Nomipa 24:1-2
"(1) PEA ‘i he vakai ‘e Pēlami ko e finangalo ‘o Sihova ke tāpuaki‘i ‘a ‘Isileli, na‘e ‘ikai te ne ‘alu hangē ko e taimi ko ē mo ē ke fakalalave halanga; ka ne mo‘uhangā pē ki he toafa. (2) Pea tāngaki hake ‘e Pēlami hono mata, ‘o ne ‘ilo ‘a ‘Isileli ‘oku nofo fakamatakali mai; pea hā‘ele kiate ia ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otua."
Nomipa 11:25,26
"(25) Pea hā‘ele hifo ‘a Sihova ‘i he ‘Ao, ‘o fefolofolai mo ia, ‘o ne vahe‘i mei he laumālie na‘e ‘iate ia, ‘o ne tuku ki he fitungofulu‘i mātu‘a: pea ‘i he ‘iloange na‘e toka ‘a e laumālie kiate kinautolu pea nau palofisai; ka na‘e ‘ikai te nau toe fai. (26) Ka na‘e toe ha toko ua ‘i he ‘apitanga, ko e hingoa ‘o e taha ko ‘Elitati mo e taha ko Meitati: kae toka pē ‘a e laumālie kiate kinaua, he na‘a na ‘i he kakai tohi, ka na‘e ‘ikai te na ‘alu atu ki he Tēniti: pea na‘a na palofisai ‘i he ‘apitanga. "
Koeʻuhi ko Pelami ko e tangata fakalouʻakau pe faimana, ʻokú ne fakasio ha fakaʻilonga ke tokoni kiate ia ki hono tala ʻo e kahaʻú. ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻoku mahino ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá ʻe ʻia pe, ko Pelami naʻe ʻikai tene toe fiemaʻu ha fakaʻilonga kehe ko e moʻoní pe ko e fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke ne ʻi ha feituʻu lototaha pe ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, ka naʻá ne fakamamaʻu hono matá ki he toafá, ko e feituʻu ia naʻe ʻapitanga ai ʻa ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke ne toe ʻai ha meʻa. Pea haʻele mai kiate ia ʻa e Laumalie ʻo e ʻOtuá. Ko e Laumalie ʻo e palofisai ʻo hangē ko ia naʻe ʻia Saulá (1 Sam 19:23), naʻá ne lea ʻo ʻikai ʻalu ʻa e ongo ʻaʻaná ka ko e lea ʻa e laumalié naʻe haʻu kiate ia.
Ne polepole ʻa Pelami ʻi he meʻa ʻe ua. (1) Ko e saiʻia ai ʻa e ʻOtuá, ʻo Ne ʻai ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻene fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea ne lava ʻo sio ki he Mafimafí, pea ko e ʻOtuá naʻe folofola kiate ia (23:16). Ko Paula naʻá ne fakahā me‘a mo e anga maʻulalo ʻi heʻene ngaahi visoné, mo e ngaahi fakahā meʻá (2 Kol 12:1) ka ko Pelami naʻá ne lea ʻafungi. (2) Ko hono mafai pe ʻoʻona, ke ne maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā meʻá, naʻe to pe ʻo hangē ko e kau palofita niʻihi lolotonga ʻoku ʻā pe honau matá. Naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ko eni kia Pelami, ʻo Ne fakaivi ia ʻo ne ʻoange ki ai ʻene fekaú. Pea hanga ʻe he ʻOtuá ʻo puleʻi ʻa Pelami, pea ne folofola mahino mai ʻi ha tokotaha ko hono filí. Naʻe hoko pehē ʻi muʻa pea ʻoku kei hoko pehē pe ʻi he ʻahó ni, pea ʻi he ngaahi siasí. Kuo tuku ʻa e finangalo ia ʻo e ʻOtuá, ʻi Heʻene folofolá, kae fai pe ʻa e fakakaukau fakaetangatá. Ko e fakalea pe ko e meʻa eni mei he ʻOtuá, pea ko e taha eni ʻo e vaivaiʻanga ʻoku lolotonga hoko ʻi he siasí ʻi he ʻahó ni pea feinga ʻa e kakaí ke talangofua tokua, ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá. Kāinga Moʻui foʻou, tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoua naʻá ke fai ha meʻa koeʻuhi ko e kakaí.
No comments:
Post a Comment