Monday, 14 November 2016

Monite 14 Novema, 2016

Nomipa 23:18-24; 22:12; 24:18; Sen 22:17 ; 49:9 ; Mal 3:36 ; Lom 4:7


Nomipa 23:18-24
"(18) Pea ne ofa‘aki ‘ene ta‘anga, ‘o pehē, Tu‘u, Pēlaki, ‘o fanongoa;.Fokotu‘u telinga mai, Hako ‘o Sīpoa: (19) ‘Oku ‘ikai ko e tangata ‘a ‘Ela ke loi ia; Pe hako‘i ‘Ātama ke ne fakatomala: Ko e pehē ke ne lea ‘o ‘oua ‘e fai Pe folofola ‘o ‘ikai fakaai? (20) Ko eni ko e tāpuaki kuo ‘omi ke u fai: Pea ka kuo ne tāpuekina ‘e ‘ikai te u maliu ‘aki. (21) Kuo ‘ikai te ne ‘ilo ‘ia Sēkope ha kovi, Pea kuo ‘ikai te ne ‘afioa ha fakamamahi ‘i ‘Isileli: ‘Oku ō mo ia hono ‘Otua ko Sihova, Pea ‘oku longolongo tu‘i hono ‘apitanga. (22) Ko ‘Ela ‘oku taki mai kinautolu mei ‘Isipite; ‘Oku hangē ‘oku ‘iate ia ‘a e mālohinga ‘o e pufaloe. (23) He ‘oku ‘ikai ‘ia Sēkope ha fai tongafisi, Pea ‘oku ‘ikai ha faka‘āvea ‘i ‘Isileli: Ka ‘oku toki tala kia Sēkope ‘i hono houa, ‘Io, ki ‘Isileli ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e ‘Ela. (24) Tā ko e kakai ni ‘oku hangē ha laione toutama ‘ene tu‘u na, Pea hangē ha laione motu‘a ‘ene mofuta; ‘E ‘ikai te ne tokoto kae‘oua ke kai ‘ene hae, Mo inu ‘a e toto ‘o ‘ene tāmate."

Nomipa 22:12
"(12) Pea folofola ‘a e ‘Otua kia Pēlami, ‘Oua te ke ‘alu mo kinautolu; ‘oua te ke tukitala‘i ‘a e kakai ko ē: he ko e kakai tāpuekina."

Nomipa 24:18
"(18) Pea ‘e hoko ‘a ‘Ītomi ko e tofi‘a, Pea tofi‘a ‘aki mo Seia; Ko hono ongo fili ia; Ka ko ‘Isileli ‘e fai fita."

Senesi 22:17
"(17) ko ia te u mātu‘aki tāpuaki‘i koe, pea te u mātu‘aki fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetu‘u ‘o e langi, pe ko e ‘one‘one ‘i he matātahi; pea ‘e ma‘u ‘e ho hako ‘a e ngaahi matanikolo ‘o honau ngaahi fili"

Senesi 49:9
"(9) Ko e laione mui ‘a Siuta; Tama, ‘oku ke ‘alu hake ki ‘ana, Ko ho‘o tulimanu kuo lava: Si‘ene taulalo, si‘ene tokoto ‘ena. ‘O hangē ha laione motu‘a, ‘O hangē ha laione toutama! Ko hai te ne fa‘a ue‘ia?"

Loma 4:7
"(7) Koe'uhi ko e feinga 'a e kakano ko e koto fakafili ki he 'Otua: he 'oku 'ikai te ne fakavaivai ia ki he lao 'a e 'Otua ; seuke, 'oku 'ikai 'aupito te ne lava "

Ko e palofisai hono uá, naʻe fakataumuʻa ia kia Pelaki mo ʻene taʻeloto ke fanongó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Pelami, ʻa e moʻoni fakaofo, ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻOku taʻemalava ia ke liliu, pea ʻoku lava ia ʻo loi. Pea koeʻuhi, ko e ʻOtua ia naʻá ne tapuakiʻi ʻa ʻIsilelí. Ko Pelami ia ʻoku ʻikai hano ivi, ke liliu ʻa e tapuakí ko e mala. Naʻe ʻafioʻi pe ʻe he ʻOtuá, ʻa e ngaahi sipinga kehekehe ʻo e kovi ʻi Hono kakaí lolotonga ʻa e ngaahi taʻu, naʻá nau ʻi he toafá ai. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ʻuhinga, ke ngāueʻaki ia ʻe Pelami ke fakaʻauha honau tapuakí.

ʻOku fakahaaʻi ʻe Pelami ʻi heʻene taʻanga fakapalofisai kia Pelaki, ʻoku ʻikai fai ha fiemalie ia ki ʻIsileli. Koeʻuhi, ʻoku nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e lolotonga ʻo e ʻOtuá, ko Sihova ko honau ʻOtua, ʻoku ʻiate kinautolu, pea ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia, ʻa Hono lotolotongá. ʻOku nau kaila, ʻo fakafepaki ki honau ngaahi filí ʻo fakapapauʻi ʻa e ikuná pe ka hokohoko atu ʻa e langilangi ʻo e ʻOtuá, ko honau Tuʻi, mo e faleʻi maʻa kinautolu, pea kuo nau aʻusia ʻa e lelei ʻo e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Pea ko ʻEla ʻOtua naʻá ne fakahū kinautolu kituʻa mei ʻIsipite. Lolotonga ʻoku nau maʻu ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau malohi hangē ha monumanu ke ʻai honau ʻulú, ke fakafepakiʻi ʻa e fakafepaki ‘Otuá pe ʻoku fai ange kia kinautolu (24:8). Ko e fakamalaʻia ʻo helí, heʻikai lava ia ʻo fai, ke fakafepaki ʻa e tapuaki ʻo Hevaní.

ʻI hono fakaongo ʻo e taʻangá ni ko Pelaki, naʻe ʻikai haʻane toe ʻamanaki, o ha fakaʻauha ʻo ʻIsileli, pea ko Pelami ʻoku nofo fakahaaʻi pe, ʻokú ne maʻu pe ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke tokanga ki hano fakaʻauha kinautolu, pea kapau tene hola ʻa Pelaki mo hono fonuá, manatuʻi, heʻikai hala ha taha mei he fofonga ʻo Sihová. Manatuʻi Kāinga Moʻui foʻou, ko e kāinga ʻo Kalaisi, ko ʻetau hoko ia ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea tau ʻinasi ʻi he ngaahi tapuaki kotoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko e kakai faitapuekina kitautolu ʻia Kalaisi, pea ʻoku tau ʻi māmani ʻi he vaaʻi taimi nounou pea tau foki leva ki ʻapi ki he Tamai mo Kalaisi Sīsū ʻo taʻengata.

No comments:

Post a Comment