Nomipa 21:21-26; 20:17; Teut 2:32,33; Sa 135:10,11
Nomipa 21:21-26
"(21) Pea tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ke fakahā, (22) Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau afe ki ha ngoue‘anga, pe ki ha ngoue vaine; ‘e ‘ikai te mau inu hao vaikeli: ko e hala pule‘anga pē te mau fou ai, kae‘oua kuo mau laka atu ‘i ho kau‘ā. (23) Ka ka ‘ikai tuku ‘e Sīhoni ke laka atu ‘a ‘Isileli ‘i hono kau‘ā; ka ka tānaki ‘e ia hono kakai kotoa, ‘o ne ‘alu atu ki he toafa ke fakafetaulaki kia ‘Isileli, ‘o ne a‘u ki Siahasa: ‘o ne fai tau ai kia ‘Isileli, (24) pea taa‘i ia ‘e ‘Isileli ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, ‘o ne puke hono fonua mei ‘Alanoni ‘o a‘u ki Siapoki mo e kau ‘Āmoni: he na‘e kaukaua fau ‘a e kau‘āfonua ‘o ha‘a ‘Āmoni. (25) Pea hamu ‘e ‘Isileli ‘a e ngaahi kolo kotoa ko ia: pea nofo ‘a ‘Isileli ‘i he ngaahi kolo ‘o e kau ‘Āmoli, ‘i Hesiponi mo hono ngaahi kolo fakaongo. (26) He ko Hesiponi ko e kolo ‘o Sīponi ko e Tu‘i ‘Āmoli, ‘a ia kuo ne tau mo e tu‘i mu‘a ‘o Moape, pea kuo ne to‘o meiate ia hono fonua kotoa, ‘o a‘u ki ‘Alanoni"
Nomipa 20:17
"(17) Tuku mu‘a ke mau laka atu ‘i ho fonua: ‘e ‘ikai te mau ‘alu atu ‘i he ngaahi ngoue‘anga, pe ‘i he ngaahi ngoue vaine, pea ‘e ‘ikai te mau inu ‘i ha vaikeli: te mau fou pē ‘i he hala pule‘anga, ‘o ‘ikai te mau afe ki he to‘omata‘u, pe ki he to‘ohema; kae‘oua ke mau laka atu ‘i ho tafafonua."
Teutalonome 2:32,33
"(32) Toki hū kitu‘a ‘a Sīhoni ke fakafetaulaki mai, ‘a ia mo hono kakai kotoa ke fakahoko ‘a e tau ‘i Siahasa. (33) Pea ko Sihova ko hotau ‘Otua na‘a ne tuku mai ia ‘i hotau ‘ao; pea na‘a tau taa‘i ia mo hono hako mo hono kakai kotoa."
Saame 135:10,11
"(10) ‘A ‘Ene ‘Afio na‘a ne taa‘i pule‘anga lahi, Mo have‘i ‘ani tu‘i mālohi; 11‘A Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, Mo ‘Oki ko e Tu‘i Pēsani, Mo e ngaahi pule‘anga kotoa ‘o Kēnani"
Ikunaʻi ʻe ʻIsileli ʻa e tuʻi ʻAmoli ko Sihoni. Hili ko ia hono tuku atu ʻe ʻIsileli ha kau talafekau, ke kole ki he tuʻí ha ngofua ke nau fou atu ʻi honau fonuá, ʻenau fononga ki Kenaní. Ko e tuʻunga ko eni ʻo e kau ʻAmolí, naʻe ʻikai ke nau tatau, pea mo e tuʻi ʻo ʻItomi, he ko ʻItomi ia, naʻe ʻikai fakagofua ʻa ʻIsileli ke nau ʻohofi ʻa ʻItomi, he ko e vahe fonua ia ʻo ʻItomí, naʻe maluʻi ia ʻe he ʻOtuá, ʻi ha kovinānite motuʻa ia, naʻe fai mo ʻItomi (Senesi 36). Ko e kau ʻAmolí, naʻe ʻikai ha kovinānite maluʻi naʻe fai mo kinautolu. Ka neongo ia, ko ʻAmoli ia, naʻe kau kinautolu ia ʻi he ngaahi kakai, naʻe tala ia ki ʻIsileli ke fakaʻauha kinautolu ia (ʻEkisotosi 33: 2 ; 34:11). Ko Sihoní naʻe ʻikai ko ʻenau taʻetali pe ʻa e kole ʻa ʻIsileli, ke nau fou atu ʻi honau fonuá, ka naʻa nau toe uki, ʻene kau tau, ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa ʻIsileli ʻi Siahasa, pea hanga ai ʻe ʻIsileli ʻo ikunaʻi kakato ʻa Sihoni. Ko ʻene ʻuluaki ikuna eni ʻa ʻIsileli, ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo Soataní. Naʻe ikunaʻi kotoa ʻe ʻIsileli ʻa e ngaahi kolo, naʻe kau ki he kau ʻAmolí. Ko e konga eni ʻo e palani ʻa e ʻOtuá, pea ko ʻIsileli te nau nofoʻi ʻa e ngaahi kolo honau ngaahi filí (Teutalonome 2:26-37). Kaekehe, ko e ʻOtuá ʻiate ia pē, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi puleʻanga , ko e ʻEiki ʻo māmani kotoa, kuo Ne foaki kiate kinautolu ʻa e fonua ʻo haʻa ʻAmolí, he naʻe palōmesi ʻaki ia ʻe he ʻOtuá kia ʻEpalahame mo hono hakó (Senesi 15:16; Fakamaau 11:23). He ko e ʻOtua fai ki heʻene leá, he ʻoku loloto, ʻa taimi kotoa ʻi heʻene ʻafio, pea ʻoku mahuʻinga ia kia kitautolu, ʻo e ʻaho ní, he fai ʻetau meʻa kotoa pe, ʻi taimi mo fakaongo kakato ki hotau ʻOtuá, he ʻoku ʻi ai ʻene fokotuʻutuʻu maʻae tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē, pea mo ʻene meʻa ʻoku faí. Manatuʻi, ko e holi ʻo e kakanó ʻokú ne hanga ʻo feleʻi hotau laumalié. Fai ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe ʻaonga ki hotau laumalie, pea ke langilangiʻia ai hotau ʻOtuá. ʻIlonga ha meʻa ʻe ʻikai ʻaonga ki hotau ʻOtuá, pea tuku, fai pe ʻa e meʻa te Ne hoifua aí.
No comments:
Post a Comment