Nomipa 22:36-40
"(36) Pea ‘i he fanongo ‘e Pēlaki kuo ha‘u ‘a Pēlami, na‘a ne ‘alu atu ke fakafetaulaki kiate ia ki ‘Ala-Moape, ‘a ia ‘oku ‘i he tafafonua ‘o ‘Alanoni, ‘i he taupotu ‘o e fonua. (37) Pea me‘a ‘a Pēlaki kia Pēlami, ‘Ikai na‘a ku mātu‘aki fekau atu ho ‘omi? Ko e hā na‘e ‘ikai te ke ha‘u ai kiate au? ‘Ikai ‘oku ou mafai mo‘oni ke fakahīkihiki‘i koe? (38) Pea tali ‘e Pēlami kia Pēlaki, Ko eni kuo u ha‘u kiate koe; ka he ‘oku ou momo‘i lava ke fai ha lea? Ko e me‘a kotoa pē ‘e ‘ai ‘e he ‘Otua ki hoku ngutu ko ia pē te u lea‘aki. (39) Pea ō ‘a Pēlami mo Pēlaki, pea na a‘u ki Kiliati-hūsoti. (40) Pea feia ‘e Pēlaki ha feilaulau pulu mo e sipi, mo tauhi kia Pēlami mo e hou‘eiki na‘e ‘iate ia"
Nomipa 21:13
"(13) Na‘a nau tuku fononga mei ai, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni, ‘a ia ‘oku ‘i he toafa, ‘o ha‘u mei he tafafonua ‘o ha‘a ‘Āmoli, he ko ‘Alanoni ko e kau‘āfonua ‘o Moape ‘i he vaha‘a ‘o Moape mo ha‘a ‘Āmoli"
Nomipa 23:5, 16, 26
"(5) Pea ‘ai ‘e he ‘Eiki ha lea ki he ngutu ‘o Pēlami, ‘o ne folofola mai, Foki kia Pēlaki, pea ‘e pehē ho‘o lea ki ai. (16) Pea felāve‘i ‘a Sihova mo Pēlami, ‘o ne ‘ai ha lea ki hono ngutu, ‘o ne folofola mai, Foki kia Pēlaki, pea ‘e pehē ho‘o lea ki ai. (26) Pea tali ‘e Pēlami, ‘o ne pehē kia Pēlaki, ‘Ikai na‘a ku tala kiate koe, ‘o pehē, Ko ia kotoa ‘e folofola‘aki mai ‘e Sihova kuo pau ke u fai ia?"
Ko e feʻiloaki ʻa Pelaki mo Pelami koe ongo fili kinaua ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsileli. Naʻa ngali kehe ʻe heʻena ngaahi ʻamanakí. Ko Pelaki naʻe lea mo fefalala ʻo ʻikai talaʻa, he ʻoku totonu ke ne maʻu ʻene poini he ko Pelami eni ia kuo haʻu. ʻI he ʻamanaki ko ia, ko ia naʻe haʻu ai ke na feʻiloaki mo Pelami. Pea fai ai ʻe Pelami ʻa e lea ko ení “Ko e meʻa kotoa pe ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá, ki hoku ngutú, ko ia pe, pea teu leaʻaki. Naʻe hoko ʻene leá ke fifili ai ʻa Pelaki (23:11,25). Ko e feilaulaú (v40) naʻe ʻikai ko e fai ia ki he ʻOtuá, ka ko e ngaahi feilaulau fakahiteni ia, ko e fai ia ki he ngaahi ʻaitoli. Fakatokangʻai ʻa e mālie ʻa hono hanga ‘e he ‘Otuá ‘o fakaʻatā, ‘a e faʻahinga tangata hangē ko Pelamí, ke tau ako ai. He ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga tangata pehē ʻi heʻetau fonongá. ʻOku tau fakakaukau kuo moʻui, kae ta koā, ko e hiteni mo e taʻeʻilo ʻOtua. Ako mei ai, pea ke fakapapauʻi hoʻo moʻuí, kuo ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kaekehe, ko Pelami kuo fai talaʻa ʻene leá, pea ko Pelaki, kuo ʻikai toe makatuʻunga lahi ia, kia Pelami, naʻá ne fakafiefia fakalaulaukau ʻa Pelami, ʻo ne fai ʻa e feilaulaú. Ko e fakamālō ki he ngaahi ʻotua ʻo Moapé, ʻi heʻene aʻu hao mai ki honau fonuá. He ʻoku fakakaukau pehē ʻa e tokolahi, ko ʻenau ʻinasi ʻi he ngaahi koloa mo e mālie ʻo māmaní, koeʻuhi ko ʻenau taʻeʻilo ki he ʻOtuá, pea nau fakakaukau pe kinautolu, ko e moʻuí pe eni ‘i māmani, mo hono ngaʻotoʻotá. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau lau ai ʻa e Tohitapú, ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pe ko e meʻa ia ʻoku fēfē, ʻoku fēfē hono ʻulungaanga, ʻoku fēfē hono natula, mo hono ivi, mo hono mafai, pea mo ʻEne moʻui. Lau hoʻo Tohitapú, pea senitā ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo lau Folofolá, pea ke tui ki ai ʻia Kalaisi, ko hoʻomou moʻuí ia.
No comments:
Post a Comment