Wednesday, 9 November 2016

Pulelulu 9 Novema, 2016

Nomipa 22:31-35; 14:40; Senesi 21:19; 1 Samiuela 15:30, 34; 2 Samiuela 12:13 

Nomipa 22:31-35
"(31) Pea ne tali, ‘Ikai. Pea tatala ‘e Sihova ‘a e mata ‘o Pēlami, ‘o ne sio ki he ‘Āngelo ‘a e ‘Eiki ‘oku ne tu‘u mai ‘i he hala, pea kuo unuhi ‘ene heletā ‘o to‘o: pea ne punou, ‘o tō fo‘ohifo. (32) Pea folofola kiate ia ‘a e ‘Āngelo ‘a Sihova, Ko e hā na‘a ke taa‘i ai ho‘o ‘asi ‘a e tu‘o tolu ko ē? Ko eni kuo u ha‘u ko ho fili, he ‘oku tū‘ulu tonu mai kiate au ho hala: (33) pea na‘e sio kiate au ‘a e ‘asi, ‘o ne afe meiate au ‘a e tu‘o tolu ko ē: ka ne ‘ikai afe ia meiate au, pehē kuo u tāmate‘i koe kae tuku ia ke mo‘ui. (34) Pea fakatau folofola ‘a Pēlami ki he ‘Āngelo ‘a Sihova, Kuo u hia, he na‘e ‘ikai te u ‘ilo ‘oku ke tu‘u koe mei he hala ke ta‘ofi au; pea kapau ‘oku kovi ki he Feitu‘u na, pea te u foki. (35) Pea folofola ‘a e ‘Āngelo ‘a Sihova kia Pēlami, ‘Alu mo e kau tangata; ka ‘oku ngata ‘i he lea te u fai kiate koe ‘a ia te ke lea‘aki. Ko ia na‘e ‘alu ‘a Pēlami mo e hou‘eiki ‘a Pēlaki."

Nomipa 14:40
"(40) Pea nau tu‘u hengihengi hake, ‘o nau ‘alu hake ki he tumutumu ‘o e mo‘unga, ‘o nau pehē, ‘Oku tau ‘i heni; pea tau ‘alu hake mu‘a ki he potu kuo folofola ki ai ‘a Sihova: he kuo tau hia."

Senesi 21:19
"(19) Pea faka‘ā ‘e he ‘Otua ‘a e mata ‘o e fefine, pea ne ‘ilo ha vaikeli; pea ne ‘alu ki ai ‘o ‘utu ‘ene ‘angavai ‘i he vai, ‘o ne fakainu ‘a e tama."

1 Samiuela 15:30, 34
"(30) Pea ne pehē, Kuo u hia; ka ‘oku ou kole ke ke fakalāngilangi‘i au ‘i he ‘ao ‘o e mātu‘a ‘o hoku kakai, pea ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli, pea tafoki mo au ke fai ‘a e lotu kia Sihova ko ho ‘Otua. (34) Pea ‘alu ‘a Sāmiuela ki Lama; pea ‘alu hake ‘a Saula ki hono fale ki Kipea-Saula."

2 Samiuela 12:13
"(13) Pea pehē ‘e Tēvita kia Nētane, Kuo u hia kia Sihova. Pea fakatau folofola ‘a Nētane kia Tēvita, Ko e ‘Eiki foki kuo ne ‘ave ho‘o hia;"

Pea fakaʻā ʻe he ʻOtuá ʻa e mata ʻo Pelamí. Ko e kui fakalaumalié, ke ne sio ki he ngeia ʻo e tokotaha naʻe sio ki ai ʻa e ʻasí. Ko e taimí ni ko e palofita hiteni, kuo punou ʻo to foʻohifo. Ko ʻene angahalá, ko e angahala ʻo e lotó. Ko ʻene loto ʻaʻana ke fakamalaʻia ʻa e kakai, kuo tapuakiʻi ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne tuʻutuʻuni ʻe he ʻAngelo ʻa Sihová, ke ʻalu mo e kau tangatá, ka ʻe ngata pe ʻene meʻa ʻe leaʻakí ʻi he meʻa pe ʻe leaʻaki ʻe he ʻAngelo ʻa Sihová. Naʻe ʻapasia ʻa Pelami mo manavahē. ʻOku lahi pe ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ke tuku hifo ʻaki ʻa e loto fefeká mo e taʻefie loto maʻulaló. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kia Pelami, ʻoku lahi pe ʻa e ngaahi ʻuhinga ke fakakalasi, ʻaki ia he ʻoku tuʻulu tonu mai kaite au ho hala”. ʻI he taimi ʻoku ʻā ai hotau matá, ʻoku tau sio atu ki he fakatuʻutamaki ʻoku tau ʻi ai, ʻi he ʻalunga angahalá, he naʻe ʻai ʻe he ʻAngelo ʻa Sihová ke tamateʻi ʻa Pelami, kae tuku ke moʻui ʻa e ʻasí. Fakafetaʻi ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke mole ha foʻi tokotaha, neongo ʻa hono taʻeʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻe he tokolahi ʻo e māmaní, he ʻaho ko iá mo e ʻaho ni foki. 

Naʻe ngali kuo fakavaivai ʻe Pelami, ʻi heʻene pehē ki he ʻAngelo ʻa Sihová. “Kuo u hia” pea ne fakamolemoleʻaki ʻe he pehē, naʻe ʻikai teu ʻilo, ʻokú ke tuʻu ko e mei he halá ke taʻofi au”. Ko eni kuo ne sio ki he ʻAngelo ʻa Sihová, pea ne loto leva ke foki. Pea kia Pelami, ʻoku teʻeki ai pe ha fakaʻilonga ia, ko hono lotó kuo tafoki, mei tukunga motuʻa ʻo e moʻui hiteni. Naʻe hoko atu pe ʻa e ʻAngelo ʻa Sihová ʻene fakangofua ʻa Pelamí. Heʻene pehe “ʻAlu mo e kau tangatá, ka ʻoku ngata ʻi he lea teu fai kiate koe ʻa ia te ke leaʻakí” ʻo tatau ai pe, pe ʻe loto ki ai pe ʻikai. ʻOku ʻikai ko e foʻi fakakaukau, ka ko e tala ia kimuʻa, ʻa e meʻa ʻokú ne taʻemalava ai ke fakamalaʻia ʻa ʻIsileli, ka ke tapuakiʻi kinautolu maʻae langilangi ʻo e ʻOtuá pea mo ʻene fihi ia ʻaʻana, ʻo kapau te ne foki. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e fakatokanga kia Pelami, kapau heʻikai te ne fai ia ʻi heʻene ʻalu kia Pelakí, ʻe hoko atu pe ʻene manumanú. Kāinga Moʻui foʻou, ko e hā ha meʻa te ne toe fakauouaʻi, ʻa e mahuʻinga ke tuʻu taha pe ʻa e ʻOtuá, mo ʻEne folofolá ʻiate kitautolu, moʻoni ʻa e punaké” Keu mate moʻui pe moʻou. ʻO nofo ai pe siʻo “taʻemele” (Himi 566:6).

No comments:

Post a Comment