāue fakakalisitiané, ke ʻoua ʻe fakaʻikaiʻi honau ngaahi ʻaongá. Pea ʻoku totonu ke nau maʻu hanau tokoni fakapaʻanga ( Kol 9:9,10) ; 1 Tim 5:17,18). Ko hono moʻoní, ko ha taha ʻoku ʻi he ngāue fakakalisitiané. ʻOku ʻikai totonu ia ke taʻefeʻunga ʻenau totongí. Pea ʻoua ʻe nanaʻi kia kinautolu ʻoku nau ngāue maʻaú. He ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá, ke ʻai ha meʻa lahi maʻae fanga monumanu, ʻoku nau ngāue maʻa kitautolú. Ke fakaʻatā kinautolu ʻo ʻikai ko e fiemaʻu pē ke poupouʻi ʻenau moʻuí, ka ke fakamalohia ʻenau ngāué. He kuopau ke tau ako, ʻo ʻikai ko e faitotonu pe, ka ko e angaʻofa ki he kotoa ʻo kinautolu, ʻoku nau ngāue maʻa ʻetau leleí, pea ʻoku ʻikai ko e tauhi pe, ka ke fakalotolahiʻi kinautolu, kae tautefito kia kinautolu ʻoku nau ngāue, ʻi hotau lotolotongá ʻi he lea, mo e tokateline, mo ʻenau ngāue maʻa o lelei, hotau kupu mahuʻinga tahá, ko hotau ngaahi laumalié. Ko ia hotau ako ia, kuo fou mai he pulú.

Monday, 19 June 2017

Monite 19 Sune, 2017

Teutalonome 25:1-3; 19:7; 2 Kolinito 11:24

Teutalonome 25:1-3
"1KA ai ha me‘a ‘oku fakamāu‘i he vaha‘a ‘o ha tu‘unga me‘a, pea nau omi ki he fakamāu‘anga, pea kuo fakamaau ai kinautolu; te nau fakatonuhia ‘a e tonuhia: 2pea fakahalaia ‘a e halaia: pea kapau ‘oku totonu ke taa‘i ‘a e halaia, pea ‘e fekau ‘e he fakamaau ke ne fo‘ohifo, pea ke fai ‘i hono ‘ao hono loholoho‘i, pea ke lau ‘a e ngaahi fo‘i tā ‘o fe‘unga mo ‘ene angahala. 3Te ne taa‘i ke fāngofulu, kae ‘ikai fakalahi: na‘a hā ngali ma‘ama‘a ho tokoua na, ‘o kapau ‘e hulu atu ‘a e tā ‘i he me‘a ko ē."

Teutalonome 19:7
"7Ko ia ‘oku ou kouna atu ai ‘e au, ‘o pehē, Ko e tolu‘i kolo te ke vahe‘i ma‘au."

2 Kolinito 11:24
"24Ne tu‘o nima mālō hoku kaui‘imaea‘i ‘e he kakai Siu, pea ka nau ka fai, na‘e toe ‘a e hapo ‘e taha pea kakato ‘a e fāngofulu‘i hapo"

KO HONO FAKAHOKO ʻO E TAUTEA KI HE HALAIÁ. Kapau kuo tukuakiʻi ha taha ki ha hia ko hono talatalaki, mo ʻene fakamatalá ʻe haʻu ia mo e tokotaha hia ke na fesiofaki mata ki he mata ʻi he ʻao ʻo e kau fakamaaú, koe fekihiakí ke fakapapauʻi. Kapau leva koe tangata naʻe tukuakiʻi ki he hiá, pea ko e fakamoʻoní kuo tōnounou, pea ko e tukuakiʻi kuo ʻikai ke ne lava ʻo fakafepakiʻi ia ʻaki ha fakamoʻoni, pea tā kuó ne tonuhia. Pea kapau ko e tokotaha naʻe tukuakiʻi, naʻe ʻilo ia kuo halaia, ko e kau Siú lolotonga ʻa e hilifaki ʻa e tauteá ko e fakamau lahí, te ne lau leʻo lahi ʻa Teut 28:58,59 mo e 29:9 ʻo fakamaʻopoʻopo ʻaki ʻa e lea ʻo e Sa 78:38, ko hono fai ʻo ení ko ʻenau ngāue fakalotu ia ki he tokotaha halaiá. Pea ko e halaiá kuopau ke fai hono taaʻi, pea ko e foʻi taá heʻikai toe lahi hake he foʻi tā ʻe 40. Pea ko e foʻi tā tatau naʻe fai kia Paulá ʻi he lao ko ení (2 Kol 11:24).
Ko e ʻuluaki vakai ki he ngaahi veesí ni, ʻoku ʻikai ke pehē ia ʻi he ʻahó ni, ka ʻoku ʻasi mei he ngaahi veesí ni ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ai ʻo fekauʻaki mo e mapuleʻi leleí. Kuo ke fakahoko fatongia ki hano mapuleʻi lelei ho fānau, pe ko ha fānau ako, pe ko ha kau ngāue? Ko e foʻi poini mahuʻinga ʻe tolu ʻe tokoni kiate koe ʻi ho fai fatongiá. 1. Tuku atu ʻa e tauteá ke muimui vave atu, hili ʻa e lotomamahí. 2. ʻAi ʻa e lahi ʻo e tauteá ke hā mei ai ʻa e lahi ʻoe lotomamahí. 3. ʻOua ʻe ʻova ʻa e tautea. Ko e mapuleʻi leleí, ko e vave ʻaupito, ko e faitotonu pea fakangatangata pe ki he poini, lolotonga ko ia ʻoku tolonga pe ʻa e langilangi ʻo e tokotaha mamahí. Fakahāhā ʻa e moʻoniʻi mo e moʻui ʻa Kalaisí.

Sunday, 18 June 2017

Sapate 18 Sune, 2017

Teutalonome 24:19-22; 19:9; 23:22

Teutalonome 24:19-22
"19‘Oka ke ka utu ‘a e ta‘u ‘i ho‘o ngoue, pea kuo ngalo ha ‘ū uite ‘e taha, ‘e ‘ikai te ke foki ke ‘omai: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou: koe‘uhiā ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i he ngāue kotoa pē ‘a ho nima. 20‘Oka ke ka lulu ho fu‘u ‘ōlive, ‘e ‘ikai te ke lulu ‘angaua ‘a e ngaahi va‘a: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou. 21‘Oka ke ka toli ho‘o ngoue vaine, ‘e ‘ikai te ke toe tufi: ‘e tuku ia ki he muli, ki he tamai mate mo e uitou. 22Pea te ke manatu na‘a ke pōpula koe ‘i he fonua ko ‘Isipite: ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou kouna ai koe ke fai ‘a e me‘a ni."

Teutalonome 19:9
"9(kapau te ke tauhi mo fai hono kotoa ‘o e fekau ni, ‘a ia ‘oku ou fekau atu he ‘aho ni, ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, pea ke fou ‘i hono ngaahi hala ma‘u ai pē) pea te ke toki hanga ‘o fakalahi ‘a e tolu‘i kolo ko ē ‘aki ‘a e tolu‘i kolo kehe"

Teutalonome 23:22
"2Ka ‘o kapau te ke faka‘ehi‘ehi mei he fai ‘o ha tukumo‘ui, tala‘ehai te ke angahala ai."

KO E LAO KI HE UTUTAʻÚ. Ko e koloaʻiá, naʻe fekau ia ke ne angaʻofa, mo fai foaki ki he masivá. Pea ko e ngaahi founga lahi naʻe fokotuʻutuʻu pe ia ʻi he lao ʻa Mosesé. Pea ko e fakahaaʻi makehe ʻo e foaki ko ení, naʻe fakamatalaʻi ia, ʻoku totonu ke ʻoua te nau tufi mo toli ke ʻosi ʻenau koané, mo e kalepí pea mo e ʻolivé, ka ke sio ki ai ha niʻihi, pea ke utuutu mo tufitufi ai ʻa e masivá. Ko e lea ʻoku maheʻa mai “ʻIkai” ko e meʻa ko ia kotoa ʻaʻaku, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai keu maʻu ai? Ko e tahá ko e haʻinga pea uá ko e ngalo. “Ke ngaohi koe ke ʻoua te ke toe masiva ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻú he ututaʻú”. Ko e lea mai “ʻIkai”. Sai, ko e hā ʻa e meʻa ke foakí, teu foki pea keu ʻiloʻi ʻa e tokotah aʻoku ou foaki ki aí, pea ko e hā hono ʻuhinga ʻoku totonu ai keu tuku ke tufi ʻe he tokotaha ʻoku ʻikai teu ʻiloʻí, ke ne fakamālō mai kiate au? Ka ko e e falala ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá, ha meʻa ki he foaki, mahalo pe ʻe ʻave ki ai ʻa e fiemaʻu lahi taha, pe ko e nima ʻo e faʻa ngāue lahi tahá. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe ʻonautolu ʻa e akonekina ko ení, ke tuku pe ʻa e toenga ʻo ʻenau ututaʻú ʻi he ngaahi ngoueʻangá, maʻae kau fononga laló, pea mo e kau masivá, ke nau tufi mo utuutu ai, pea ko e founga ia maʻa kinautolu, ke maʻu ai haʻanau meʻakai. Ko Lute foki naʻe maʻu ʻena meʻakai mo Neomai, ʻi heʻene ʻalu ʻo miumiu ʻi he kau ututaʻu ʻi he ngoueʻanga ʻa Poasí (Lute 2:2). Pea koeʻuhi ko e lao ko ení naʻe fai ʻa e talangofua ki ai ʻi he ngaahi taʻu, hili hono tohí. Ko Luté, ko e fefine ia ʻi he laini ʻo Kalaisí, naʻá ne maʻu meʻakai mei he foungá ni. Pea ʻoku mahuʻinga ʻaupito kia kitautolu ke tau talangofua ki he meʻa kotoa pe, kuo tala ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolu, ke tau talangofua ki he meʻa kotoa pe, kuo taʻa ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolú, pea naʻa ʻinasi ai mo ha kakai kehe ʻi he moʻui ʻoku ui ki aí pea ke tau ngāue ʻaonga foki ki he kakai kehé, ke fakahaofi honau laumalié, he kuo tau moʻui ʻi heʻene kelesí ʻataʻatā pē.

Saturday, 17 June 2017

Tokonaki 16 Sune, 2017

Teutalonome 24:14-18; Levitiko 19:13; Selemaia 31:29-30; Isikeli 18:20; Semisi 5:4

Teutalonome 24:14-18
"ihova ko ho ‘Otua.
14‘E ‘ikai te ke fakamālohia ha ngāue unga ‘oku ‘efihia mo masiva, pe ko e taha ‘o ho kāinga, pe ko ha taha ‘o e kakai muli ‘o ho fonua ‘oku ‘i ho kolo: 15te ke ‘ange ‘ene totongi ‘i hono ‘aho pē; ‘e ‘ikai ‘alu hifo ‘a e la‘ā ‘oku kei ‘iate koe; he ko si‘i ‘efihia, pea ko e me‘a ko ia ‘oku holi ki ai ‘ene mo‘ui: na‘a tangi ia kia Sihova koe‘uhi ko koe, pea ke hia ai. 16‘E ‘ikai mate ‘a e mātu‘a koe‘uhi ko e fānau, pea ‘e ‘ikai mate ‘a e fānau koe‘uhi ko e mātu‘a: ‘e mate takitaha koe‘uhi ko ‘ene angahala ‘a‘ana. 17‘E ‘ikai te ke piko‘i ‘a e fakamaau ‘o e muli, ‘a e tamai mate; pea ‘e ‘ikai te ke to‘o mo‘o talifaki ‘a e kofu ‘o e uitou: 18ka te ke manatu na‘a ke pōpula koe ‘i ‘Isipite, pea na‘e huhu‘i koe mei ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou kouna ai koe ke fai ‘a e me‘a ni."

Levitiko 19:13
"13‘Oku tapu ho‘o fakamālohia ho kaungā‘api, mo ho‘o kaiha‘a meiate ia: ‘e ‘ikai ‘aho ia ‘iate koe ‘a e totongi ‘o e ngāue unga."

Selemaia 31:29-30
" 29‘I he taimi ko ia ‘e ‘ikai te nau kei lau, ‘o pehē,#‘Isi 18.2 Mātu‘a ne kai ‘a e kālepi mahi, ka ko e nifo ‘o e fānau ‘oku maninia. 30Kaekehe, ‘e mate takitaha ‘i he‘ene kovi ‘a‘ana. ‘Ilonga ha tangata ‘oku ne kai ‘a e kālepi mahi, ko ho‘ona pē nifo ‘e maninia."

Isikeli 18:20
"20Ko e laumālie ‘oku angahala ko ia ia ‘e mate; ‘e ‘ikai kau ‘a e foha ‘i he fua ‘a e kovi ‘a ‘ene tamai, pea ‘e ‘ikai kau ‘a e tamai ‘i he fua ‘a e kovi ‘a hono foha: ko e mā‘oni‘oni ‘a si‘i mā‘oni‘oni ‘e hoko kiate ia, pea ko e pau‘u ‘a e pau‘u ‘e hoko kiate ia."

Semisi 5:4
"4Ko ena ‘a e totongi ‘o e kau ngāue na‘e utu homou ta‘u, ‘a ia kuo ta‘ofi meiate kinautolu: ‘oku kaila ia meiate kimoutolu; kae‘uma‘ā ko e tangi ‘a e kau tu‘usi kuo tau atu ki he fofonga ‘o e ‘Eiki Sāpaoti."

KO E LAO KI HE NGĀUE TOTONGÍ, PEA MO E FAKAMAAÚ. Ko e ngaahi laó ni, kuo ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ki he kau masivá, ʻa e faingamalie kotoa pē, ke leleiange honau ngaahi tuʻungá. Pea ʻokú ne toutou fakamanatu ki ʻIsileli, ke nau manatuʻi naʻa nau popula pe mo kinautolu ʻi ʻIsipite, pea kitautolu he ʻahó ni, naʻa tau popula pe mo kitautolu ki he angahalá, ke ʻoua naʻa tau fakasiosio kehe mei he kau faingataʻaʻiá, kae tautefito ke fakamoʻui honau ngaahi laumalié ʻo ʻikai ko e tokoniʻi pe honau sinó, ka ke ʻoange ʻa Kalaisi ke nau moʻui ai. Ko e ngaahi laó ni naʻe fakaʻatā ai ʻa e kau maʻu koloá mo e kau ngāué ke maʻu haʻanau tupu, mei heʻenau ngaahi koloá mo ʻenau ngāué. Pea ʻi he taimi tatau pe fakatouʻosi pē, ʻa e kau koloaʻiá mo e kau ngāué ke nau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ngāue manumanú, ke mahuʻi ʻa e ʻuhinga ko ē, ko hono fakamalohiʻi ʻa e kakai ʻo e komiunití.
ʻOku feinga ʻa e kakai tokolahi ke nau tukuakiʻi ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻa e ngaahi angahala ʻo ʻenau fanga tamaí. Ko e angahala ʻa e tokotahá, ʻoku ʻikai te ne uesia ʻe ia ʻa e kakai kehé, ka ko e kakai kotoa pe, ʻoku nau takitaha fakafoʻituitui pe, ʻa e pukepuke ʻa e angahala ʻo ʻenau moʻuí. Ko e hā leva ha kalofanga te ke ngāue ʻaki maʻa hoʻo ngaahi angahala? ʻOku ʻikai ha kalofanga, ka ko e tui falala pe kia Kalaisi.
Ko e muli, tamaimate ke faitotonu ki ai, pea ko e uitoú heʻikai ke fai talifaki ʻaki hono kofú, he ko honau tataú ko ʻenau nofo popula ʻI ʻIsipite. Pea naʻe huhuʻi kinautolu ʻe Sihova ko honau ʻOtua. Pea ko e meʻa tatau kia kitautolu, kuo huhuʻi ʻe Kalaisi mei heʻetau angahala, ke tau maʻu malohi ai mei he ʻEikí, pea ke tau tokoni mo fai ʻofa ki he kakai kehe maʻae langilangi hotau ʻOtuá.

Friday, 16 June 2017

Falaite 16 Sune, 2017

Teutalonome 24:10-13; 6:25; Ekisoto 22:26; Matiu 5:42; 2 Timote 1:18

Teutalonome 24:10-13
"10Ka kuo ke tali ‘a e nō ‘a ho kaungā‘api, neongo pe ko e hā ka ‘e ‘ikai te ke hū ki hono fale ke ‘omi ‘ene me‘a talifaki. 11Te ke tu‘u pē ‘i tu‘a, pea ko e tangata ‘oku ke tali ‘ene nō te ne ‘omi ki tu‘a kiate koe ‘a e me‘a talifaki. 12Pea kapau ko e masiva, ‘e ‘ikai te ke mohe mo e me‘a talifaki. 13Kuo pau ke ke ‘ange ki ai ‘ene me‘a talifaki ‘i he ‘alu hifo ‘a e la‘ā, ke ne kafu ‘aki mo tāpuaki‘i koe: pea ‘e tu‘u ia ma‘ao mā‘oni‘oni ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua."

Teutalonome 6:25
"25Pea ‘e tu‘u ia ma‘atau mā‘oni‘oni, ‘o kapau te tau tokanga ke fai hono kotoa ‘o e fekau ni ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko hotau ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene tu‘utu‘uni mai."

'Ekisoto 22:26
"6Kapau ‘e puho hake ha afi, ‘o mo‘ua ai ‘a e ‘a talatala, pea vela ai ‘a e ngaahi fokotu‘unga koane, pe ko e ta‘u kuo motu‘u, pe ko e ngoue, kuo pau ke totongi ‘e ia na‘a ne tafu ‘a e afi."

Matiu 5:42
"42Ka fai ha kole ‘e ha taha kiate koe, tali pē; pea ka loto ha taha ke nō meiate koe, ‘oua na‘a ke fulitu‘a ki ai."

2 Timote 1:18
"18‘Ofa ange ē ‘Eiki ke ne ma‘u meesi mei He‘ene ‘Afio ‘i he ‘aho ko ē, pea ko ‘ene ngaahi fu‘u tokoni na‘a ne fai ‘i ‘Efesō ‘oku ke lāu‘ilo ki ai ‘e koe."

KO E FOKOTUʻUTUʻU MAI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E LAÓ NI, ʻO ʻOMAI KE MALUʻI ʻA E NŌ PAʻANGÁ, pea mo fakamahino ko ʻenau nofó, ko e fāmili pe kinautolu, pea ʻoku fuʻu fiemaʻu ʻenau fetokoniʻakí. Kae tautefito kia kitautolu kuo tau taha mo Kalaisí, ko hotau fakamoʻui.
ʻI he laó ni, ʻoku tala ai ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí, ke nau tauhi mo feutuʻutaki mo e kau masivá ʻi he faitotonu. Ko e kakai taʻemafai, mo masiva angoangó, ko e toutou sio ki ai, ko e kakai ivi siʻi mo fakapikopiko. Ka ko e tala ʻa e ʻOtuá, ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lava, ke tokoniʻi ʻaki ʻa e kau masivá. Pea ki he kau tali noó ke ne tokanga ʻo ʻikai ki he tokotaha nō pē, ka ki hono fāmili masivá, pea ʻikai ko e tokanga ki he meʻa ʻe hoko kiate kinautolú, ka ke maʻu ʻa ʻene paʻanga, ʻone ngāue makehe ki ai, pea ʻikai ki he lao pē ʻa Kalaisi, kae pehē ki he lao ʻa Mosesé. Ki he kau tali noó, heʻikai te nau ʻalu ki he fale ʻo e kau noó, ke ʻomai ʻa e meʻa talifaki, pe ko e meʻa malu noó, ka te ne tuʻu pe ʻi tuʻa, kae toki ʻomai ʻe he tokotaha noó ʻene meʻa talifakí, ki he tangata tali noó. Ko e tangata mo hono fale ko hono kasolo ia, neongo ko e fale ʻo tangata masiva eni, ka ʻoku fakamalumalu ia ʻi he maluʻi pe lao ko ení. Ko e tupenu ʻufiʻufi mohe ko e talifakí ʻo e tangata nō masiva ʻia ʻEki 22:26, kapau ʻe ʻave ʻa e talifakí ni, kuopau ke fakafoki pe he ʻaho ko iá teʻeki ke tō ʻa e laʻaá, koeʻuhi he ko e kafu ia ʻo siʻi masivá, pea te ne tapuakiʻi koe mo lotu maʻau mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhi ko hoʻo angaʻofa kuo fai maʻana. Pea ko e tokotaha nō masivá ʻoku totonu ke ne ongongofua lahi, mo ongoʻi ʻa e ʻikai ke fakahoko kotoa ʻe he tali noó ʻa e laó. Ko e ʻata totonu eni ʻa e moʻui ʻa e kakai, kuo nau taha mo Kalaisi, ke nau moʻui fetokoniʻaki, ʻi he ivi mo e mafai ʻo e ʻOtuá ʻia Kalaisi.


Thursday, 15 June 2017

Tu'apulelulu 15 Sune, 2017

Teutalonome 24:8-9; Levitiko 13:2; 14:2; Nomipa 12:10; 1 Kolinito 10:6

Teutalonome 24:8-9
"8Tokanga ‘i he mala ko e kilia ke ke mātu‘aki tauhi mo fai ‘a e me‘a kotoa ‘e ako kiate kimoutolu ‘e he kau Līvai taula‘eiki: hangē ko ‘eku tu‘utu‘uni kiate kinautolu ‘e pehē ho‘omou tokanga ke fai. 9Manatu ki he me‘a na‘e fai ‘e Sihova ko ho ‘Otua kia Meliame ‘i he hala, ‘i ho‘omou omi mei ‘Isipite."

Levitiko 13:2
"2Ka ai ha tangata ‘oku hā ‘i he kili ‘o hono kakano ha ki‘i pupula, pe ha mongumangu, pe tane hina, ‘o fai atu ‘i he kili ‘o hangē ko e tā ‘e he kilia, pea ‘e toki ‘omi ia kia ‘Ēlone ko e taula‘eiki, pe ki ha taha ‘o hono ngaahi foha ‘oku taula‘eiki"

Levitiko 14:2
"2Ko eni ‘a e tu‘utu‘uni ki he kilia ‘i he ‘aho ‘o hono fakama‘a: ‘e ‘omi ia ki he taula‘eiki"

Nomipa 12:10
"10Pea hanga ‘e ‘Ēlone kia Meliame, pea tā kuo kilia."

1 Kolinito 10:6
" 6Ko ia na‘e pekia ‘a Saula mo hono foha ‘e toko tolu; pea ko hono fale kotoa foki na‘a nau pekia fakataha. "

KO E TOHI FAKAMANATU ʻO FAKATOKANGA KI HE KILIÁ. Pea ko e lao ko ení te tau maʻu ia ʻi he Lev 13 mo e 14. Ko e tautea ʻo e kiliá, ko ha fakaʻilonga makehe ia ʻo e taʻehoifua ʻa e ʻOtuá ʻi he angahalá, pea ʻai ia ʻe he ʻOtuá ke hā kituʻa ʻa e fakaʻilonga, he ʻoku pehē ʻa e ʻOtuá ʻi hono kakaí, ʻo ne fakaʻatā ʻa e faingataʻá ke fakatonutonu ʻaki hono kakaí, ʻoku ʻi ai pe ʻa e taimi ʻoku ne lī mai ha meʻafua ʻo e tautea ki heʻetau moʻuí, ka ko ʻene ʻofa ia ʻaʻana, he naʻa ne fai pe ʻa e meʻa tatau kia Meliame, ʻI heʻene kē mo Mosesé, pea naʻe ʻikai ko ʻene fehiʻa, ka ko ʻene ʻofa, ke lava ʻa Meliame ke hiki, mei he angahala naʻá ne moʻua aí, pea, ʻoku fai pehē ʻa e ʻOtuá ki he taha kotoa pē ʻo ʻene kakaí. Ko e ʻapositolo leva eni “He ka ne tau fifili ʻo ʻilo ʻakinautolu, pehē ʻe ʻikai fakamoʻua ʻakitautolu, ka ʻi hotau fakamoʻuá, ko e ʻEiki ia ʻoku ne fai hotau kinisí, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fai hotau fakamalaʻia fakataha mo māmaní” (1 Kol 11:31,32). ʻOku kinisi kitautolu ʻe he ʻEikí, ke tau fakatonutonu kitautolu ki heʻene moʻuí, telia naʻa tau fihia fakataha mo māmani he ʻoku ʻikai ko e kau taulaʻeiki Livaí, ʻoku tau fakaongo ki aí, ka ko e ʻEikí ʻoku, Ne ʻafioʻi ʻa e leleitaha maʻa kitautolum, he ʻoku ʻikai ha taha ʻe haohaoa, ka ko ia pe ʻoku ne fai hotau fakatokangaʻí, ʻaki ha faʻahinga faingataʻa, ko e lelei taha ia kia kitautolu. Pea ko kitautolu ke tau tali loto lelei, ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko mai, mo e loto fakatomala, mo e foki ki he tuʻunga ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá, ke tau tuʻu ai maʻaná. Pea moʻoni ʻa Siope, he te tau tali pē ʻa e leleí, ʻo taʻe tali mo e koví. Fakatonutonu ki he ʻOtuá ʻia Kalaisi.

Wednesday, 14 June 2017

Pulelulu 14 Sune, 2017

Teutalonome24: 7; ‘Ekisoto 21:16; Teutalonome 19:19

Teutalonome24: 7
"7Ka ‘ilo ha tangata kuo ne kaiha‘asi ha taha ‘o hono kāinga ko ha‘a ‘Isileli, ‘o ne ngaohi hangē ha pōpula, pe kuo ne fakatau ia; pea ‘e mate ‘a e kaiha‘a ko ia: ka ke ‘ave ‘a e kovi mei ho lotolotonga."

‘Ekisoto 21:16
"16Pea ko ia ‘oku ne kaiha‘a ha tangata, pea ‘oku ne fakatau ia, pe ‘oku ‘iloa ia ‘oku ne kei ma‘u, kuo pau ke mate tāmate‘i ia."

Teutalonome 19:19
"19te mou toki fai kiate ia, ‘o hangē ko ‘ene fakakaukau ke fai ki hono kāinga: ka ke ‘ave ai ‘a e kovi mei ho lotolotonga."

KO HONO FAKAFEPAKIʻI ʻE HE LAÓ NI, ʻA E KAIHAʻA TANGATÁ. ʻOku teʻeki ke mate ʻa e lao ʻa Mosesé ʻo fekauʻaki mo e kaihaʻasi ʻo e fanga pulu, mo e ngaahi koloa, ka ko eni ia ko e kaihaʻasi ʻo ha fānau, pe ko ha taha ʻoku ivi siʻi, pe ko ha taha pe, ʻoku faingofua ki hono kaihaʻasi, ʻaki hono fuʻu mafai ʻo e tokotaha kaihaʻá, pea ne ʻave ʻo ngāueʻaki ʻo hangē ha popula, pea aʻu pe ki heʻene fakatau atu ʻa e tokotaha naʻá ne kaihaʻasí. Ko e hia matea eni, pe tamateʻi, koeʻuhi ke ʻave ʻa e koví, mei he lotolotonga ʻa hono kakaí. He ko ia pe ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki hono kakaí, ʻa ʻIsileli, ke nau tauhi maʻa mo toputapu kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē koeʻuhi ko e ʻOtua maʻoniʻoni ʻa honau ʻOtuá.

Pea naʻe ʻuhinga pehē ʻa hono ʻomi ʻa e ngahi laó, koeʻuhi ke tauhi ki ai ʻa ʻIsileli pea kau ki ai ʻa e lao ko eni ʻo e kaihaʻa tangatá, pea ko hono tamateʻi ʻo e tangata kaihaʻá, ke ʻave ʻa e koví mei hono kakaí. Pea ko ia ʻoku lave ki ai ʻa e ʻapositoló ʻo fekauʻaki mo e siasí “Ka ko kimoutolu ko e haʻa fili, ko e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi, ko e kakai tapu, ko e faʻahinga ʻoku maʻae meʻa tonu..” (1 Pita 2:9). Ko e kau tui kotoa pē kia Kalaisí ko e tuʻunga taulaʻeiki, he kuo nau ʻalu hangatonu ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko e kau taulaʻeiki ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e ikuna naʻe fai ʻe Kalaisi ʻi he kolosí, pea liliu leva sīpinga moʻui kuo tau ʻalu hangatonu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá taʻemanavahē (Hep 4:16). Ko hotau fatongia, ko hono ʻomai ʻa e kakai kehe kiate ia (2 Kol 5:18-21). Ko e taimi ʻoku tau taha mo Kalaisi, ko e kau memipa kitautolu ʻa hono sinó pea tau kau leva ʻi he ngāue fakataulaʻeiki ʻa e fakalelei ʻa e ʻOtuá mo e tangatá, pea ko e tuʻunga maʻoniʻoni ʻa hono kakaí, ko hono siasi, pea ke nau tauhi maʻa ai pe, mo maʻoniʻoni kiate ia ʻi he ivi ʻa hono Laumalie Maʻoniʻoní, ʻo ʻikai ha toe tauhi lao.

Tuesday, 13 June 2017

Tusite 13 Sune, 2017

Teutalonome 24:5-6; 20:7; Paloveepi 5:18

Teutalonome 24:5-6
"5Ka kuo ma‘u ‘e ha tangata ha uaifi fo‘ou, ‘e ‘ikai te ne ‘alu atu ‘i he tau, pea ‘e ‘ikai hilifaki kiate ia ha fatongia: te ne ‘ata‘atā pē ke nofo ‘api, ‘o ta‘u kātoa, pea te ne fakafiemālie ‘a e uaifi kuo ne ma‘u. 6‘E ‘ikai to‘o mo‘o talifaki ‘a e me‘a momosi, pe ko e maka ‘olunga; he ko e talifaki ‘aki ‘ene mo‘ui ia."

Teutalonome 20:7
" 7Pea ko hai ha tangata kuo ne polo‘i ha fefine, ka kuo te‘eki fai ha nonofo? ke ‘alu ia, ‘o foki ki hono ‘api; na‘a mate ia ‘i he tau, pea ma‘u ‘a e fefine ‘e ha tangata kehe."

Paloveepi 5:18
"18Ke monū‘ia ho ‘ana vai; Pea ke ma‘u fiefia mei ho uaifi fakatalavou."

KO E MALI FOʻOU. Ko e tokonaki ko ení ke fakatolonga mo fakapapauʻi ʻa e ʻofá ʻi he vahaʻa ʻo e kakai mali foʻoú. Ko e fua lahi ʻo e ʻofá, ke lava ʻo tauhi ʻi he vā ʻo e husepanití mo hono uaifí, pea ko e meʻa kotoa pē, ke fai ʻa hono tokangaʻi, mo tauhi ki ai ʻa e ongo meʻa mali foʻoú, pea ke vaheʻi ʻaki ʻa e fakafofoʻou ʻena nofó, ʻa e taha ki he tokotaha ko eé kae tautefito ki hona ʻuluaki taimí, ka ʻi heʻena fekauʻaki he ʻe ʻilonga pe ha feituʻu heʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá mo ʻena femahinoʻakí, te ne fakahū mai ki he fāmili foʻoú ʻa e ongoʻi halaia mo e mamahi. Ko e taha hona ngaahi fatongia “ko e fakafiefiaʻi:” ʻe he taha ʻa e tokotaha ko eé, ka ʻi he malumalu ʻo e tokanga mo e kolosi ʻoka hoko, pea ʻi hena fetokoniʻaki ʻo hoko ko e fiefiā he ko e fakafiefiaʻi ʻo e lotó ko ha meʻa lelei ia ʻo hangē ha faitoʻó.

ʻOku fakatefito ʻa e laó ni ki he tangata malí, heʻikai ke ne kau ki he tau, pē ko e ngaahi kavenga kehe, ka te ne tafataka pe ke fakafiemalieʻi hono uaifí ʻi he taʻu kakato ʻe taha, pea ko e faingamalie ia, ke na matuʻotuʻa ʻa e anga ʻo ʻena fetuʻutakí. Ko e tangata-ngoué, ʻokú ne kamataʻaki ʻene ngoué, ha fanga kiʻi tengaʻiʻakau iiki, pea ʻoku ne ʻai ia ki ha kiʻi kulo, kaeʻoua ke ʻasi hono aká, pea ne toki hiki ia ʻo tō ki he ngoueʻangá. ʻAi hoʻo malí ke tupu malohi, ʻaki hoʻo maluʻi hoʻo fetuʻutaki, mo e fetaʻotaʻomi, mo e fakahohaʻa mei tuʻá, tautefito ki he kamataʻangá. Pea ʻoua ʻe ʻamanaki, pe ha fiemaʻu lahi, mei he toko mali foʻou, koeʻuhi ʻoku ʻikai ha taimi feʻunga, pe ha ivi feʻunga, ke fokotuʻu ʻaki ʻa e malí. Heʻikai toʻo ko e talifaki ʻa e meʻa momosi. Ko e meʻa momosi, ko e maka ia ʻoku momosi ʻaki ʻa e uité ke mahoaʻa. Ko e fakatahaʻi ʻa e ongo maka ʻe ua, ʻokú na tokonaki ʻa e meʻakai fakaʻahó. Ko e moʻoni ko eni ʻoku mahino. Ko ha fāmili heʻikai fakamasivaʻaki ia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻui fakaʻahó. Ka ko e talifaki ʻaki ha moʻui kuo fonu he ʻofa, ʻa ia ko e foʻi moʻuí pē ʻa Kalaisi, ke talifaki ki he ongo meʻa mali foʻoú.

Monday, 12 June 2017

Monite 12 Sune, 2017

Teutalonome 24:1-4; Selemaia 3:1,8;  Matiu 5:31; 19:7-9

Teutalonome 24:1-4
"1KA mali ha tangata mo ha fefine, ‘o na nonofo, pea ka faifai pea ‘ikai te ne kei matamatalelei‘ia ai, koe‘uhi tokua ko ‘ene ‘ilo ‘i he fefine ha me‘a fakalielia, pe ha me‘a ‘oku ‘ikai ke hoa mo hono lotó. pea ke ne fai ha tohi vete ‘o ‘ange ki hono nima, ‘o tuku atu ia mei hono ‘api. 2Pea ‘i he‘ene hiki atu mei hono ‘api, ‘e ngofua ‘ene ‘alu ‘o nonofo mo ha tangata kehe. 3Pea kapau ‘e fehi‘a kiate ia ‘e he husepāniti kimui, ‘o ne fai ha‘ane tohi vete, ‘o ‘ange ki hono nima, ‘o tuku atu mei hono ‘api; pe ‘o kapau ‘e pekia ‘a e husepāniti kimui, ‘a ia na‘e mali mo e fefine ‘o na nonofo: 4‘e ‘ikai ngofua ke toe mali mo ia ‘e hono husepāniti mu‘a na‘a ne tukuange ia; ‘osi, kuo ‘uli‘i ‘a e fefine; he ko e me‘a fakalielia ia ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki: ‘o ‘oua te ke fakaangahala‘i ‘a e fonua ‘a ia ‘oku foaki kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua mo‘o tofi‘a."

Selemaia 3:1,8
"1HE‘ENE pehē, Kapau ‘e vete ‘e ha tangata hono uaifi, pea ‘alu ‘a e fefine meiate ia, ‘o nonofo mo ha tangata kehe, ‘e ngofua koā ke ne toe nofo mo e fefine ko ia? ‘Ikai ‘e mātu‘aki ‘uli‘i ha fonua ‘oku pehē? Ka ko koe, kuo ke fe‘auaki mo e kau fe‘iloaki tokolahi; pea ko e pehē ke ke foki kiate au?–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai. 8Pea u vakai, neongo kuo u tukuange ‘a e holomui ko ‘Isileli, koe‘uhi ko e ngaahi me‘a kuo ne maumau alafianga ai, pea kuo u tuku kiate ia ‘a e tohi vete, kae ‘ikai ke manavahē ai ‘a hono tokoua kākā ko Siuta"

Matiu 5:31
"31Ka na‘e folofola‘aki, ‘Ilonga ha taha te ne li‘aki hono uaifi, ke ne ‘ange ki ai ha tohi vete"

Matiu 19:7-9
"7Pea nau pehē ki ai, Ka ko ia, pea ko e hā na‘e tu‘utu‘uni ai ‘e Mōsese ke ‘ange ha tohi vete, ‘o tukuange? 8Pea pehē ‘e ia kiate kinautolu, Ko e me‘a ‘i he fefeka ‘o ho‘omou anga, ko ia na‘e fakangofua ai ‘e Mōsese ke mou tukuange homou ngaahi uaifi: ka na‘e ‘ikai ke pehe‘i he kamata‘anga. 9Ka ‘oku ou tala atu, ka ai ha taha te ne li‘aki hono uaifi, ‘o ‘ikai ‘i ha‘ane fe‘auaki, pea ne toki mali mo ha fefine kehe, ‘oku ne fe‘auaki: pea ko ia te ne mali mo ia kuo li‘aki ‘oku ne tono fefine."

KO E VETE MALÍ. Tuʻunga ʻi he ngaahi holí, mo e fefeka ʻa e ngaahi loto ʻo e kakai tangatá, ʻo ne fakatupu lōlahi ke ngāue koviʻaki ʻe he sosaieti kotoa pe, pea ʻo makehe ai ʻa e lao fakaʻulungaanga ʻa e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ʻe he ngaahi lao leleitaha fakaetangatá, ʻo ne maluʻi kinautolu mei he palopalemá ni. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi, ko e potu folofolá ni ʻokú ne poupoua ʻa e vete malí, ka ʻoku ʻikai ko e keisí ia. ʻOku ʻiloʻi mahino ko hono fai ʻo e vete malí, kuo ʻosi moʻui ia ʻi ʻIsileli. Ko e kotoa ʻo e ngaahi veesi ko ení kuopau ke lau ia ke mahino ʻa e poini ʻo e potu folofolá ni, ʻoku pau pē ia, ko e fokotuʻu, ko e tangatá ʻokú ne veteʻi hono uaifí ʻoku ʻikai ko ha manako, pe ʻumisi fakatuʻupakē. Ko e vete malí, ko e tuʻunga tuʻumaʻu ia, mo e ngāungāue fakaʻosi ia ʻe ongo meʻa malí. Ko e taha ʻe vete hono malí, pea toe mali ia mo e tokotaha kehe, pea heʻikai lava ia ken a toe mali pe kinaua (24:4). Ko hono fakangatangata, ke maluʻi ʻa e fainoaʻia ʻa e toe mali, hili ʻa e mavahevahé. Ko hono taumuʻa, ke ngaohi ʻa e kakaí ke faʻa fakaukau kimuʻa ʻi hono fakahoko ʻa e vete malí. Ko e tala ʻe Sīsū, naʻe foaki ʻe Mosese ʻa e laó ni, ko e fefeka ʻa e ngaahi loto ʻo e kakaí. Ko e malí ʻoku tuʻumaʻu, ko e taumuʻa ia ʻ a e ʻOtuá. Ka koeʻuhi ko e natula angahala ʻo e tangata, ʻoku ʻai ʻa e vete mali, ke hoko ko e palani ʻa e ʻOtuá ki he malí ke ʻoua ʻe movete, tukukehe ka ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga ʻoku totonu ai ke na takitaha maʻana. Ko e ongo meʻa malí ʻoku totonu ke na fakamamaʻu ki he anga ʻo ʻena nonofo fakataha. Ko e husepaniti, ko e ʻulu ʻo e uaifi. ʻo hangē ko Kalaisí ko e ʻulu ia ʻo e siasí, he ko e siasí ko e taʻahine taʻane ia, kia Kalaisi, ʻo taʻe ʻi ai ha movetevete, ko e nofo pe ʻo pikitai ki he ʻulú, ko Kalaisi maʻu pē. 

Sunday, 11 June 2017

Sapate 11 Sune, 2017

Teutalonome 23:24-25; Luke 6:1;  Matiu 12:1; Ma’ake 2:23-28

Teutalonome 23:24-25
"24Ka ke ka hū ki he ngoue vaine ‘a ho kaungā‘api, te ke fa‘iteliha ha‘o kai kālepi ai, ‘o a‘u ki ha‘o mākona, kae ‘ikai te ke ‘ai ha me‘a ki ho‘o kato. 25Ka ke ka hū ki he ngoue uite ‘a ho kaungā‘api kuo motu‘u, ‘e ngofua ha‘o toli ‘a e ngaahi fo‘i uite ‘aki ho nima; ka ‘e ‘ikai te ke apo ha hele ki he uite ‘a ho kaungā‘api."

Luke 6:1
"1PEA ko eni, ko e Sāpate ‘e taha na‘a ne fononga atu, ‘o hala loto ngoue: pea toli ‘e he‘ene kau ako ‘a e ngaahi fo‘i uite, ‘o milimili ‘i honau nima mo kai."

Matiu 12:1
"1‘I he taimi ko ia na‘e fononga ‘a Sīsū ‘i he ‘aho Sāpate, ‘o ne hala loto ngoue: pea na‘e fiekaia ‘ene kau ako, ‘o nau kamata toli ‘a e ngaahi fo‘i uite, ‘o kai."

Ma’ake 2:23-28
"23Pea ko eni, ko e Sāpate ‘e taha na‘a ne fononga ange ‘o hala loto ngoue: pea hanga ‘e he‘ene kau ako ‘o tofa hala, he‘enau toli ‘a e ngaahi fo‘i uite. 24Pea lea ‘e he kau Fālesi kiate ia, Vakai ē; ko e hā ‘oku nau fai ai ‘i he Sāpate ‘a e me‘a ‘oku ‘ikai ngofua?
25Pea pehē ‘e ia kiate kinautolu, Kuo te‘eki koā ke mou lau ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Tēvita ‘i he‘ene tu‘utāmaki, ‘o hālofia, ‘a ia mo kinautolu na‘e ‘iate ia? 26‘A ‘ene hū ki he Fale ‘o e ‘Otua, ‘i he kuonga na‘e Taula‘eiki Lahi ai ‘a ‘Apaiata, pea ne kai ‘a e mā fono, ‘a ia ‘oku ‘ikai ngofua hono kai, ka ki he kau taula‘eiki pē: mo ne ‘ange foki kiate kinautolu na‘e ‘iate ia? 27Pea ne toe pehē kiate kinautolu, Na‘e fokotu‘u ‘a e Sāpate ma‘a e tangata, ‘o ‘ikai ko e tangata ma‘a e Sāpate: 28ko ia ko e Fanautama ‘a Tangata ko e ‘Eiki ia ‘o e Sāpate foki."

KO E FEKAU KO ENÍ KO HONO MALUʻI ʻO E SIOKITA, KAE PUKE PĒ KI HEʻENE KOLOA ʻOKU ʻI HEʻENE NGOUEʻANGÁ. Ko ha tokotaha fononga, naʻe fakangofua ke ne kai kalepi, pe ko e ngaahi meʻa kehe pē. Lolotonga ʻokú ne paasi mai ʻi ha ngoueʻanga, ka ko hono toil ʻo faʻi ʻa e meʻakai ʻi he ngoueʻanga ko iá ke toki ngāueʻaki ʻi ha taimi kehe, naʻe mātuʻaki tapu ia. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, ʻi heʻene fou mai mo ʻene kau akó ʻi he loto ngoueʻangá, naʻe hanga ʻe heʻene kau akó ʻo toli ʻa e ngaahi foʻi uite, ko ʻenau fai ia ʻo muimui ki he tuʻutuʻuni ko ení. Ka ko hono ʻekea ʻo Sīsū ʻe he kau Falesí, koeʻuhi ko ʻenau fai ʻa e toli uité ʻi he ʻaho Sapaté.

Ko e lao ni. 1. Naʻá ne fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e lahi mo e hulu atu ʻa e koané mo e uainé, ʻoku totonu ke nau maʻu ʻo feʻunga maʻa kinautolu, mo e kotoa honau ngahai kaumeʻá. 2. Naʻe tokonaki eni maʻa hono tokoniʻi ʻa e kau fononga masivá, pea mo toʻo ʻaki ʻa e ongosia ʻi heʻenau fonongá, mo akoʻi ʻaki kitautolu ke tau angaʻofa. ʻOku pehē ʻe he kau Siú, ko e lao ko ení, naʻe taumuʻa ke manakoa ʻa e kau ngāue ki he ngoueʻangá, pea ke nau ngāue fakataha ʻi he toó, mo e ututaʻú pe polopoló, pea ko honau ngaahi ngutú ʻoku ʻikai haʻanau meʻa taʻofi uʻa. 3. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ke tuku ʻ a e vilitaki ki he tuʻumalie, ʻi he meʻa siʻi, kae faingofua ke pehē, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻi he vahaʻa ʻoʻona mo koe”. 4. Ngāueʻaki kinautolu ki he talitali kakai, mo akoʻi ai pe kitautolu ke tau tokateu ki ha tokoni, lotolelei ki he fetuʻutakí mo tuku ʻa e fakakaukau ki he ngaahi meʻa mole, mo ʻave mamaʻo. 4. Pea tapui kitautolu ke ngahiʻi kae angaʻofa ki he ngaahi kaumeʻá. Pea ke nau kai e ngaahi kalepi honau kaungaʻapí ,pea ke nau fai tauʻataina ʻo ʻikai ke mamaeʻi, ki he kotoa ʻoku nau takatakai kinautolu, he ʻoku totonu , ko e fakaʻilonga ia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he taimi tatau pe, ko e kakai fakaʻosi kinautolu, ʻoku nau teketeke tuʻakoi ki he kakai kehé.

Saturday, 10 June 2017

Tokonaki 10 Sune, 2017

Teutalonome 23:21-23; Koheleti 5:4,5; Saame 66:13,14

Teutalonome 23:21-23
"21Ka kuo ke fai ha‘o tukumo‘ui kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘e ‘ikai te ke fakatotoka ‘i hono fakaai: he kuo pau ke ‘eke ia kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, kae‘uma‘ā te ke hia ai. 22Ka ‘o kapau te ke faka‘ehi‘ehi mei he fai ‘o ha tukumo‘ui, tala‘ehai te ke angahala ai. 23Ko e me‘a kuo ‘alu atu mei ho ngutu te ke tokanga ki ai ke fai; pe ko e hā ho‘o tukumo‘ui kuo ke fai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘a e me‘a‘ofa kuo ke lea ki ai ‘aki ho ngutu."

Koheleti 5:4,5
"4Kapau kuo ke fai ha tukumo‘ui ki he ‘Otua, ‘oua te ke fakatuai ke fai: he ‘oku ‘ikai ha hōifua ‘i he kau sesele: ko e tukumo‘ui kuo ke tala, fai. 5‘Oku ngutuhua ange ha‘o ta‘efai ha tukumo‘ui, ‘i ha‘o fai kae ‘ikai fakaai."

Saame 66:13,14
"13Te u hū ki ho fale mo e ngaahi feilaulau tutu,
Te u fai kiate koe ‘eku tukumo‘ui.
14‘A ia na‘e pu‘aki ‘e hoku loungutu,
‘O lea‘aki ‘e hoku ngutu ‘i he falala mai ‘a e mamahi."

KO E FAI ʻO E NGAAHI TUKUMOʻUI, KE FAKAHAAʻI ʻA E ʻOFA KI HE ʻEIKÍ ʻI HE FOUNGA MAKEHE. Neongo ko e tukumoʻuí, ko e pole pe ki ai, ko e taha ko e feilaulau ke fakakakato ʻaki, pea ko e taha ko hono fai. ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻOtuá ki hono kakai, ke nau tauhi ʻenau tukupaá, mo e meʻa ʻoku nau lea ʻakí. He ko ʻeni ʻa e lea ʻa Sīsuú ki hono kau muimui, “Ke pehē ni hoʻomou leá, ʻIo, ʻIo, ʻIkai, ʻIkai, he ka ai hano fakalahi ʻoku mei he filí ia”. Ko e ngaahi fuakava, pe ko e ngaahi tukumoʻuí naʻe tatau pe, ka naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, ke ʻoua te nau ngāueʻaki ia ʻe kinautolu. Ko ʻenau leá pē pea feʻunga. Ko ha tōnounou ke fakakakato ha fuakava, ʻoku lau leva ia ko e angahala (Koheleti 5:4-6). He ko e fuakavá, pē tukumoʻuí ko e foʻi pole maʻa, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fai hano fakalakalaka ʻo e meʻa fakaʻOtuá. ʻOku tau tuku tauʻataina pe, pea te tau fai ha tukumoʻui maʻae ʻOtuá, ʻe maʻu ha kau tangata ke nau tokoni ʻi hono faí, pea ko e kotoa ʻe hono fai ʻo e tukumoʻuí, ke tauʻataina mo fiefia. Tokangaʻi ange ʻa e lao faka kosipeli “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono lotó, pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi pe ko e puʻia, he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ha taha ʻoku vekeveke foaki (2 Kol 9:7). Ko eni ʻa e ʻuhinga lelei, ʻoku totonu ai ke tau totongi ʻetau ngaahi tukumoʻuí, he kapau heʻikai ʻe fiemaʻu ia ʻe he ʻOtuá kia kitautolu, he ʻoku ʻikai ko e loi pe, ko e ʻamanaki kuo fai tonu ki heʻene ʻafió. Ko e ʻulungaanga ʻo e foakí, ʻoku mahuʻinga lahi ia, ʻi he lahi ʻo e meʻa ʻoku foakí. Ko ha taha ʻoku lava ʻo foaki haʻane kiʻi meʻaʻofa siʻisiʻi, ʻoku ʻikai totonu ke ne mā ai. He ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e anga ʻo ʻene foaki meʻa heʻene maʻuʻanga meʻa (Mk 12:41-44). ʻO fakatatau pe ki he tuʻunga takitaha. Ko e foaki ʻa e ngaahi siasi ʻi Masetoniá, naʻe faingataʻa ke maʻu ka ki he ʻOtuá ko e kau foaki fiefia. He ʻoku lau kotoa ʻa e meʻa kuo ne fai maʻa kitautolú. ʻOkú ne hoifua ko kitautolu ia naʻa ne ngaahi ʻi hono ʻimisi, ke fai ʻa e vekeveke foaki mo e fiefia. ʻOku ke faingataʻaʻia ʻi he taimi ʻoku tukuange ai hoʻo paʻangá ke ʻalú? Ko koe hono ʻimisí.