Nomipa 21:27-32; 32:1, 3, 35; Sele 48:32, 45; Fakamaau 11:24
Nomipa 21:27-32
"(27) ‘A ē ā ‘oku lau ai ‘e he kau maau: Mou omi ki Hesiponi; Ke langa mo fokotu‘u ‘a e kolo ‘o Sīhoni: 28He kuo ‘alu atu ha afi mei Hesiponi, Ha maama mei he kolo ‘o Sīhoni: Ko ‘Ala-Moape kuo ne keina ‘o ‘osi, ‘A e hou‘eiki ‘o Pāmoti-‘Alanoni. (29) ‘Oiauē koe, Moape! Kainanga ‘o Kīmosi, kuo ke ‘auha ē! Kuo ne tuku ngaahi foha ke feholataki, Mo hono ngaahi ‘ōfefine ke fakapōpula‘i Ki he Tu‘i ‘Āmoli ko Sīhoni. (30) Ka kuo tau fai honau fakamomofi, Ko Hesiponi kuo ‘auha ki Tīponi, Kuo tau laiki ‘o a‘u ki Nofa, Ko e afi kuo a‘u ki Mētepa. (31) Ko ia, na‘e nofo ‘a ‘Isileli ‘i he fonua ‘o e kau ‘Āmoli. (32) Pea fekau atu ‘e Mōsese ke asiasi ‘a Siasea, pea na‘a nau hamu honau ngaahi kolo fakaongo, ‘o kapusi ‘a e kau ‘Āmoli na‘e ‘i ai."
Nomipa 32:1, 3, 35
"(1) PEA na‘e lahi ‘a e monumanu ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata; ko e me‘a ko ia na‘a nau mālohi ‘aupito ai. Pea na‘a nau vakai ‘a e fonua ‘o Siasea mo Kiliati, pea tā ko e toki potu ia ki he fanga manu. (3) Ko ‘Ataloti, mo Tīponi, mo Siasea, mo Nīmila, mo Hesiponi, mo ‘Eleale. (35) mo ‘Ataloti-sofani, mo Siasea, mo Siokipeha"
Selemaia 48:32, 45
"(32) Ko ia, te u tangi ma‘au, si‘i vaine ‘o Sīpima, ‘O hulu ‘i he tangi ‘o Siasea: ‘A koe kuo laka ki tu‘a tahi ho ta‘otupu, ‘Io, kuo nau a‘u ki he tahi ‘o Siasea: Kuo tō kovi ‘a e tama vete ki he toli ‘o e to‘ukai fua‘i‘akau, Mo e to‘ukai kālepi. 45‘Oku mo‘utu‘ua ‘a e kau hola ‘i tua‘ā Hesiponi kuo ‘osi honau ivi: (45) He ‘oku ‘alu atu ha afi mei Hesiponi, Mo ha maama mei he ‘ao ‘o Sīhoni, Pea te ne keina ‘a e tuliki ‘o Moape, Mo e tumu‘aki ‘o ha‘a anga makaka."
Fakamaau 11:24
"(24) Ka ai ha me‘a ‘oku ‘atu ‘e ho ‘otua ko Kīmosi ke ke ma‘u, ‘ikai te ke ma‘u ia? Ko ia, ‘ilonga ha fonua kuo kapusi mei homau ‘ao ‘a e kakai ‘e Sihova ko homau ‘Otua te mau ma‘u ia."
“ʻA ē ʻoku ai ʻe he kau māu”, pē ko e paloveape. ʻOku ʻikai ko e poto ʻi he lea, ʻo hange ko e Tohi Paloveape, ka ko e ngaahi faʻu ʻa e ngaahi hiva, ʻo fakalave ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he vahe ni. Ko e faʻu ʻuluaki, ʻo fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻo e kau ʻAmoli, pea lave ai pe ʻa e faʻu ki he kakai ʻo Moape mo honau ʻOtua ko Kimosi kuo ne ʻauha, pea pehe ki hono ikunaʻi ʻo King Sihoni mo e kau ʻAmoli (22:3, 31, 32) mo faʻiteliha pe ʻa ʻIsileli ia, ʻi he fonua ʻo e kau ʻAmoli. Fakatokangaʻi ʻa e taʻepau ʻa e ngaahi koloa mo e ngaaahi meʻa fakamāmani, kaeʻumaʻā ʻa hono kakai, pea pehē pe mo hono kau taki, mo e haʻa tuʻi foki. Ka ko hotau poto pe ia, ʻi heʻetau feinga ke maluʻi tokua ʻa ʻetau tafaʻaki lelei. Pea ke tau toe tokangaʻi foki, ʻa e fakapotopoto ʻo e tokonaki fakaʻOtua, pea mo e haohaoa ʻa e fofonga mamaʻo ʻa e ʻOtua maʻa hono kakai. Kae fēfē, he ko Sihova ia, ko KO AU, KO AU AI PE. Pea fai ʻa e teuteu, ke aʻusia ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi taumuʻa, ʻi honau ngaahi taimi totonu, pea hangē koe fonua ko ʻeni naʻe palani pe ki hono taimi, kuo tuʻutuʻuni maʻa ʻIsileli, ʻio, pea naʻe tuku pe ia kimuʻa ki he nima ʻo e kau ʻAmolí. Pea ʻoku ʻiloa pe ia koe kotoa ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻa ne hunuki pe ʻa e ngaahi kauʻā ʻo fakatatau ki he lau ʻo e fanau ʻa ʻIsileli (Teutalonome 32:8). Ko e kotoa ia ʻo e ngaahi fonuá, naʻe taumuʻa pe maʻa hono kakai fili. Pea kia kitautolu ʻo hangē ko e lau ʻa e ʻapositolo “..ka ko AU naʻa ku fili kimoutolu” (Sione 15:16). Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e ʻuluaki fili, ʻi heʻene ʻofa, ke pekia maʻa kitautolu, mo fakaafe kitautolu ke tau nofo mo ia ʻo taʻengata. Pea ke tau fai ʻekitautolu ʻa e fili ʻoku hoko, pea te tau tali, pe fakaʻikaiʻi ʻene ʻofa. Kapau naʻe ʻikai haʻane fili heʻikai fakalavanoa ke fai haʻatau fili. Pea ʻi hoʻo fili ʻa Kalaisi, kuo ke hoko leva koe fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē pe ko ʻIsileli, ʻe tauhi makehe ʻe he ʻOtuá ko ʻene fānaú.
No comments:
Post a Comment