Nomipa 22:5-8
"(5) Ko ia, na‘a ne tuku atu ha kau talafekau kia Pēlami ko e foha ‘o Peoli ki Pētola, ‘a ia na‘e tu‘u ki he Vaitafe ‘i he fonua ‘o ha‘a ‘Amo, ke ne ha‘u, pea ke nau pehē; Vakai, ‘oku ai ha kakai kuo ha‘u mei ‘Isipite, pea koloto ke hā ha lau‘i kelekele koe‘uhi ko kinautolu, pea ‘oku nau nofo ‘o siofaki mai: (6) pea ko ia ‘oku ou kole ke ke ha‘u, ‘o tukitala‘i ‘a e kakai ni ma‘aku; he ‘oku nau kaukaua fau kiate au: hei‘ilo te u mafai ka mau taa‘i ia ‘o kapusi mei he fonua: he ‘oku ou ‘ilo ko ia ‘oku ke tāpuaki‘i ‘oku monū‘ia, ka ko ia ‘oku ke tukitala‘i te ne mala‘ia. (7) Pea ō ‘a e mātu‘a Moape mo e mātu‘a Mitiani, ‘o nau ‘alu mo kinautolu ‘a e koloa ‘o e fakalou‘akau; pea nau a‘u kia Pēlami, ‘o nau tala kiate ia ‘a e folofola ‘a Pēlaki. (8) Pea pehē ‘e ia kiate kinautolu, Mou tatoka heni he pō ni, ka u toki ‘atu hano tali ‘o fakatatau ki he folofola ‘a Sihova kiate au. Pea tatoka mo Pēlami ‘a e hou‘eiki Moape."
Nomipa 27:7,11,13
"(7) ‘Oku mo‘oni ‘a e lau ‘a e ngaahi ‘ōfefine ‘o Silofehati: te ke vahe pē ha konga kelekele mo‘onau tofi‘a ‘i he lotolotonga ‘o e kāinga ‘o ‘enau tamai; pea te ke fakalaka kiate kinautolu ‘a e tofi‘a ‘o ‘enau tamai. (11) Pea kapau ‘oku ‘ikai ha tokoua ‘o ‘ene tamai, pea te mou foaki hono tofi‘a ki ha kakano ‘o hono fāmili ‘oku ofi kiate ia, pea te ne ma‘u ia: pea ‘e hoko eni ko e kupu‘i konisitūtone ki ha‘a ‘Isileli hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese. Ko e Fili ‘o Siosiua ke ne Fetongi ‘a Mōsese. (13) Pea hili ho‘o mamata ki ai, te ke ului mo koe foki ki ho kakai, ‘o hangē ne ului ho tokoua ko ‘Ēlone:
Teutalonome 23:4
"(4) koe‘uhiā na‘e ‘ikai te nau tali koe ‘i he hala ‘aki ha me‘akai mo e vai, ‘i ho‘omou omi mei ‘Isipite; pea koe‘uhi na‘a nau nō ‘a Pēlami foha ‘o Peoli mei Pētoli ‘i Mesopotēmia, ke ta‘ofi koe mo tukitala‘i."
2 Pita 2:15
"(15) kuo nau afe mei he hala totonu, ‘o ‘alu hē pē, pea kuo nau mātu‘aki muimui atu ‘i he hala na‘e fou ai ‘a Pēlami ko e foha ‘o Pōsoli, ‘a ia na‘a ne manako ki he totongi ‘o e kākā"
Ko Pelakí ko e palofita hiteni, pea ko ʻene fehangahangai mo ʻIsilelí, ʻi he fepaki fakalaumalie, ko e fakatupunga ʻe honau ngaahi ʻotuá. Ko e kau Moapé, naʻa nau tui ko e ngaahi tapuakí, mo e malá ʻoku ʻomai honau ngaahi ʻotuá, pea ʻoku malava pe ke maʻu ʻe he kau fakafofongá, pea ko e ongoongonoa taha ʻi he kau fakafofongá ko Pelami, ko e ʻuhinga ia, naʻe tokanga lahi ʻa Pelaki kia Pelamí, pe te ne lava ʻo tohoakiʻi ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ke toʻo honau tapuakí, kae ʻoange kia kinautolu ha mala, pea fakaʻauha kinautolu. Ko Pelami, naʻe kei hoko pe ko e fili ʻo ʻIsileli, mo ʻene feinga ke fakaʻauha kinautolu. Naʻe mate ʻa Pelami ʻi hono tamateʻi ʻe he kau ʻIsilelí, fakataha mei he kau Mitianí (31:8). Ko e ongoongo mālohi ʻo Pelami ko ʻene tui, te ne malava ʻo tohoakiʻi ʻa e ngaahi ʻotuá, pea ʻoku fakahaaʻi ʻi he kupuʻi lea koe ʻuhi “Ka kimui kotoa ʻi heni ko e moʻoni ko e ʻOtuá ʻoku tapuakiʻi ʻa ʻIsileli, pea ko ʻene tuʻu ke fakamalaʻiaʻi ʻakinautolu kotoa ʻoku nau feinga ʻo fekauʻaki mo ʻIsilelí, ʻo ne ako ai pe ki he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipite, kuo loa hono ʻilolahia kotoa ia ʻi he hahake lotolotó (Teutalonome 2:25). Ko e faʻahinga tūkunga lotu eni, ʻoku fakasino mai ʻe Pelami ʻoku totonu ke tau fakatokangaʻi ʻa ʻene feinga ke maʻu mafai ʻaki ʻa e meʻa kehé, kae taimi tatau ʻoku ʻikai pe te ne lotoʻaki ʻa e ʻOtua Mafimafí, mo falala kakato kiate ia. Kainga Moʻui foʻou ko hotau ui ʻe he ʻOtua tatau naʻe fakaveiveiua holo ai ʻa Pelamí, ke tau ʻai kakato ia ʻia Kalaisi pea tau tukulolo kakato kiate ia, he ko hotau taimi mo ia ʻi māmaní ʻoku fuʻu nounou fau, ke tau fai ʻEne moʻuí mo ʻEne ngāué maʻa Hono langilangí, ʻo tatau pe koe hā, ha tuʻunga faingataʻa ʻo e moʻuí, he naʻa Ne liʻaki moʻui ʻe Ia koeʻuhi ko kitautolu, pea tau liʻaki moʻui kitautolu koeʻuhi ko e kāingá
No comments:
Post a Comment