Saturday, 19 November 2016

Falaite 18 Novema, 2016

Nomipa 24:10-14; 22:17, 37; 23:11; Sen 49:1; ʻIsikeli 21:14,17; Maʻake 6:5

Nomipa 24:10-14
“(10) Pea puke ‘ita ‘a Pelaki kia Pelami ‘o ne fakapa hono nima ‘o ne pehe kia Pelami, na’aku ui koe ke tutuku’i hoku ngaahi fili, pea ko eni kuo ke matu’aki tapuaki’i kinautolu ‘o tu’o tolu. (11) Pea ko ia ke ke fei mo puna ki ho feitu’u na’a ku pehe ke fu’u fakahikihiki’i koe, kae ta kuo ta’ofi koe ‘e he ‘Eiki mei he hakeaki’i. (12) Pea tali ‘e Pelami kia Pelaki. ‘Ikai foki na’a ku fakaha ki he kau talafekau na’a ke fekau mai ‘o pehe (13) Neongo ‘e foaki mai ‘e Pelaki hono fale kuo fonu ‘i he siliva mo e koula, ‘e ‘ikai teu lava ke hiki mei he me’a ‘e to mei he fofonga ‘o Sihova, ke fai ha lelei pe ha kovi o hoku loto pe. Ko e me’a ‘oku folofola’aki mai ‘e Sihova ko ia pe te u lea’aki. (14) Pea ko eni, vakai ko ‘eku ‘alu e ki hoku kakai; ha’u kau hinoi’i koe ‘i he me’a ‘e fai ‘e he kakai ni ki ho kakai ‘i he ngaahi ‘aho ‘amui.”

Nomipa 22:17,37
“(17) he te u matu’aki fakahikihiki’i koe, pea neongo pe ko e ha te ke tala mai kiate au te u fai; ko ia ke ke ha’u mu’a ‘o tutuku’i ‘a e kakai ni ma’aku. (37) Pea me’a ‘a Pelaki kia Pelami, ‘Ikai na’a ku matu’aki fekau atu ho ‘omi? Ko e ha na’e ‘ikai te ke ha’u ai kiate au? ‘Ikai ‘oku ou mafai mo’oni ke fakahikihiki’i koe?”

Nomipa 23:11
“(11) Pea me’a ‘a Pelaki kia Pelami, Ko e ha eni kuo ke fai kiate au? Na’a ku ‘omi koe ke tukitala’i hoku ngaahi fili, pea vakai kuo ke matu’aki tapuaki’i”

Senesi 49:1
“(1) Pea uiange ‘e Sekope hono ngaahi foha ‘o ne pehe, Mou fakataha mai kau ‘a’au ‘a e me’a ‘e hoko kiate kimoutolu ‘i he kuonga mama’o atu.”

ʻIsikeli 21:14,17
“(14) ‘E matu’uaki ‘e ho loto ‘a e ‘aho ‘o ‘eku fai mo koe? Pe malohi ho nima ki ai? Ko au Sihova kuo u lea pea te u fai. (17) Pea hoko ‘a e folofola ‘a Sihova kiate au, ‘o pehe”

Maʻake 6:5
“(6) Pea na’e ‘ikai te ne lava ke fai ai ha ngaue fakaofo ‘e taha, ngata pe ‘i he’ene hilifaki hono nima ki ha ni’ihi na’e mahaki ‘o fakamo’ui.”

Kuo loto ʻa Pelaki, ke tukuange kakato ʻa Pelami, ʻi heʻene ʻitá. Ko e hili eni ʻa e ouau palofisai hono tuʻo tolú, ʻoku mahino ʻoku kei fai tapuekina ʻa ʻIsileli ia. He kuo pehē ʻe Pelaki, naʻe ʻuhinga ʻa hono maí, ke ne fai ha tutukiʻi ʻo ʻIsileli, ke fakamalaʻiaʻi, kae hiliange, ʻoku kei tuʻu taʻe ngāue pe ʻe ʻIsileli ia, mo honau tapuakí. Kaekehe, kuo feinga ʻa tangata kakano ʻatá, ke ne hanga ʻo liliu ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahino pe mei ai ʻa e poʻulilōlō ʻoku nofo ai ʻa māmaní ʻi he taʻeʻiloʻi ʻa Sihová. Ko ia ʻoku fakaleveleva. Kāinga, ʻi heʻetau ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, pea tau loto leva ke tau tali ʻa e meʻa kotoa pe, he ko ia ʻoku fokotuʻutuʻu ʻetau fononga taau tahá, maʻa ʻetau lelei fakafoʻituitui. He ko e tangatá ʻi heʻene taʻeʻiloʻi ʻa e ʻOtuá te ne kīkīvei ke fai pe ʻene fakakaukau, ko ʻene leleitahá pe ia, ka ʻe fakaiku fakamamahi pea mo e ʻita.

Ko e makatuʻunga fakaʻuhinga ʻo Pelamí, naʻe ʻikai ke totongi ʻi he tapuaki ʻo ʻIsilelí, naʻá ne faitotonu ai. Ko e fekau koē ʻa e ʻOtuá naʻe fakafonu ʻaki ia ke ne leaʻaki ʻa e moʻoní. Ka ko hono faí, naʻá ne hanga ʻe ia ʻo tukuange, koeʻuhi ko e palé, naʻá ne hanga ʻe ia, ʻo veleʻi ia ke fika ʻuluaki ʻa e palé kiate ia, ʻi he fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ke tala kia Pelaki mo e kakai ʻo Moapé. Ko e nofo moʻoni ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomi kiate kitautolu hono hakeakiʻí mo e faingamalie ʻi he lele nounoú, ka ko kinautolu kuo nau fili moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko e paʻangá, ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha, ko e koloa fakahevani ʻe taʻemalava hano fakatataua, kaeʻumaʻā ʻa ʻene tolonga ʻo taʻengatá. Ko ia ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻapositoló “ʻOua naʻa faʻoaki koloa maʻa moutolu ʻi māmani, he ko e potu ia ʻoku keina ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea haea ʻe  he kau kaihaʻá ʻo nau kaihaʻasi kae faʻoaki koloa maʻa moutolu ʻi langi. He koe potu ia ʻoku ʻikai keina ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku ʻikai haea ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi. He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá ʻe ʻi ai foki mo ho lotó (Mt 6:19-21). ʻOku fakamahino mai pe ʻe Sīsū, ko ʻetau maʻu ʻa e ngaahi koloa hala ki hotau lotó, te ne taki hotau ngaahi lotó, ki he feituʻu hala. Nofo maʻu ʻi he koloa ʻo Hevaní, Ko Kalaisi pe.

No comments:

Post a Comment