Saturday, 12 November 2016

Tokonaki 11 Novema, 2016

Nomipa 23:7-10 ; 22:6 ; 24:3,21 ; Senesi13:16; Teut. 32:8; 33:28 

Nomipa 23:7-10
"(7) Pea ofa‘aki ‘e ia ‘ene ta‘anga, ‘o ne pehē, Ko Pēlaki kuo ne ‘omi au mei ‘Ālame, Ko e Tu‘i Moape mei he ngaahi mo‘unga ‘o Hahake: “Ha‘u, ‘o tukitala‘i ‘a Sēkope ma‘aku, ‘Io, ha‘u ā, ‘o tuku ‘a ‘Isileli ki he houhau.” (8) Te u tutuku‘i fēfē ha taha kuo ‘ikai tutuku‘i ‘e ‘Ela? Mo fakahouhau‘i fēfē, ka kuo ‘ikai faka houhau‘i ‘e Sihova? (9) He mei he funga makatu‘u ‘oku ou sio ki ai, Pea ‘i he ngaahi mo‘unga ‘oku ne ma‘ali mai: Ko e kakai eni ia ka nofo ‘atā, ‘O ‘ikai lau mo e ngaahi pule‘anga. (10) Ko e efu ‘i Sēkope ‘e fatu ‘e hai? Pe lau hono vahefā ‘o ‘Isileli? Ka u mate au he mātenga ‘o ha‘a angatonu, Pea tatau mo ho‘ona ‘a e iku‘anga ‘o‘oku."

Nomipa 22:6
"(6) pea ko ia ‘oku ou kole ke ke ha‘u, ‘o tukitala‘i ‘a e kakai ni ma‘aku; he ‘oku nau kaukaua fau kiate au: hei‘ilo te u mafai ka mau taa‘i ia ‘o kapusi mei he fonua: he ‘oku ou ‘ilo ko ia ‘oku ke tāpuaki‘i ‘oku monū‘ia, ka ko ia ‘oku ke tukitala‘i te ne mala‘ia."

Nomipa 24:3,21
"(3) Pea ofa‘aki ‘e Pēlami ‘ene ta‘anga, ‘o ne pehē, Ngonengone ‘a Pēlami foha ‘o Peoli, Ngonengone ‘a e motu‘a ne mata pongia: (21) Pea ne sio ki ha‘a Keini, ‘O ne ofa‘aki ‘ene ta‘anga ‘o pehē, ‘Oku tolonga ho nofo‘anga, Kuo ‘ai makatu‘u ho pununga."

Senesi13:16
"(16) Pea te u ngaohi ho hako ke hangē ko e efu ‘o e fonua: ‘io, ka toki lava ‘e ha taha ke lau ‘a e efu ‘o e fonua, pea ‘e toki malau ho hako foki."

Teutalonome 32:8
"(8) ‘I he vahe tofi‘a ‘e ‘Elioni ki he ngaahi pule‘anga, ‘I he‘ene tufaki ‘a e hako‘i tangata, Na‘a ne hunuki ‘a e kau‘ā ‘o e ngaahi kakai, ‘O fakatatau ki he lau ‘o ha‘a ‘Isileli."

Teutalonome 33:28
"(28) Pea ko ‘Isileli ‘oku nofo nonga, ‘A e matavai ‘a Sēkope toko taha ‘I ha fonua uite‘ia mo uaine‘ia, ‘Io, ‘oku to‘i hahau hono langi na."

Ko hono fakahoko eni, ʻo e ʻuluaki lea fakapalofisai ʻa Pelaní, naʻe fokotuʻu ia ʻo fakamakatuʻunga mei ai ʻa e toengá. Naʻe ʻi ai ʻa e foʻi palofisai, pe ko e foʻi taʻanga ʻe fitu fakakatoa. Ko e palofisa takitaha, naʻe talateu ia mei heʻene lea naʻe pehē, pea ʻofaʻaki ʻeia ʻene taʻangá, ʻo ne pehē (23:7,18 ; 24:3,20,21,23). Ko e lea TAʻANGA, ko hono lea ʻe taha, ko e PALOVEAPE, ka ʻi heni, ʻoku ʻuhinga ia ko e “Lea Fakapalofita”. Pea ʻi he ʻuluaki palofisaí, ʻoku fakamatala ai ʻa Pelami ki he taumuʻa naʻe ui ai ia, ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsilelí. Neongo naʻe taʻemalava ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, koeʻuhi, naʻe ʻikai fakangofua ia ʻe he ʻOtuá mei he faiʻanga lotu hitení (23:1). He naʻá ne sio pe ki ʻIsileli mei he mamaʻó, pea naʻá ne sio ki ai, ko e kakai makehe ia, mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá. “KO E EFUʻI SEKOPÉ ʻE FATU ʻE HAI?” Ko ʻene fokotuʻu heʻene feinga ke fakapapauʻi honau tokolahí, ko honau tokolahí naʻe fuʻu hulu ia ke lau, pea ʻikai ke ne lava ʻo maukapusi kinautolu. Pea ne pehe “KAU MATE AU” mo e “ IKUʻANGA ʻOʻOKU” Ko e lau ko eni ki he ikuʻanga ʻo Pelamí. Ko e ʻikai ke ne malava ke ʻinasi ʻi he moʻui langilangiʻia ʻo ʻIsileli ʻi Hevaní. ʻIo, ko e fakatalanoa mahino, kae fakaloloma ʻi heʻetau fanongo ki aí, kae taimi tatau, ko e akoʻanga maʻa kitautolu, ʻa e meʻa ngāueʻaki pe ia ʻe he ʻOtuá, kae hiliange, ʻoku ʻikai lava hono loto ʻoʻoná, ke tafoki kakato ki he ʻOtuá. Kāinga Moʻui foʻou ʻoku ʻikai ko hotau uí, ko e maʻu lotú pe, pe ko ʻetau memipa pe ʻi he feohiʻangá, pe ko e ʻi ai pe hotau lakangá, mālō kotoa pe ia. Ko hotau uí, ke tau tui kia Kalaisi, ʻo hangē koe tali ʻa Paula ki he selá (Na 16:31) mo Sailosi “Pea hā pehē, tui falala ki he ʻEiki ko Sīsuú, pea te ke moʻui, ʻa koe mo ho falé”. Fai leva ia he pongipongí ni, pea ko hoʻo moʻuí ia, mo hono falé foki maʻae ʻOtuá, naʻe fiu fakakaukauʻi ʻe Pelami, ko hotau mōnuú ko Kalaisi.

No comments:

Post a Comment