Wednesday, 30 November 2016

Pulelulu 30 Novema, 2016

Nomipa 26:23-25 ; Senesi 46:13 ; Nomipa 1:29 

Nomipa 26:23-25
"(23) Ko e hako ‘o ‘Īsaka faka-e-honau-ngaahi-fāmili: ko Tola, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Tola: meia Puva, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Puva: (24) meia ‘Iasupi, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Iasupi: meia Similoni, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Similoni. (25) Ko e ngaahi fāmili ia ‘o ha‘a ‘Īsaka na‘e lau, ko e toko ono mano mā fā afe mā tolungeau."

Senesi 46:13
"(13) Pea ko e ngaahi foha ‘o ‘Īsaka; ko Tola, mo Puva, mo Siope, mo Similoni."

Nomipa 1:29
"(29) ko honau tokolahi na‘e lau mei he matakali ‘o ‘Īsaka ko e toko nima mano mā toko fā afe mā toko fāngeau."

Ko e hako ʻo ʻIsaka. Pea ko kinautolu eni. Ko Tola mo hono fāmili ia ʻoʻona, ko Puva mo hono fāmili, ko Iasupi mo hono fāmili, pea mo Similoni mo hono fāmili. Pea ko honau laú leva, naʻa nau toko 64,300. Ko honau lau he meimei ʻi he taʻu ʻe 40 kimuʻa ʻi he toafa ʻo Sainaí, naʻa nau toko 54,400, naʻa nau tupu honau tokolahi ʻaki ʻ a e toko 9,900. ʻOku ʻikai ha lēkooti ʻo e hako ʻa ʻIsaká, naʻa nau tō nounou ʻo felaveʻi mo e fai angahalá. ʻOku faʻiteliha pe ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene fokotuʻutuʻu ki hono māmaní, pea mo hono kakaí he ko e taumaiā, ʻoku ne finangalo ke mole ha foʻi tokotaha (Mt 18:14). 

Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he fānau ʻa Kolá. Ko Kolá ko e taki angatuʻu ia, naʻa nau kau fakataha he angatuʻu mo Tetani mo ʻApilami. Ko e taimi ko ē honau tauteá ʻi he fakamanga ʻa e kelekelé ʻo folofua ʻa e kau taki angatuʻú, mo ʻenau fānau mo e toko 250 kehe. Ko e fānau ʻa Kolá naʻe ikai ke nau kau kinautolu he maté. Naʻa nau fakamaʻa kinautolu pea ne ʻikai ke nau toe fou kinautolu ʻi he ʻalunga angatuʻu ʻo ʻenau tamaí. Kapau heʻikai ke tau kau he angahala ʻa e kau angahalá, heʻikai ke tau kau ʻi honau ngaahi tauteá. Ko e fānau ʻa Kolá naʻa nau ngāue kinautolu ʻi he siasí pea naʻe ngāueʻaki ʻe Tevita ʻo nau hiva ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi Saame ʻoku nau lave ki he fānau ʻa Kolá. Ka ko e ivi ia ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻene ʻomi ʻa e fua lelei mei he aka kona. Pea tupú hoko ia ʻo ʻIsaka, he ko Sihova ia ʻoku pule, he kapau ʻoku fua lelei mei he aka koná, huanoa ʻa e fua lelei mei he aka leleí. Tauhi koe ki he ʻOtuá ʻia Kalaisi pea ʻe monūʻia ʻa e fānau mo e kakai ʻoku ʻiate koé.

Tuesday, 29 November 2016

Tusite 29 Novema, 2016

Nomipa 26:19-22 ; 1:27; Sen 38:2-10 ; 46:12 ; 1 Kalo 2:3

Nomipa 26:19-22
"(19) Ko e hako ‘o Siuta ko ‘Ea mo ‘Ōnani: ka na‘e pekia ‘a ‘Ea mo ‘Ōnani ‘i he fonua ko Kēnani. (20) Pea ko eni ‘a e hako ‘a Siuta faka-e-honau-ngaahi-fāmili; meia Sela, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sela: meia Felesi, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Felesi: meia Sala, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sala. (21) Pea ko eni ‘a e hako ‘o Felesi: meia Heseloni, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Heseloni: meia Hāmuli, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Hāmuli. (22) Ko e ngaahi fāmili ia ‘o ha‘a Siuta na‘e lau, ko e toko fitu mano mā ono afe mā nimangeau."

Nomipa 1:27
"(27) ko honau tokolahi na‘e lau mei he matakali ‘o Siuta ko e toko fitu mano mā toko fā afe mā toko onongeau."

Senesi 38:2-10
"(2) Na‘e mamata ‘e Siuta ‘i he potu ko ia ki he ‘ōfefine ‘o ha tangata Kēnani na‘e hingoa ko Sua‘a: pea ne to‘o ia ‘o ‘alu ki ai. (3) Pea ne feitama, ‘o ne fā‘ele‘i ha tama tangata ‘o ne fakahingoa ko ‘Ea. (4) Pea ne toe feitama, ‘o ne fā‘ele‘i ha tama tangata; pea ne fakahingoa ia ko ‘Ōnani. (5) Pea ne toe fai foki, ‘o fā‘ele‘i ha tama tangata, pea ne fakahingoa ia ko Sela: pea na‘e ‘i Kēsipi ‘a Siuta ‘i he‘ene fā‘ele‘i ia. (6) Pea na‘e ma‘u ‘e Siuta ha uaifi mo‘o ‘Ea ko hono ‘uluaki, pea ko e hingoa ‘o e fefine ko Tema. (7) Pea ko ‘Ea, ko e ‘uluaki foha ‘o Siuta ko e tangata kovi ia ‘i he ‘afio ‘a Sihova; ko ia na‘e tāmate‘i ia ‘e Sihova. (8) Pea lea ‘a Siuta kia ‘Ōnani, ‘Alu koe ki he finemotu‘a ‘a ho ta‘okete, pea ke fai ‘a e tō‘onga ‘a e tokoua ‘o e husepāniti ‘o fokotu‘u ha hako ki ho ta‘okete. (9) Ka na‘e ‘ilo ‘e ‘Ōnani ‘e ‘ikai ‘o‘ona ‘a e hako ko ia; pea ko ia ‘i he‘ene ‘alu atu ki he finemotu‘a ‘o hono ta‘okete, na‘a ne hua‘i ia ki he kelekele, koe‘uhi ke ‘oua te ne ‘ange ha hako ki hono ta‘okete. (10) Pea na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova ‘a e me‘a kuo ne fai: pea na‘a ne tāmate‘i mo ia foki."

Senesi 46:12
"(12) Pea ko e ngaahi foha ‘o Siuta; ko ‘Ea, mo ‘Ōnani, mo Sela, mo Felesi mo Sala: ka na‘e pekia ‘a ‘Ea mo ‘Ōnani ‘i he fonua ko Kēnani, ka na‘e ai ha fānau ‘a Felesi, ko Heseloni mo Hāmuli."

1 Kalonikali 2:3
"(13) Pea tupu ‘ia Sese ‘a ‘Eliapi; ko hono ‘uluaki ia, mo ‘Aminatape ko hono ua, mo Sima ko hono tolu"

Ko e hako eni ʻo Siutá. Ko ʻEa mo ʻOnani naʻa na pekia kinaua ʻi Kenani, ka ko kinautolu naʻe lau meia kinautolu ʻa e hako ʻo Siutá. Ko Sela mo hono fāmili, ko Felesi mo hono fāmili, naʻe ʻiai mo Heseloni mo hono fāmili, pea mo Hamuli mo hono fāmili, ko e hako ia ʻo Felesí pea naʻe ʻi ai mo Sala mo hono fāmili. Ko ʻEa naʻe mali ia mo Tema, pea fai ʻe ʻEa ʻa e meʻa kovi kia Sihova, pea tamateʻi ai ia ʻe he ʻOtuá, pea pehē pe mo ʻOnani, pea mate mo ia. Ko Tema foki ko ia naʻa ne fakapuli ʻo afe ki ai ʻa Siutá, ʻo fānauʻi ai ʻe Tema ʻa Felesi mo Sala. Pea ko kinautolu leva ʻa e hako ʻo Siutá. Ko e lau leva ʻa e hako ʻo Siutá naʻa nau toko 76,500 honau tokolahí. Ko honau ʻuluaki tohi kakai ʻi he toafa ʻo Sainaí, he hili ia ʻa e taʻu ʻe ua ʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻa nau toko 74,600 pea ko e meimei taʻu ʻeni ʻe 40 mei heʻenau mavahe mei ʻIsipité ʻoku nau tupuʻaki ʻa e toko 1,900. 

Ko e taha foki ʻo e ngaahi natula ʻo e ʻOtuá, ko ʻene mafai pule fakalevelevá. Ko ʻetau vakai fakatangatá ʻoku tau pehē ʻoku holo ʻa e ngaahi hako ko ē koeʻuhi ʻoku ʻikai ke sai, honau puipuituʻá, kae tupu ʻeni ko e lelei honau ʻātakai ʻo kinautolu. ʻOku tau fakatokangaʻi, naʻe tuʻunga tatau pe ʻa e ngaahi matakalí ni he ko e tangata angahala tatau pe. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá maʻae tangata fakafoʻituitui kotoa pe, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻafungi ha taha ʻo fakakaukau kuo makehe ia mei he toenga ʻo e kakaí. Ko hono ʻuhinga ia ʻa e kiʻi kupuʻi lea kuo tau maheni mo ia, ko e “Tali ʻa e meʻa ʻo e ʻaho”. Koeʻuhi, ko e ʻOtuá ʻoku fokotuʻutuʻu maʻa kitautolu fakafoʻituitui, pea ko ʻene leleitahá pe ia, ʻoku Ne fai ʻaki hotau fokotuʻutuʻu maʻa ʻetau lelei he ko ia tokotaha pe ʻoku ne ʻafioʻi ʻa e lelei taha, maʻa kitautolu. Tali ʻa e meʻa ʻoku hokó, lelei pe kovi.

Monday, 28 November 2016

Monite 28 Novema, 2016

Nomia 26; 15-18 ; 31:1-3, 8 ; Fkha 2:14

Nomia 26; 15-18
"15Ko e hako ‘o Kata ‘o faka-e-honau-ngaahi-fāmili: meia Sīfoni ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sīfoni: meia Haki, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Haki: meia Suni, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Suni: 16meia ‘Ōsini, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Ōsini: meia ‘Eli, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Eli: 17meia ‘Āloti, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Āloti: meia ‘Āleli, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Āleli. 18Ko e ngaahi fāmili ia ‘o ha‘a Kata na‘e lau, ko e toko fā mano mā nimangeau."

Nomipa 31:1-3, 8
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, 2Te ke mātu‘aki sauni ‘a ha‘a ‘Isileli ki he kau Mitiani: pea hili ia ‘e ului koe ki ho kakai.
3Pea lea ‘a Mōsese ki he kakai, ‘o pehē, Mou teuteu hamou ni‘ihi ki he tau ke nau ‘alu ‘o tau‘i ‘a Mitiani, ke feia ‘a e sauni ‘a Sihova ki Mitiani. 4Te mou fekau atu ki he tau ha toko taha afe mei he matakali takitaha ‘o ‘Isileli. 8Pea ko e ngaahi tu‘i Mitiani na‘a nau tāmate‘i–taha kehe kinautolu na‘e tō–‘a ‘Evi, mo Lēkemi, mo Siuli, mo Hua, mo Lepa, ko e nima‘i tu‘i Mitiani: ko Pēlami foki ko e foha ‘o Peoli na‘a nau tāmate‘i ‘aki ‘a e heletā."

Fakaha 2:14
"14Ka ‘oku ‘i ai ha me‘a ni‘ihi ‘oku ou kovi‘ia ai kiate koe, ko ho‘o ma‘u hena ‘a kinautolu ‘oku nau kuku ‘a e akonaki ‘a Pēlami, ‘a ia na‘a ne fale‘i ‘a Pēlaki ke ‘ai ha tūkia‘anga ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau kai me‘a kuo ‘oatu ki he ‘aitoli, pea ke nau fe‘auaki."

Ko e hako eni ʻo Katá, ʻo fakafāmili. Naʻa nau toko fitu. Ko Sifoni mo hono fāmili, ko Haki mo hono fāmili, ko Suni mo hono fāmili, ko ʻOsini mo hono fāmili, ko ʻEli mo hono fāmili, ko ʻAloti mo hono fāmili, pea mo ʻAleli pea mo hono fāmili. Ko hono lau fakakatoa, ʻa e hako ʻo Katá, ko e toko 45, 650. Naʻa nau holoʻaki ʻa e toko 5,150 mei he toko 40,500 ‘a e tohi kakai fo‘oú. Naʻe kei holo pe ʻa e tokolahi ʻo e hako ko eni ʻo Katá, pea ʻoku fakangofua ʻe he ʻOtuá ke fai ʻa e lau ʻa hono kakaí he naʻa ne ʻafioʻi, ʻoku ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he kakai lotu hitení, pea ʻe hē ai ʻa hono kakaí ʻi hano taki heʻeʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakakakanó, ʻa ē ʻoku fai ʻe he lotu hitení. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ke nau hanga ʻo tauʻi ʻa Mitiani, ʻi he meʻa tatau pe ʻoku nau faí, ʻoku koviʻia ai ʻa e ʻOtuá, pea naʻa nau tamateʻi ai ʻa Pelami, ʻa e Pelami ko ē ʻoku koviʻi ai ʻa e ʻOtuá, ki he siasi ʻo Peakamosí, ko ʻenau kuku ki he akonaki ʻa Pelamí. Pea ko hono valokiʻi ʻe Sīsū ʻa e siasi, he ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻi he siasí, ʻoku nau hangē ko Pelamí. ʻOku nau ʻai ʻa e kakai ke nau kai ʻa e meʻakai ʻoku ʻatu ki he ʻaitolí, pea moe fai feʻauakí. Kaekehe, ko Pelami naʻe totongi ia ke ne fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, pea ne fakafisi ʻuluaki ki ai, pea toe ʻoange ʻene paʻanga, pea liliu leva hono ʻatamaí, ʻo ne tohoaki ʻa ʻIsileli ke nau lotu ki he ʻaitolí (Nomipa 31:16 ; 2 Pita 2:15 ; Siutasi 11). Ko ʻetau ʻi he siasi ʻo e ʻEikí, ke fakautuutu hono tokolahí, ʻaki ʻetau poupou mo ngāue fakataha ʻi hono fafanga mo fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau matuʻotuʻa ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ko ia hotau ui ki he feohiʻangá. Moʻui foʻou, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa kehe, ke tuʻu ua mo Kalaisi, ko ia tokotaha pē. 


Sunday, 27 November 2016

Sapate 27 Novema, 2016

Nomipa 26:12-14 ; Sen 46:10 ; 1 Kalo 4:24; Ng 22:3 ; Hep 2:17 

Nomipa 26:12-14
"12Ko e hako ‘o Simione ‘o faka-e-honau-ngaahi-fāmili: meia Nemueli, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Nemueli: meia Siamini, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Siamini: meia Siakini, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Siakini: 13meia Sala, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sala: meia Saula, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Saula. 14Ko e ngaahi fāmili ia ‘o ha‘a Simione, ko e toko ua mano mā ua afe mā uangeau."

Senesi 46:10
"10Pea ko e ngaahi foha ‘o Simione; ko ‘Iemueli, mo Siamini, mo ‘Ōhati, mo Siakini, mo Soha‘a, pea mo Saula ‘a ia ko e tama ‘a ha fefine Kēnani."

1 Kalonikali 4:24
"24Ko e hako ‘o Simione; ko Nemueli, mo Siamini, ‘a Sialipi, Sala, Saula; 25ko Sālumi hono foha ‘o‘ona, ko Mipisami hono foha ‘o‘ona, ko Mīsima hono foha ‘o‘ona."

Ngaue 22:3
"3Ko au ko e motu‘a Siu. Na‘e fanau‘i au ‘i Tāsusi ‘i Silisia, ka u tupu hake ‘i he kolo ni, ‘o u ta‘utu ‘i he va‘e ‘o Kāmelieli, ‘o u ako ke mamafa ki he ngaahi mingimingi‘i me‘a ‘o e lao ‘a ‘etau ngaahi kui, kae‘uma‘ā na‘a ku mamahi‘i ‘a e ‘Otua, ‘o hangē ko kimoutolu kotoa pē he ‘aho ni."

Hepelu 2:17
"17Ko ia ai, na‘e pau ke fakatatau ai ia mo hono ngaahi tokoua ‘i he me‘a kotoa pē, koe‘uhi ke ne hoko ko ha Taula‘eiki Lahi ‘oku ‘ofangofua mo lototō, ke ne tokanga ki he‘enau ngaahi me‘a mo e ‘Otua, koe‘uhi ke ne fai ‘a e fakalelei ‘i he angahala ‘a e kakai."

Ko e hako ʻo Simioné, ʻo fakafāmili. Ko Nemueli mo hono fāmili, ko Siamisu mo hono fāmili. Ko Siakini mo hono fāmili, ko Sala mo hono fāmili, ko Saula mo hono fāmili. Ko e foha ko eni ʻe toko nima ʻo Simione mo honau ngaahi fāmili, ko honau tokolahi fakakatoá, ko e toko 22,200. Ka ko honau ʻuluaki tohi kakaí, ko e toko 59,300, ʻoku holoʻaki ʻa e toko 37,100. Ko e fuʻu holo lahi eni ko e meimei ko e vahe tolu ʻe taha ʻoku holo ʻakí. Naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha ʻi he fānau ko eni ʻa Simioné ko ʻOhati (Eki 6:15) naʻe mole ia ʻi he toafá pea ʻoku ʻikai ke hiki hono hingoá ʻi he tohi kakai ko ʻení. Ko Simioné, naʻe ʻikai kau ia ʻi he tapuaki ʻa Mosesé (Teut 33). Ko e tokolahi taha ʻo e toko 24,000 naʻe mate ʻi he tautea ʻo e kau kia Pealí mei he matakali ia ko ení. Pea ko Similai naʻe taki ʻo e angahala mo Kosipi, ko e ʻulumotuʻa ia ʻi he haʻa Simioné. Pea ko e tokolahi ʻi he matakalí ni, naʻe tohoakiʻi ʻe Similai ko honau ʻulumotuʻa, ke nau muimui ki heʻene founga faka-Pealí, pe lotu hitení. 

Ko e ʻOtuá, ʻoku ʻikai koe ʻOtua fuaʻa pē, ka ko e taha hono ngaahi natulá ko e maʻá, pea kuopau ia ke maʻa ʻa e meʻa kotoa pe, mo e kakai ʻoku nau fekauʻaki mo iá. He naʻa ne fuaʻa ʻi he toe kumi ʻotua kehe ʻa e kau ʻIsielí, ʻo ne tamateʻi fakatokolahi kinautolu, koeʻuhi ke nau tauhi maʻa ange kiate Ia, ʻo ʻikai ha toe ʻotua kehe. Ko ʻetau vakai ko eni ki he hako ʻo Simioné, ke tau ako ai kitautolu, ʻoku tau lolotonga fai fononga ʻi he fuʻu toafá ni. Kuopau ke tau tokanga lahi ʻaupito ki hotau ui, kuo fai ʻe he ʻOtuá, telia naʻa tau toe ʻai ha ʻotua kehe, ke fakauouaʻi ʻaki ʻa Sihova ʻia Kalaisi. ʻI he senituli 18, naʻe fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu fakahē, ke nau hū mai ki māmani ke Ne siviʻi ʻaki ʻa e kau lotu moʻoní, pea ʻoku lolotonga hē ai ʻa e tokolahi ʻo māmani. He ko e hā ʻa e lotu moʻoni? Ko e tui falala kia Kalaisi ʻa e tokotaha angahalá, pea ne tauhi maʻa ai pe kiate Ia. Ko e lotu moʻoní ia.

Saturday, 26 November 2016

Tokonaki 26 Novema, 2016

Nomipa 26:5-11 ; 16:2, 35, 38 

Nomipa 26:5-11
"5Ko Lūpeni ko e ‘uluaki foha ‘o ‘Isileli; ko e ngaahi foha ‘o Lūpeni; ko ‘Īnoke, ‘a e fāmili ‘o ha‘a ‘Īnoke: meia Falu, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Falu: 6meia Heseloni, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Heseloni: meia Kālimi, ‘a e fāmili ‘o ha‘a Kālimi. 7Ko e ngaahi fāmili ia ‘o ha‘a Lūpeni; pea ko kinautolu na‘e lau mei ai ko e toko fā mano mā tolu afe mā fitungeau mā tolungofulu. 8Pea ko e hako ‘o Falu; ko ‘Eliapi. Pea ko e hako ‘o ‘Eliapi; ko Nemueli, mo Tētani, mo ‘Apilami. 9Ko e Tētani mo ‘Apilami ia na‘e ui ki he fakataha, ‘a ia na‘a nau kē mo Mōsese mo ‘Ēlone ‘i he kau ‘a Kola ‘i he‘enau fetakai mo e ‘Eiki. 10Pea na‘e mafa‘a ‘e he fonua hono ngutu, ‘o folo fua kinautolu fakataha mo Kola, ‘i he taimi na‘e pekia ai ‘a e kautaha ko ia; 11‘o keina ‘e he afi ‘a e uangeau mā nimangofulu‘i tangata, ‘o nau hoko ko e faka‘ilonga. Ka ko e ngaahi foha ‘o Kola na‘e ‘ikai ke pekia."

Nomipa 16:2, 35, 38
"2pea nau tutu‘u ‘i he ‘ao ‘o Mōsese fakataha mo e tu‘unga me‘a mei ha‘a ‘Isileli, ko e toko uangeau mā nimangofulu ‘i he hou‘eiki ‘o e fakataha, ha ni‘ihi na‘e ui ki ai, ko e kau tangata ‘ilonga. 35Pea pā atu ha afi meia Sihova, ‘o keina ‘a e toko uangeau mā nima-ngofulu‘i tangata na‘e to‘o ‘inisēnisi. 38pea ke nau tuki ia ‘o ngaohi ‘aki ‘a e ngaahi lau‘i ukamea, ‘o ‘ufi‘ufi ‘aki ‘a e ‘ōlita, he na‘a nau ‘atu ia ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki, ko ia ‘oku nau tapu ai; pea te nau tu‘u ko e faka‘ilonga ki ha‘a ‘Isileli,"

Ko e fānau eni ʻa Lupeni, ko e foha lahi ia ʻo Sekope ʻa ia ko ʻIsileli. ʻOku fai ʻa e tokanga ko eni, ki he tuʻu fakamatakalí, pea mei ai ki he fakakulupu fakafāmili, mo honau ngaahi ʻulumotuʻa. ʻOku feʻunga ange ke lau ʻa e tohi kakai ko eni ʻoku kakató ʻi he ʻuluaki tohi kakai (vahe 1). Ko e tohi kakai ko ení, ʻoku ʻi ai ʻa e kakai pau ai, te nau hū atu mo nofoʻi ʻa e fonua ʻo e talaʻofá. Ko e ngaahi foha ʻo Lupení naʻa nau toko fā, ko ʻInoke mo hono fāmili, ko Falu mo hono fāmili. Ko Heseloni mo hono fāmili pea mo Kalimi mo hono fāmili. Ko e kātoa ʻo e fāmili ʻo Lupení ko e toko 43, 730. Ko e ʻuluaki tohi kakaí naʻa nau toko 46,500 ʻoku holo ʻaki ʻa e fāmili ʻo Lupení ʻa e toko 2,770. 

Ko Falu ʻi he fānau ʻa Lupení naʻe ʻi ai hono foha ko ʻEliapi, pea ko ʻEliapí naʻe ʻi ai hono ongo foha ko Tetani mo ʻApilami, naʻa na kau kinaua fakataha mo Kola, mo e kakai naʻa nau kau fakatahá, ʻo nau kē mo Mosese mo ʻElone ʻi heʻenau fakafepaki ki he ʻEikí, pea mafaʻa ʻe he kelekelé hono ngutú, ʻo ne folofua kinautolu mo keina ʻe he afí, ko e toko uangeau nimangofulu, ko e kau tangata, kae hao pe ʻa e ngaahi foha ʻo Kolá mei he mate ko iá. Naʻe hoko ʻa e kau maté, ko e fakamanatu ki he kakaí kotoa pe, ko e ʻOtuá ʻoku moʻui pea ʻokú ne ʻafio‘i ʻa e meʻa ʻoku totonu, mo hono finangaló, mo e meʻa ʻoku halá, pea te ne tautea ʻe ia. ʻOku mahuʻinga ʻetau fai maʻa he meʻa kotoa pē, pea ke fakasio pe ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻu pe. Fakaʻehiʻehi mei he fai ha meʻa ʻaki ʻa e fakakaukau fakaetangatá, mo e sio fakaemāmaní. Vivili maʻu pe ke maʻu ʻa e poto mei ʻolungá, he ko hono anga tuʻukimuʻá ko e maʻa, pea hoko ai mo ʻene melino mo ʻene anga fakaʻatuʻi mo taka fakaoleole ʻo mou manavaʻofa pea fuhi ai ʻa e fua leleí, pea ʻoku ʻikai ngutungutu ua, ʻoku ʻikai momole ʻolunga (Sem 3:17).

Friday, 25 November 2016

Falaite 25 Novema, 2016

Nomipa 26:1-4 ; 22:1 ; 33:48 ; ʻEki 30:11-16

Nomipa 26:1-4
"1 Pea hili ‘a e mahaki faka‘auha, pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, pea kia ‘Eliesa foha ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki, ‘o pehē, 2Lau ‘a e tokolahi ‘o e fakataha kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ‘o kamata meiate ia ‘oku uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘o faka‘ulumotu‘a, ‘a kinautolu kotoa ‘i ‘Isileli ‘oku tu‘u ‘i he tau. 3Pea alea mo kinautolu ‘e Mōsese mo ‘Eliesa ko e taula‘eiki ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō, ‘o pehē, 4Kamata meiate ia ‘oku uofulu ta‘u ‘o fai hake; hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese mo ha‘a ‘Isileli, ‘a kinautolu na‘e hū mai mei ‘Isipite."

Nomipa 22:1
"1 Pea vakai ‘e Pēlaki, ko e ‘alo ‘o Sīpoa, ‘a e ngaahi me‘a kuo fai ‘e ‘Isileli ki he kau ‘Āmoli."

Nomipa 33:48
" 48Pea nau hiki mei he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō."

ʻEkisoto 30:11-16
"11Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘o pehē, 12‘Oka ke ka lau ‘a e kakai ‘Isileli, ‘a e kakai ‘oku tu‘u, te nau takitaha ‘omi ha holo ki he ‘Eiki, ke huhu‘i ‘aki hono laumālie, ‘i he taimi ‘o ho‘o lau kinautolu; ke ‘oua na‘a ai ha tautea ‘e tō kiate kinautolu ‘i he fai honau lau. 13Ko eni ‘a e me‘a ‘e ‘omi ‘e ia kotoa pē ‘oku laka atu ki he kakai kuo ‘osi lau, ko ha haafe sikeli: (ko e lau ki he sikeli ‘o e Fale Tapu, ‘o uofulu kela ‘a e sikeli ‘e taha) ‘io, ko e haafe sikeli ko e feilaulau-hapai ia kia Sihova. 14Ko kinautolu kotoa pē ‘oku laka atu ki he kakai kuo ‘osi lau, ‘o kamata mei he uofulu ta‘u ‘o fai hake, te nau feia ha feilaulau-hapai kia Sihova. 15‘E ‘ikai ‘omi ‘e he koloa‘ia ke lahi, pea ko e masiva ‘e ‘ikai te ne ‘omi ke si‘i ‘i he haafe-sikeli, ‘i he‘enau ‘omi ‘a e feilaulau-hapai ki he ‘Eiki ke huhu‘i ‘aki homou laumālie. 16Pea te ke tali ‘a e pa‘anga huhu‘i mei ha‘a ‘Isileli, pea te ke tuku ia ki he ngāue ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ke hoko ko e me‘a fakamanatu ‘o ha‘a ‘Isileli ki he finangalo ‘o e ‘Eiki, ke huhu‘i ‘aki homou laumālie."

Ko e hili ʻa e tauteá, pea tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá kia Mosese mo ʻEliesa ko e taulaʻeikí, ke fai ʻa e tohi kakai hono ua maʻa ʻIsileli. Ko e tauteá ko e ngataʻanga ia ʻo e ʻuluaki toʻutangatá. Pea ʻi he malumalu ʻo e kelesi ʻa e ʻOtuá, ko honau ngaahi fohá, mo honau ngaahi ʻofefiné, kuo nau teuteu ki he kamata foʻoú. Ko kinautolu ia te nau nofoʻi ʻa e fonua ʻo e talaʻofá. Pea folofola ʻa e ʻOtuá “Lau ʻa e tokolahi ʻo e fakataha kotoa ʻo haʻa ʻIsilelí, ʻo kamata mei he uofulu taʻú ʻo faihake”. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻa e kamataʻanga ʻo e tohi Nomipá (1:2). Ko e kamata foʻou eni, mo ha tohi kakai foʻou. Ko e tohi kakai ko ení, ʻe fakahoa ia ki he ngaahi fika ʻo e ʻuluaki tohi kakaí. Ko e meimei ko e kotoa ʻo e kakai ʻo e ʻuluaki tohi kakaí, naʻa nau mate kinautolu ʻi he toafá ko e tokolahi fakakātoá, ʻoku ʻikai koe ʻai ia ke fakalangaʻi ʻaki ʻa e faikehekehé ka ko e fakaʻilonga eni ʻa e tapuaki ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli. 

Ko e ʻuluaki tohi kakaí, na‘e fai ia ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e māhina hono ua, ʻo e taʻu hono ua, ʻo ʻenau haʻu mei ʻIsipité. Naʻe fai ʻa e tohi kakai ko iá ʻi he toafa ʻo Sainaí. Ko e lau ko eni ʻo e kakai ʻIsilelí, naʻe fai ia ʻi he lautoka ʻo Moapé, ʻi veʻe Soataní ʻo hanga atu ki Selikó. Ko e lava ia ʻa e taʻu ʻe fāngofulu ʻo ʻenau ʻi he toafá, pea ko ʻenau fangafanga hū eni ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e taha eni ʻo e natula ʻo e ʻOtuá ko e meʻa ko e maau. Ko e talu pe mei he kamataʻangá, naʻe ngofua ʻa e meʻa kotoa pe, kia ʻAtama mo ʻIvi, ʻi he ngoue ko ʻItení, kae tapu ʻa e fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e lelei mo e kovi. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e maaú pea ko hono ʻuhinga ia, naʻa ne ʻomi ai ʻa e lao ʻi he Fuakava motuʻá, ke tauhiʻaki ʻa e maau ʻa hono kakaí. Fēfē leva ʻa e ʻahó ni ia? Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló ko Sīsū Kalaisi, ke Ne toʻo ʻa e taʻemaau ʻi he moʻui angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, kae ʻomai ʻa e foʻi moʻui ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, pea ʻi he Laumalie Maʻoniʻoní, ke tau moʻui ʻaki, ʻa ē ʻoku tau ui ko e Moʻui foʻou, ko e foʻi moʻui maau ia ʻa e ʻOtuá. Nofo ʻaki ia!

Thursday, 24 November 2016

Tu'apulelulu 24 Novema, 2016

Nomipa 25:16-17 ; 31:1-3 ; Fkha 2:14 

Nomipa 25:16-17
"(16) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, (17) Fakakina‘i ‘a e kau Mitiani, pea taa‘i kinautolu; he ‘oku fakakina‘i kimoutolu ‘e he fa‘ahinga ko ia ‘aki ‘enau ngaahi tauhele, ‘a ia kuo nau fakaheke ‘aki kimoutolu ‘i he me‘a ‘a Peoli, mo e me‘a ‘a Kōsipi ko e ‘ōfefine ‘o ha ‘eiki Mitiani, ko honau tuofefine, ‘a ia na‘e te‘ia ‘i he ‘aho ‘o e mahaki faka‘auha ‘i he me‘a ‘a Peoli."

Nomipa 31:1-3
"(1) PEA folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, (2) Te ke mātu‘aki sauni ‘a ha‘a ‘Isileli ki he kau Mitiani: pea hili ia ‘e ului koe ki ho kakai. (3) Pea lea ‘a Mōsese ki he kakai, ‘o pehē, Mou teuteu hamou ni‘ihi ki he tau ke nau ‘alu ‘o tau‘i ‘a Mitiani, ke feia ‘a e sauni ‘a Sihova ki Mitiani."

Fakaha 2:14
"(14) Ka ‘oku ‘i ai ha me‘a ni‘ihi ‘oku ou kovi‘ia ai kiate koe, ko ho‘o ma‘u hena ‘a kinautolu ‘oku nau kuku ‘a e akonaki ‘a Pēlami, ‘a ia na‘a ne fale‘i ‘a Pēlaki ke ‘ai ha tūkia‘anga ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau kai me‘a kuo ‘oatu ki he ‘aitoli, pea ke nau fe‘auaki."

Ko e tauteaʻi ʻa e kau Mihani. Naʻe taaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli, ʻi heʻenau angahalá ʻaki ha tautea, ʻo hangē pe ko hano fakatonutonu ʻe ha Tamai, ʻa ʻene fānau totonu ʻaʻana ʻaki hono tokotokó. Ka ʻoku ʻikai ke pehē ia ki he kau Mitianí, ko e maté ia ko e tautea. Naʻe toe fai ʻe he ʻOtuá, ha toe ako ʻe taha maʻa kinautolu, ʻo ne tautea kinautolu ʻaki ʻa e mata ʻo e heleta ʻo honau fili, ʻo ʻikai ko e tokotoko fakaetamai. Ko Mosese naʻe folofola ki ai ʻa e ʻOtuá, ke nau fakakinaʻi ʻa e kau Mitianí, pea taaʻi kinautolu. Kuopau ke tau mateuteu ke fakafepakiʻi feʻunga ʻa e angahalá, ʻoku fai mai kia kitautolu, neongo ko hotau mata pe ko hotau nima, ʻoku ne ʻomi hia kia kitautolu (Mt 5: 29, 30). He ko e mamahi maʻoniʻoni ia. Ko e hā pe ha meʻa ʻoku toho kitautolu ke angahala, ʻoku totonu ke tau tokanga ki ai ke taʻofi, he ʻoku hangē ia ko ha foto ʻi hotau kakanó, ʻoku ne fakakinaʻi kitautolu. 

Fakatokangaʻi ʻa e fetakai ko eni ʻa ʻIsileli, mo e ngaahi fonua hitení, pea ko Mitiani eni kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke taaʻi, koeʻuhi he ʻoku muimui ʻa e ngaahi fonua ko ení, ʻi he sīpinga ʻa setané pea kuo nau hoko ko hono kau fakafofonga, ʻoku nau feingaʻi mo ʻahiʻahiʻi kakai, ke faiangahala tautefito ki ʻIsileli, pea ko e sino eni ʻo Kalaisi he ʻahó, ʻa e siasí. ʻIo, kuo aʻu ʻa e ngāue ʻa e kau fakafofonga ʻo setané, ki he ngaahi siasi hā mai. He ko e taumaiā, ʻoku taʻemafai ʻe he ʻOtuá ke ne fakaʻauha ʻa e kau fakafofonga ʻo setané, ka ʻoku ʻi ai ʻa e taimi kuo kotofa ʻe he ʻOtuá, ʻe fakangata ai ʻa e tevoló, mo hono kau muimuí. ʻOku hangē ko hono fakaheke ʻe Mitiani ʻa ʻIsileli ki he ngaahi meʻa ʻa Pealí, ʻo mole ai ʻa e kakaí ki he afi ʻo helí, ʻo hangē naʻe hoko ʻia Similaí. Kainga Moʻui foʻou, ʻoua ʻe fakaofiofi, ki he ngaahi fakaʻaliʻali meʻa ʻa e faʻahikehé, taʻe teke sio kia Sīsū, ʻi hono fakakinaʻi, ko e ʻEiki ʻo e ngaahi kau tau mo ʻene ʻʻofa ki hono kakai ʻo ne fai ʻa e fakalelei, ʻo ʻikai ʻaki ha toto ʻo ha kakai kehe, ka ne fai ʻaki ʻa e taʻataʻa pe ʻoʻona. ʻOku taau ke liʻaki ʻetau moʻuí koeʻuhi ko ia

Wednesday, 23 November 2016

Pulelulu 23 Novema, 2016

Nomipa 25:10-15 ; 31:8 

Nomipa 25:10-15
"(10) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, ‘o pehē, (11) Ko Finiasi, foha ‘o ‘Eliesa, ko e foha ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki, kuo ne fakafoki ‘eku houhau mei ha‘a ‘Isileli ‘i he‘ene fua‘a ‘aki ‘a e fua‘a ‘a‘aku ‘i honau lotolotonga, ‘a e ā na‘e ‘ikai te u faka‘osi ai ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he‘eku fua‘a. (12) Ko ia ke ke tala, Ko eni kuo u tuku kiate ia ‘a e fuakava ‘o e melino mo au: (13) pea ko e fuakava ia ‘o e fakata‘engata ‘a e lakanga taula‘eiki mo‘ona mo hono hako ‘amui; koe‘uhi ā na‘a ne fua‘a telia hono ‘Otua, ‘o ne feia ha fakalelei ma‘a ha‘a ‘Isileli. (14) Pea ko e hingoa ‘o e tangata ‘Isileli na‘e te‘ia ‘a ia na‘e taa‘i fakataha mo e fine Mitiani, ko Similai ko e foha ‘o Salu, ko e ‘eiki ‘ulumotu‘a ‘i ha‘a Simione. (15) Pea ko e hingoa ‘o e fine Mitiani na‘e te‘ia ko Kōsipi ko e ‘ōfefine ‘o Siuli; ko e ‘ulumotu‘a ia ‘o ha fa‘ahinga ‘i Mitiani."

Nomipa 31:8
"(8) Pea ko e ngaahi tu‘i Mitiani na‘a nau tāmate‘i–taha kehe kinautolu na‘e tō–‘a ‘Evi, mo Lēkemi, mo Siuli, mo Hua, mo Lepa, ko e nima‘i tu‘i Mitiani: ko Pēlami foki ko e foha ‘o Peoli na‘a nau tāmate‘i ‘aki ‘a e heletā."

Ko e ʻOtua fuaʻa ʻa Sihova. Koeʻuhi ko e kau ʻa e kakaí kia Pealí, ʻoku fuaʻa ʻa e ʻOtuá he kuo Ne ʻosi folofola pe ki ai ʻi he fekau 10. “ʻOua naʻa ʻai ha ʻOtua kehe, ʻo uaʻaki au” (ʻEkisotosi 20:3). ʻI he meʻa naʻe fai ʻe Finiasí, naʻe hoifua ai ʻa e ʻOtuá, he naʻá ne fakafoki ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá mei haʻa ʻIsileli, he naʻá ne fuaʻa ʻaki ʻa e fuaʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e tali ʻa e ʻOtuá, pea ko e taha ia tapuaki maʻa Finiasi. He naʻe ʻikai ke loto ʻa Finiasi, ke ʻuliʻi ʻa e ʻapitanga ʻo ʻIsilelí, ʻaki ʻa e taʻetotonú ke nau lotu kia Peali. Naʻe fakalangilangiʻi ʻe he ʻOtuá, ʻa e ngāue naʻe fakahoko ʻe Finiasí. Pea ne folofola kia Mosese ke ne tala “Ko eni kuou tuku kiate ia, ʻa e fuakava ʻa e melinó mo au” He ko e ngāue, naʻe tupu mei he fuaʻa, koeʻuhi ko e langilangi ʻo e ʻOtuá, mo ʻene laó, pea ko hono olá, ko ha lelei lahi maʻae kakaí. Ko e tauteá kuo tuku ia ki hono olá, ka ko e maʻu tapuaki fakaʻOtua “pea naʻe lau ia maʻae maʻoniʻoni” (Sa 106:28-31). He ko ia ʻoku lotoʻaki ke fekumi ki he ʻOtuá, ʻe tali ia ʻe he ʻOtuá mo fakapaleʻi. Ko e ngāue totonu ia, pea mo fakapapauʻi ai pe hono tuʻunga taulaʻeikí, ki hono fāmilí, mo e toʻutangata kahaʻu. ʻOku ui ʻi heni ko e taulaʻeiki taʻengata, koeʻuhi ʻe hokohoko ʻa e taulaʻeikí, ʻi he Fuakava motuʻá, ka ko e taulaʻeiki taʻengatá ko Kalaisi, he te ne toputapu ʻo taʻengata. Pea ko e kovinānite ʻo e melinó, naʻe ʻoange ki ai, ʻoku mahino ʻi he fakalukufuá, ko ha palomesi ia ʻo e moʻui taʻengatá, mo e koloa, pea mo e lelei kotoa pe ʻo e Kenani ʻi ʻolunga, ʻoku ʻi ai ʻa e kovinānite ʻo e taulaʻeikí, pea ʻoku ui pe ia ko e kovinānite ʻo e moʻui mo e melino (Mat 2:5). Pea ko hono fakatolonga ia ʻo e melinó, ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo hono kakai. Kainga Moʻui foʻou, ko e maʻu ʻo Kalaisí ko e maʻu kotoa ʻa e tapuaki kotoa pe kuo fakakoloa ʻaki ʻa Finiasí, ʻoku pehē hotau fakakoloa ʻe he ʻOtuá ʻo tuʻunga ʻia Kalaisi. Nofo ki ai pea ke ʻofa ki ai ʻaki ʻa e loto mo e ʻatamai, ʻi taimi mo ʻItaniti (Himi 370).

Tuesday, 22 November 2016

Tusite 22 Novema, 2016

Nomipa 25:6-9 ; Sa 106:30 ; 1Kol 10:8

Nomipa 25:6-9
"(6) Pea tā ko e tangata ‘e taha ‘o ha‘a ‘Isileli na‘a ne ha‘u ‘o ‘omi ki hono kāinga ha fine Mitiani ‘i he kano‘i fofonga ‘o Mōsese mo e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli; ‘osi, ‘oku nau lau‘aitu ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga. (7) Pea ‘i he mamata ki ai ‘a Finiasi, foha ‘o ‘Eliesa, ko e foha ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki, na‘a ne tu‘u mai mei he lotolotonga ‘o e fakataha, ‘o ne to‘o ha tao; (8) ‘o ne tuli ‘i mui ki he tangata ‘Isileli ki he loki, ‘o ne hoka‘i kinaua ‘osi pē, ‘a e tangata ‘Isileli; pea ko e fefine na‘e ‘asi ‘i hono kona. Pea ta‘ofi ai ‘a e ‘au ‘a ha‘a ‘Isileli, (9) pea ko e pekia ‘i he ‘au ko ia ko e toko ua mano mā fā afe."

Saame 106:30
"(30) Toki tu‘u ‘a Finiasi, ‘o fai hono tautea totonu, Pea na‘e ta‘ofi ai ‘a e ‘au."

1 Kolinito 10:8
"(8) Pea ke ‘oua na‘a tau fe‘auaki, ‘o hangē ko e fe‘auaki ‘a e ni‘ihi ‘o e kakai na, pea tō ai hanau toko ua mano ma tolu afe ‘i he ‘aho pē ‘e taha"

Ko e taʻofiʻanga ʻo e mate ʻa ʻIsilelí. Ko e ngāue ko eni ʻo Fineasi, ko e foha ʻo ʻEliesa. Naʻa ne fai pe ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Mosesé (v.5) ʻo makatuʻunga ʻi he luva ʻa e kakai niʻihi, kinautolu kia Peali. Pea ko e tangata ʻIsileli ko Similai, naʻe haʻu mo e fefine Mitiani ko Kosipi, ʻo na hū ki fale, ko e feʻauakí ko e konga ia ʻo e lotu Pealí. Pea ko e meʻa ko ení, ʻoku na fai, ko e fai hangatonu ki he ʻOtua ʻo Mosese, pea mo fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko e lolotonga ko ia, ʻoku kei kakaha pe ʻa e houhau ʻo e ʻOtuá, ke tamateʻi ʻa kinautolu kuo afe ki he faʻahi kehé. Ko meʻa ko eni, naʻe fai ʻe Similai mo Kosipí, naʻá na ʻai tonu pe, ʻi he matapā ʻo e Tapanekalé, ʻo mamata kotoa ʻa e fakataha kia kinauá. Ko Finiasi, ko e taulaʻeiki hono ua kia ʻEliesa. Pea naʻe fekau pe ʻe he ʻOtuá, pea kia Mosese ke tamateʻi ʻakinautolu ʻo ʻIsileli, ʻoku kau kia Pealí. Pea maʻu pe ʻe Finiasi, ha loto fie talangofua ki he fekau mei he ʻOtuá, ʻo ne toʻo leva hono taó, ʻo hū ki he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e ongo meʻá, pea ne tamateʻi kinaua. Ko Similai naʻe mahino pe ʻa ʻene halaiá, kae lolotonga ia, heʻikai ngofua ki he kakaí, ke nau ofi mai kiate ia. 

Ko Finiasi, ʻi heʻene lototoʻá, mo ʻene tuí, naʻa ne fakahoko ai e tautea mate ko eni, ki he tangata ʻIsileli, kuo ne lotu Pealí, pea mo e fefine Mitianí. Kaekehe ʻi he mate ʻa e ongo meʻá, ne tuʻu ʻa e ʻau ʻa e kakaí ʻi he maté, ʻa ia naʻá nau feʻunga mo e toko 24,000. Ko e kau tafoki ki he lotu ʻaitolí. Kāinga, ʻoku fai ʻe he ʻOtuá, ʻa e lelei tahá ke tau moʻui, kae tautefito ʻi heʻene foaki mai ʻa hono ʻaló pea tokotaha pe, ke ne pekia, mo toetuʻu, ko hotau fetongi, pea ne fakamolemole ʻa e angahala kotoa pe, ʻakinautolu pe ʻe tui falala kiate ia. Ko ia ʻa e tala ʻa e ʻapositoló ki he selá. “Tui falala ni ki he ʻEiki ko Sīsū pea teke moʻui”. (Na 16:31) Kāinga, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ko e fakatomala, ko e fakatomalá ko ʻete loto ke te “tafoki” mo hoto ʻalunga koví. (Ka ʻoku ʻikai moʻui ai ha taha) pea te toki TUI mo FALALA kia Kalaisi, mo ʻene ngāue naʻá ne fai he funga kolosí, pea te toki moʻui leva. Fai ia pea te ke moʻui ai.

Monday, 21 November 2016

Monite 21 Novema, 2016

Nom 25:1-5 ; 31:16 ; ʻEki 2:5 ; Teut 4:13 ; 13:17 Siosiua 2:1 ; 1 Kol 10:8 ; Fkha 2:14

Nomipa 25:1-5
“(1) Pea nofo ‘a ‘Isileli ‘i Sitimi pea kamata tango ‘e he kakai ki he fanau fefine ‘o Moape. (2) He ko e fa’ahinga ko ia na’a nau fakaafe ‘a e kakai ki he fai feilaulau ‘o honau fa’ahikehe pea tokoni ai ‘a e kakai mo hu ki honau fa’ahikehe. (3) Pea luva kinautolu ‘e ‘Isileli kia Peali-peoli, pea langa’i ai ‘a e houhau ‘o Sihova ki ‘Isileli (4) pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mosese ‘o pehe, ‘Omi ‘a e hou’eiki katoa ‘o e kakai pea kalusefai ‘a e fa’ahinga ko ee ma’a Sihova ‘i he ‘ao ‘o e la’aa kae lolou mei ‘Isileli ‘a e fu’u tuputamaki ‘o Sihova. (5) Pea me’a ‘a Mosese ki he kau fakamaau ‘o ‘Isileli, Mou takitaha tamate’i hono kakai kuo luva kinautolu kia Peali-peoli.”

Nomipa 31:16
“(16) Vakai, ko kinautolu na’e o’i ai ‘a ha’a ‘Isileli ke fai hala kia Sihova ‘i he me’a ‘a Peoli ko e fale’i kinautolu ‘e Pelami pea to a ‘a e mahaki faka’auha ki he fakataha ‘a Sihova.”

‘Ekisoto 2:5
“(5) Mo e ‘alu hifo ‘a e ‘Ofefine ‘o Felo ke palutu ‘i he vaitafe pea ‘alu holo hono kau fefine ‘i he ve’e vai; pea na’a ne vakai ‘a e ‘a’ake ‘i he loto kutu ‘o ne fekau atu ‘ene kaunanga ke ‘omai.”

Teutalonome 4:13
“(13) Pea na’a ne fakamatala kiate kimoutolu ‘ene fuakava, ‘a ia na’a ne tu’utu’uni ke mou fai ki ai, ‘a e Hongofulu’i fekau ‘o ne tohi ‘i ha ongo makatohi.”

Teutalonome 13:17
“(17) Pea ‘e ‘ikai piki ki ho nima ha momo’i konga ‘o e me’a kuo moifua koe’uhi kae tafoi ai ‘a Sihova mei he’ene houhau kakaha, ‘o ne fai ha meesi kiate koe, mo fakatokolahi koe, ‘o hange ko ‘ene fuaava ki ho’o ngaahi kui.”

Siosiua 2:1
“(1) Pea fekau atu mei Sitimi ‘e Siosiua ko e foha ‘o Nuni ha ongo tangata ke mataki fakafufu ‘o ne pehe, ‘Alu ‘o vakai ‘a e fonua kae’uma’a ‘a Sieliko. Pea na o ‘o na hu ki he fale ‘o ha fefine fe’auaki na’e hingo ko Lehapi ‘o na mohe ai.”

1 Kolinito 10:8
“(8) Pea ke ‘oua na’a tau fe’auaki, ‘o hange ko e fe’auaki ‘a e ni’ihi ‘o e kakai na, pea to ai hanau toko ua mano ma tolu afe ‘i he ‘aho pe ‘e taha.”

Fakaha 2:14
“(14) Ka ‘oku ai ha me’a ni’ihi ‘oku ou kovi’ia ai kiate koe, ko ho’o ma’u hena ‘a kinautolu ‘oku nau kuku ‘a e akonaki ‘a Pelami, ‘a ia na’a ne fale’i ‘a Pelaki ke ‘ai ha tukia’anga ‘i he ‘ao ‘o ha’a ‘Isileli, ke nau kai me’a kuo ‘oatu ki he ‘aitoli, pea nau fe’auaki.”

Ne fakaheeʻi ʻe Moape ʻa ʻIsileli. ʻOku fakahaaʻi mai pe ʻe he kamata ʻo e vahé ni, ʻa e pole lahi ki ʻIsileli, he kuo nau fehangahangai mo e palopalema fakatuʻutamaki taha, kia Mosese mo Siosiua, ʻo ʻikai ko e fakafili mai pe ʻa e kau tau ʻa Selikó, ka ko e ʻahiʻahi lolotonga ʻoku tuʻuvahaʻa pe ia ʻi he lotu hiteni ʻa Kenaní, mo ‘enau moʻui sivilaisé. ʻOku ʻikai ke talamai ʻe he Tohitapú ia pe naʻe kau fakafēfē ʻa e kakai tangata ʻo ʻIsilelí, ʻo moʻui fakausousa mo feʻauaki koʻeni. Ko e feʻauaki ia ʻoku toputapu hono fai ʻoʻona, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi lotu ʻa e kau Kenaní. Ko hono ʻuluakí, naʻe ʻikai ke nau fakakaukau ʻo fekauʻaki moe lotu ki he ngaahi ʻaitolí, ka naʻe saiʻia pe ʻi he feʻauakí. Ko e taimi siʻi pe kuo nau kamata ke nau kau ʻi he ngaahi kai meʻakai fakakolo pe, pea mo e katoanga fakafāmili, ʻoku kau ai ʻa e lotu ki he ʻaitolí. Naʻe ʻikai fuoloa ko honau ʻatamaí, kuo ne mioʻi ke nau fai ʻa e sivilaise hitení. Ko ʻenau holi ko ē ke fakakata, mo fiefia, naʻá ne fakatupu ʻiate kinautolu, ke nau hanga ʻo tukuange ʻenau tukupā fakalaumalié. Ko hono ʻai fakataha ko ʻeni ʻa e angahalá, fekauʻaki moe lotu ʻaitolí, ʻoku fakaʻasi mai kituʻa ʻo e fakakaukau ʻa Pelamí (31:16 ; Fakaha 2:14). Ko Pelami tatau pe, naʻa ne tapuakiʻi ʻa ʻIsileli, pea hangē ʻokú ne kau ʻi heʻenau tafaʻakí. ʻOku faingofua pe ke fakatokangaʻi, pe naʻe fakafēfē ʻa hono takiheeʻi ʻo ʻIsileli. Ko Pelami naʻe hangēhangē ko ʻene lea, mo e meʻa kotoa pe ʻoku fai, ʻoku totonu. Ko Pelami naʻe hilifaki ʻa e tautea ki ʻIsilelí, pea ne ʻuakai, ke ngāueʻaki ʻa e fakalouʻakaú, pea kau loloto ki hono fai ʻa e ngaahi lotu hitení. Kuopau ke tau tokanga mamafa fakatouʻosi, ki he ngaahi lea mo e ngāue, ʻakinautolu ʻoku nau pehē, ko e kau tokoni fakalaumalie, pe ʻoku nau nofo totonu ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, pe ko e ʻū meʻa fakahē fakaetangata pe. Mou hūhū, ke lahi ke maʻu totonu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, pea ko ʻetau fiemalié leva ia. Ko Peali, ko e ʻotua manakoa taha ia ʻi Kenaní, ʻa eni ʻe hū ki ai ʻa ʻIsilelí. Ko e ʻotua ia ʻo e ʻuhá mo e ututaʻú. Naʻe kau atu ʻa ʻIsileli ke lotu kia Peali, mo ʻenau vaʻingaʻaki, ʻo fekauʻaki ʻi honau ngaahi taʻu ʻi Kenaní. Ko Kalaisi kitautolu, ʻoku tau taukave Maʻana, mo tau ngāue fakataha maʻa hono langilangí. He ʻoku houhau ʻa e ʻOtuá.

Sunday, 20 November 2016

Sapate 20 Novema, 2016

Nom.24:20-25; 22:5; 31:8; Sen10:4,21,25

Nomipa 24:20-25
“(20) Pea ne vakai ‘a ‘Amaleki, ‘o ne ofa’aki ‘ene ta’anga ‘o pehe, Ko ‘Amaleki ko e ‘uluaki ‘i he ngaahi pule’anga, ka ko e ‘auha hono iku’ang.(21) Pea ne sio ki ha’a Keini ‘o ne ofa’aki ‘ene ta’anga ‘o pehe, ‘Oku tolonga ho nofo’anga, Kuo ‘ai makatu’u ho pununga. (22) He ‘auha koaa ‘a Keini ia? ‘Oua ke taki popula koe ‘e ‘Asilia. (23) Pea ne ofa’aki ‘ene ta’anga ‘o pehe, ‘Oi ko hai ‘e mo’ui ‘’e, ‘oka fai ‘e ‘Ela ‘a e me’a ko e? (24) Ka ko e ngaahi vaka e mei ‘apataki Kitimi, Pea ko ‘Asilia te nau fakavaivai’i mo Hepelu te nau fakavaivai’i ka iku pe ki he ‘auha mo ia foki. (25) Pea tu’u ‘a Pelami, ‘o ne ‘alu ‘o foki ki hono feitu’u, ko Pelaki foki na’a ne fou ‘i hono hala.”

Nomipa 22:5
“(5) Ko ia, na’a ne tuku atu ha kau talafekau kia Pelami ko e foha’o Peoli ki Petola, ‘a ia na’e tu’u ki he Vaitafe ‘i he fonua ‘o ha’a ‘Amo, ke ne ha’u pea ke nau pehe, vakai ‘oku ai ha kakai kuo ha’u mei ‘Isipite pea koloto ke ha ha lau’i kelekele koe’uhi ko kinautolu pea ‘oku nau nofo ‘o siofaki mai.”

Nomipa 31:8
“(8) Pea ko e ngaahi tu’i Mitiani na’a nau tamate’i-taha kehe kinautolu na’e to ‘a ‘Evi mo Lemeki, mo Siuli, mo Hua, mo Lepa, ko e nima’i tu’i Mitiani ko Pelami foki ko e foha ‘o Peoli na’a nau tamate’i ‘aki ‘a e heleta”

Senesi 10:4,21,25
“(4) Pea ko e hako ‘o ‘Iavana ko ‘Elisa mo Ta’asisi, ‘a e Kitimi, mo e Totanimi. (21)Na’e ai ha hako ‘o Semi foki, ‘a ia ko e tupu’anga ia ‘o e ngaahi ha’a Hepelu kotoa pe, pea ko e tehina foki ‘o Sefeti. (25) Pea tupu kia Hepelu ha ongo foha ‘e toko ua, ko e hingoa ‘o e ‘uluaki ko Pelaki [ko Vahevahe], he ‘i hono uonga na’e vahevahe ai ‘a e fonua; pea ko e hingoa ‘o hono tehina ko Siokatame.”

Ko e taʻanga fakapalofisai eni hono nimá. ʻOku hanga atu ʻa e palofisaí ni, ko hono fakamalaʻia‘i ʻo ʻAmaleki. Ko e ʻuluaki kakai ʻeni, naʻá nau tau mo  ʻIsileli, ʻi heʻenau ʻi he toafá, pea ko e ʻuluakí ʻa ʻAmaleki, ke ʻomi ai ʻa e ikuna maʻa ʻIsileli (Eki 17:8-16). Pea ko e ʻauhá naʻe muimui mai ki ʻAmaleki. Ko e haʻa Keiní ko e matakali ia ʻo haʻa Mitiani, ko e kāinga ia ʻo e mali ʻo Mosesé (10:29 ; Fakam 1:16). ʻOku ʻomi ‘e he palofisaí ni ʻa e foʻi lea Keini, mo e foʻi lea tatau ʻi he faka-Hepelú, ka ʻoku ʻuhinga ia, ko e pununga, he pununga, ʻi he makatuʻu heʻikai ke malu. ʻOku hanga ʻe he foʻi palofisai fakaʻosi ko ení ʻo fakapapauʻi mai ko e ngaahi puleʻangá ʻoku nau faingataʻaʻia, ka ʻi he ongoʻi fakalukufuá, ko e puleʻanga pe ʻe taha ʻe hiki, kae fakafepaki ʻa e toengá, pea te nau sio pe ki honau takitaha ikuʻanga, ʻio, ko hai pē ʻoku ʻi he malumalu ʻo Sihová, ko ia pe ʻe hiki ʻe he ʻOtuá, pea ko e sīpinga pe ia kia kitautolu ʻo e ʻaho ní, ko ia pe ʻoku ʻia Kalaisí, kuo ne hiki mei he maté ki he moʻui taʻengatá. ʻOku sio foki ʻa e palofisaí ni, ko e ngaahi vaka ē ʻoku nau haʻu mei he matātahi ʻo Kitimí, ʻoku sio ia ki he ngaahi fonua he ʻahó ni ʻo e tahi Meteleniane, ʻo hangē ko Kalisi, ko ʻItali mo Keliti. Ko e lea mahino ʻo e konga ko eni ʻo e palofisaí ni “ʻOi ko hai ʻe moʻui ē, ʻoka fai ʻe ʻEla ʻa e meʻa ko ē” Ko e ngaahi fonua ko eni ʻo e tahi Meteteniané, ko ʻenau ngaahi kongakaú ʻoku ʻomi vaka, ka ʻoku fai ʻe ʻEla ha meʻa ko hai ʻe moʻui? Ko ʻEla ʻoku pulé, ko hai ʻoku kau mo ia? Ko ia pe ʻe hao ʻo moʻui. Ko ʻIsileli ʻaneafi, ko kitautolu eni he ʻahó ni ʻia Kalaisi, pea ko e moʻuí pe ia. Kuo fai ʻe Pelami ʻa e visone ko ení, pea ʻoku ʻikai ko e fakatokanga pe ki he fakamalaʻia ʻo e siasi, ʻoku tau kau ki ai, ka ko e ʻuluaki, ko e fakamalaʻiaʻi ʻo ʻAmaleki, ka ki ʻItali mo Loma, ko e fili fakamuimui ʻo e siasi ʻo e ʻEikí, ko Loma ʻoku ʻikai ngata pe ʻi heʻene hitení, ka ko e fiekalaisí pea mo e kotoa ʻo e kau kalisitiane fiekalaisí ko e ako moʻui ia ,maʻa kitautolu ʻia Kalaisi, ke ʻoua naʻa toe tuʻu ʻa Kalaisi mo ha toe meʻa ʻe taha.


Saturday, 19 November 2016

Tokonaki 19 Novema, 2016

Nomipa 24:15-19; Sen 49:10 ; 2 Sam 8:14 ; ʻEmosi 9: 11,12; Mt 2:2


Nomipa 24:15-19
"(15) Pea ne ofa’aki ‘ene ta’anga ‘o ne pehe, Ngonengone ‘a Pelami, ko e foha ‘o Peoli ia, Ngonengone ‘a e motu’a ne pongia. (16) Ngonengone ‘a’ana ‘oku ongo’i ‘a e folofola ‘a ‘Ela, Pea ko e fakakaukau ‘a ‘Elioni ‘oku ne ‘iloa, Visone ‘o Satai ‘oku ne siofia, ‘Ene to tekefili kae tatala hono mata. (17) ‘Oku ou vakai ia neongo kuo te’eki ‘i ai, ‘oku ou ‘ilo atu, neongo ‘oku te’eki ofi; He hoko ha fetu’u meia Sekope ia pea hake mei ‘Isipite ha sepita; Pea tene taa’i ‘a e ongo tuliki ‘o Moape, Mo faka’auha ‘a e hako kotoa ‘o Sete. (18) Pea ‘e hoko ‘a ‘Itomi ko e tofi’a, pea tofi’a’aki mo Seia, ko hono ongo fili ia ka ko ‘Isileli ‘e fai fita. (19) Pea ‘e tupu ha hau meia Sekope pea ko e to’e ‘o e kolo te ne faka’osi kotoa pe.”

Senesi 49:10
“(10) Ko e sepita meia Siuta ‘e ‘ikai ‘ave, mo e tokotoko mei hono vaha’a va’e, kae’oua ke ha’u ‘a Sailo pea ‘e fai kiate ia ‘e he ngaahi kakai ‘enau tukulolo.”

2 Samiuela 8:14 
“(14) Pea ne tuku ha ngaahi kau le’o ‘i ‘Itomi, ‘io ‘i ‘Itomi kato na’a ne tuku ha kau le’o, pea hoko ‘a e kau ‘Itomi kotoa pe ko e kau tamaio’eiki ‘ Tevita. Pea na’e fakatu’umalie ‘e he ‘Eiki ‘a Tevita ‘i he me’a kotoa na’a ne ‘alu ki ai.” 

‘Emosi 9:11,12 
“(11) ‘I he taimi ko ia teu fokotu’u ‘a e fakahekeheke ‘o Tevita ‘a ia kuo to ki lalo, pea teu fakama’opo’opo hono ngaahi ava, pea te u langa’i hono ngaahi me’a kuo movetevete, pea te u ngaohi ia ‘o hange ko e ngaahi taimi mu’a atu. (12) Koe’uhi a ke nau tofi’a’aki ‘a e toenga ‘o ‘Itomi, pea mo e ngaahi pule’anga kotoa pe ‘oku ui’aki hoku hingoa – ko e folofola ia mei he Ta’ehamai – ‘a Sihova, ‘a ia ‘oku ne fai ‘a e me’a ni.” 

Matiu 2:2 
“(2) ‘Oku nau fehu’i, kofa’a ia kuo ‘alo’i ko e Tu’i ‘o e kakai Siu? He na’a mau mamata ‘i Hahake ki hono fetu’u pea kuo mai ke hu kiate ia.” 

Ko e taʻanga fakapalofisai eni hono faá, pea ko e talateu loloatahá eni, he naʻe faʻu ʻa e talateú mei he taʻanga fakapalofisa hono tolú (v.3, 4). “ʻOku ou vakai ia neongo kuo teʻeki ia…he hoko ha fetuʻu meia Sekope ia”. Ko e pupunga lea fakapunake, ka ʻoku ʻai mahino pe ia ki he Misaiá. Ko Pelami hiteni eni, naʻá ne maʻu ha visone ki he hoko mai ʻa e Misaia Hepelú, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻá ne hā mai mei he mamaʻó. Naʻá ne hangē ha fetuʻú. Naʻá ne huhulu mo fakaʻofoʻofa. Naʻá ne hangē ha Sepitá. ʻOkú ne langilangi mo iviiviʻia. Pea tokotaha ikuna ia, ʻa hono ngaahi filí ʻo kau ai mo Moape, ʻa e kakai naʻá nau hanga ʻo totongiʻi ʻa Pelami ke fakamalaʻi ʻa ʻIsilelí. Ko e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻoku nau fakafepaki ki ʻIsileli, pea ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá kia kinautolu, ke fakamalumalu ʻiate kinautolu ʻa e malá, pea ko kinautolu ko ia ʻoku ʻi ai ʻa ʻItomí. ʻA ia naʻá nau fakaʻikaiʻi, ʻa e kole ko ia ʻa Mosese ke nau fou malu atu ʻi honau fonuá (20:14-21). “Pea ʻe tupu ha hau meia Sekope”. Ko e hau ko ení, ko e Misaia pea te ne hanga ʻo ikunaʻi ʻa e kotoa ʻa hono ngaahi filí (SA 2:110 ; Fakaha 19:11-21). ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e palofisaí ni, ʻoku hanga ia ki he kau Makí ʻa ʻenau fonoga ki ʻIsileli, ke kumi ʻa e pēpē ko Sīsū (Mt 2:1,2). ʻIo, ko e Tuʻi Siú ia. ʻOku hangē ʻoku ngali kehe ʻi he folofolá ni ka ko hono ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Pelami fakalouʻakau, ke ne tala kimuʻa ʻa e haʻu ʻa e Misaiá. Ka ko e ako eni kia kitautolu, ke tau ʻilo ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ke ne ngāueʻaki ha meʻa pē, pe ko ha taha pē, ke fakahoko ʻa ʻene ngaahi palaní. Ka ko hono ngāueʻaki ʻa e fakalouʻakaú mo e faimaná naʻe ʻikai tali kinaua ia ʻe he ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he Tohitapú ʻoku ne fakahaa‘i kia kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi (ʻEki 22:18 ; 2 Kalo 33:16 ; Fakaha 18:23). ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakahaaʻi, ʻa Hono mafai fakaleveleva taʻengatá, ʻi he lelei mo e kovi fakatouʻosi. Tuʻu maʻae ʻOtuá ʻia Kalaisi, he ʻoku ʻikai ha toe mafai ʻi māmani, pe ko ha toe moʻui, pea kuo ne ʻofa ʻaki mai he moʻui ko iá ʻia Kalaisi, ke tau moʻui ʻaki ʻo taʻengata.

Falaite 18 Novema, 2016

Nomipa 24:10-14; 22:17, 37; 23:11; Sen 49:1; ʻIsikeli 21:14,17; Maʻake 6:5

Nomipa 24:10-14
“(10) Pea puke ‘ita ‘a Pelaki kia Pelami ‘o ne fakapa hono nima ‘o ne pehe kia Pelami, na’aku ui koe ke tutuku’i hoku ngaahi fili, pea ko eni kuo ke matu’aki tapuaki’i kinautolu ‘o tu’o tolu. (11) Pea ko ia ke ke fei mo puna ki ho feitu’u na’a ku pehe ke fu’u fakahikihiki’i koe, kae ta kuo ta’ofi koe ‘e he ‘Eiki mei he hakeaki’i. (12) Pea tali ‘e Pelami kia Pelaki. ‘Ikai foki na’a ku fakaha ki he kau talafekau na’a ke fekau mai ‘o pehe (13) Neongo ‘e foaki mai ‘e Pelaki hono fale kuo fonu ‘i he siliva mo e koula, ‘e ‘ikai teu lava ke hiki mei he me’a ‘e to mei he fofonga ‘o Sihova, ke fai ha lelei pe ha kovi o hoku loto pe. Ko e me’a ‘oku folofola’aki mai ‘e Sihova ko ia pe te u lea’aki. (14) Pea ko eni, vakai ko ‘eku ‘alu e ki hoku kakai; ha’u kau hinoi’i koe ‘i he me’a ‘e fai ‘e he kakai ni ki ho kakai ‘i he ngaahi ‘aho ‘amui.”

Nomipa 22:17,37
“(17) he te u matu’aki fakahikihiki’i koe, pea neongo pe ko e ha te ke tala mai kiate au te u fai; ko ia ke ke ha’u mu’a ‘o tutuku’i ‘a e kakai ni ma’aku. (37) Pea me’a ‘a Pelaki kia Pelami, ‘Ikai na’a ku matu’aki fekau atu ho ‘omi? Ko e ha na’e ‘ikai te ke ha’u ai kiate au? ‘Ikai ‘oku ou mafai mo’oni ke fakahikihiki’i koe?”

Nomipa 23:11
“(11) Pea me’a ‘a Pelaki kia Pelami, Ko e ha eni kuo ke fai kiate au? Na’a ku ‘omi koe ke tukitala’i hoku ngaahi fili, pea vakai kuo ke matu’aki tapuaki’i”

Senesi 49:1
“(1) Pea uiange ‘e Sekope hono ngaahi foha ‘o ne pehe, Mou fakataha mai kau ‘a’au ‘a e me’a ‘e hoko kiate kimoutolu ‘i he kuonga mama’o atu.”

ʻIsikeli 21:14,17
“(14) ‘E matu’uaki ‘e ho loto ‘a e ‘aho ‘o ‘eku fai mo koe? Pe malohi ho nima ki ai? Ko au Sihova kuo u lea pea te u fai. (17) Pea hoko ‘a e folofola ‘a Sihova kiate au, ‘o pehe”

Maʻake 6:5
“(6) Pea na’e ‘ikai te ne lava ke fai ai ha ngaue fakaofo ‘e taha, ngata pe ‘i he’ene hilifaki hono nima ki ha ni’ihi na’e mahaki ‘o fakamo’ui.”

Kuo loto ʻa Pelaki, ke tukuange kakato ʻa Pelami, ʻi heʻene ʻitá. Ko e hili eni ʻa e ouau palofisai hono tuʻo tolú, ʻoku mahino ʻoku kei fai tapuekina ʻa ʻIsileli ia. He kuo pehē ʻe Pelaki, naʻe ʻuhinga ʻa hono maí, ke ne fai ha tutukiʻi ʻo ʻIsileli, ke fakamalaʻiaʻi, kae hiliange, ʻoku kei tuʻu taʻe ngāue pe ʻe ʻIsileli ia, mo honau tapuakí. Kaekehe, kuo feinga ʻa tangata kakano ʻatá, ke ne hanga ʻo liliu ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. ʻOku mahino pe mei ai ʻa e poʻulilōlō ʻoku nofo ai ʻa māmaní ʻi he taʻeʻiloʻi ʻa Sihová. Ko ia ʻoku fakaleveleva. Kāinga, ʻi heʻetau ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, pea tau loto leva ke tau tali ʻa e meʻa kotoa pe, he ko ia ʻoku fokotuʻutuʻu ʻetau fononga taau tahá, maʻa ʻetau lelei fakafoʻituitui. He ko e tangatá ʻi heʻene taʻeʻiloʻi ʻa e ʻOtuá te ne kīkīvei ke fai pe ʻene fakakaukau, ko ʻene leleitahá pe ia, ka ʻe fakaiku fakamamahi pea mo e ʻita.

Ko e makatuʻunga fakaʻuhinga ʻo Pelamí, naʻe ʻikai ke totongi ʻi he tapuaki ʻo ʻIsilelí, naʻá ne faitotonu ai. Ko e fekau koē ʻa e ʻOtuá naʻe fakafonu ʻaki ia ke ne leaʻaki ʻa e moʻoní. Ka ko hono faí, naʻá ne hanga ʻe ia ʻo tukuange, koeʻuhi ko e palé, naʻá ne hanga ʻe ia, ʻo veleʻi ia ke fika ʻuluaki ʻa e palé kiate ia, ʻi he fekau naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ke tala kia Pelaki mo e kakai ʻo Moapé. Ko e nofo moʻoni ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻomi kiate kitautolu hono hakeakiʻí mo e faingamalie ʻi he lele nounoú, ka ko kinautolu kuo nau fili moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko e paʻangá, ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha, ko e koloa fakahevani ʻe taʻemalava hano fakatataua, kaeʻumaʻā ʻa ʻene tolonga ʻo taʻengatá. Ko ia ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻapositoló “ʻOua naʻa faʻoaki koloa maʻa moutolu ʻi māmani, he ko e potu ia ʻoku keina ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea haea ʻe  he kau kaihaʻá ʻo nau kaihaʻasi kae faʻoaki koloa maʻa moutolu ʻi langi. He koe potu ia ʻoku ʻikai keina ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku ʻikai haea ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi. He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá ʻe ʻi ai foki mo ho lotó (Mt 6:19-21). ʻOku fakamahino mai pe ʻe Sīsū, ko ʻetau maʻu ʻa e ngaahi koloa hala ki hotau lotó, te ne taki hotau ngaahi lotó, ki he feituʻu hala. Nofo maʻu ʻi he koloa ʻo Hevaní, Ko Kalaisi pe.

Thursday, 17 November 2016

Tu'apulelulu 17 Novema, 2016

Nomipa 24:3-9 ; Sen 12:3 ; 49:9 ; Sa 1:3 ; 104:16 ; Sele 50:17 


Nomipa 24:3-9
"(3) Pea ofa‘aki ‘e Pēlami ‘ene ta‘anga, ‘o ne pehē, Ngonengone ‘a Pēlami foha ‘o Peoli, Ngonengone ‘a e motu‘a ne mata pongia: (4) Ngonengone ‘a‘ana ‘oku ongo‘i he folofola ‘a ‘Ela, Mo e vīsone ‘o Sātai ‘oku ne siofia, ‘Ene tō tekefili kae tatala hono mata: (5) ‘E Sēkope, hono ‘ikai faka‘ofo‘ofa ho ngaahi tēniti, Mo ho ngaahi nofo‘anga, ‘e ‘Isileli! (6) Hangē ni tele‘a ‘enau mafola ē, Hangē ni ngoue ‘i he ve‘e vaitafe, Hangē ni ‘otu ‘ālosi kuo tō ‘e he ‘Eiki, Hangē ni ‘otu sita ‘i he ngaahi ve‘e vai. (7) Ko ‘ene ongo kane ‘e fetafei mei ai ‘a e vai, Pea ko hono hako ‘e nofo ki he ngaahi vai lahi. Pea ‘e mā‘olunga hono tu‘i ‘ia ‘Ēkaki, Pea ko hono pule‘anga ‘e hākeaki‘i. (8) Ko ‘Ela ‘oku taki ia mei ‘Isipite, Hangē ‘oku ‘iate ia ‘a e mālohinga ‘o e pufaloe: Te ne ngungu ‘ani kakai ko hono ngaahi fili, Te ne mihi honau ngaahi hui, Honau tenga te ne laiki. (9) ‘Ene taulalo, ‘ene tokoto, hangē ha laione motu‘a; Pe ha laione toutama, ko hai te ne ue‘ia! Ko ia ‘oku ne tāpuaki‘i koe ‘e fai tāpuekina, Pea ko ia ‘oku ne fakamala‘ia koe ‘e mala‘ia ia."

Senesi 12:3
"(3) Pea te u ‘ofeina ‘a kinautolu te nau ‘ofeina koe, pea ko ia te ne tutuku‘i koe te u fakamala‘ia; pea ‘e monū‘ia ‘iate koe ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘o e kelekele."

Senesi 49:9
"(9) Ko e laione mui ‘a Siuta; Tama, ‘oku ke ‘alu hake ki ‘ana, Ko ho‘o tulimanu kuo lava: Si‘ene taulalo, si‘ene tokoto ‘ena, ‘O hangē ha laione motu‘a, ‘O hangē ha laione toutama! Ko hai te ne fa‘a ue‘ia?"

Saame 1:3
"(3) Te ne hangē ia ha ‘akau kuo tō ki he ngaahi manga‘i vai, ‘A ia ‘oku ne fua ‘i hono to‘ukai, Ko hono lau foki ‘oku ‘ikai mae; Pea neongo pe ko e hā ‘oku ne fai ‘oku ne monū‘ia pē."

Saame 104:16
"(16) Na‘a mo e ngaahi ‘akau ‘a e ‘Eiki ‘oku topono; ‘A e ngaahi sita ‘o Lepanoni ‘a ia kuo ne tō."

Selemaia 50:17
"(17) Ko e sipi vetekina ‘a ‘Isileli; na‘e fakafe‘ātungia ia ‘e he fanga laione: ko e Tu‘i ‘Āsilia na‘e fuofua keina ia, pea kimui kuo fesifesi hui ki ai ‘e he Tu‘i Pāpilone ni ko Nepukanesa."

Ko e palofisaí, pe ko e taʻanga hono tolú. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e loloa ange hono kinikiní he ʻoku lave ki he ngaahi meʻa iviiviʻia, naʻe hoko ʻia Pelamí. Ko e uho ʻo e palofisai hono tolú, ko ha tapuaki ki he ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí mo ʻenau fangafanga ke nau hū, ki he fonua ko Kenaní. Ko honau ngaahi tenití, naʻe fakaʻofoʻofa ʻi honau ngaahi tuʻuʻanga. Pea ʻe vave pe te nau fakafonu ʻa e fonuá, ʻaki ʻa e koloa lahi. Ko honau Tuʻí ʻe fakaofo fau, he ko e ʻOtuá, te ne fakamafai, ke ne fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo e ngaahi filí. Ko ʻIsileli naʻe fakatātā ʻaki ʻene hangē ha laioné ʻene lotolahi mo ʻene malú. Pea toe talamai ʻe Pelani, ko e tuʻi ʻIsileli, ʻe maʻolunga ange ia ʻia ʻEkaki. Ko e ʻEkakí, ko e hingoa ʻo e haʻa tuʻi ʻo ʻAmalekí. Ko hono fakatatau ki he palofisai. Ko e ʻuluaki tuʻi ʻo ʻIsilelí ko Saula naʻá ne ikunaʻi ʻa ʻEkaki ko e tuʻi ʻAmalekí (1 Sam 15:7). Pea ʻiloa ai pe ʻa e ngaahi tuʻi ʻIsilelí, tautefito kia Tevita mo Solomone. Naʻe ʻomi ʻe he palofisaí ʻa e ivi, mo e ikuna ʻa ʻIsileli, ka ʻoku sio ia ki mui, ki he meʻa naʻe fai, mo e ngaahi meʻa naʻe fai kia kinautolu, ʻo hangē ko hono fakahu kinautolu ʻe he ʻOtuá kituʻa mei ʻIsipite. Pea naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ikuna ʻo e fakamātuʻu ʻa e tahi kulokulá mo e meʻa naʻá ne fai ki he ongo tuʻi ʻAmolí, ʻo fai ia ʻe he ʻOtuá, ko e ivi ia, mo e ikuna maʻa ʻIsileli. Pea ʻoku lave foki ʻa e palofisá ni ki hono hanga ʻe ʻIsileli ʻo tohoakiʻi ʻa e kakai honau ngaahi kaungaʻapí, pea hangē ia ko e Folofola ʻa e ʻOtua naʻá Ne ʻoange koē kia ʻEpalahame. Ko ia ʻokú ne tapuakiʻi koe, ʻe fai tapuekina pea ko ia ʻokú ne fakamalaʻia koe, ʻe malaʻia ia. Kāinga Moʻui foʻou, ko e ʻOtuá ia maʻa ʻIsileli, ʻoku pehē foki ʻa e fai ʻa e ʻOtuá maʻatautolu ʻia Kalaisi.

Wednesday, 16 November 2016

Pulelulu 16 Novema, 2016

Nomipa 24:1-2; 11:25, 26 

Nomipa 24:1-2
"(1) PEA ‘i he vakai ‘e Pēlami ko e finangalo ‘o Sihova ke tāpuaki‘i ‘a ‘Isileli, na‘e ‘ikai te ne ‘alu hangē ko e taimi ko ē mo ē ke fakalalave halanga; ka ne mo‘uhangā pē ki he toafa. (2) Pea tāngaki hake ‘e Pēlami hono mata, ‘o ne ‘ilo ‘a ‘Isileli ‘oku nofo fakamatakali mai; pea hā‘ele kiate ia ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otua."

Nomipa 11:25,26
"(25) Pea hā‘ele hifo ‘a Sihova ‘i he ‘Ao, ‘o fefolofolai mo ia, ‘o ne vahe‘i mei he laumālie na‘e ‘iate ia, ‘o ne tuku ki he fitungofulu‘i mātu‘a: pea ‘i he ‘iloange na‘e toka ‘a e laumālie kiate kinautolu pea nau palofisai; ka na‘e ‘ikai te nau toe fai. (26) Ka na‘e toe ha toko ua ‘i he ‘apitanga, ko e hingoa ‘o e taha ko ‘Elitati mo e taha ko Meitati: kae toka pē ‘a e laumālie kiate kinaua, he na‘a na ‘i he kakai tohi, ka na‘e ‘ikai te na ‘alu atu ki he Tēniti: pea na‘a na palofisai ‘i he ‘apitanga. "

Koeʻuhi ko Pelami ko e tangata fakalouʻakau pe faimana, ʻokú ne fakasio ha fakaʻilonga ke tokoni kiate ia ki hono tala ʻo e kahaʻú. ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻoku mahino ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá ʻe ʻia pe, ko Pelami naʻe ʻikai tene toe fiemaʻu ha fakaʻilonga kehe ko e moʻoní pe ko e fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke ne ʻi ha feituʻu lototaha pe ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, ka naʻá ne fakamamaʻu hono matá ki he toafá, ko e feituʻu ia naʻe ʻapitanga ai ʻa ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke ne toe ʻai ha meʻa. Pea haʻele mai kiate ia ʻa e Laumalie ʻo e ʻOtuá. Ko e Laumalie ʻo e palofisai ʻo hangē ko ia naʻe ʻia Saulá (1 Sam 19:23), naʻá ne lea ʻo ʻikai ʻalu ʻa e ongo ʻaʻaná ka ko e lea ʻa e laumalié naʻe haʻu kiate ia. 

Ne polepole ʻa Pelami ʻi he meʻa ʻe ua. (1) Ko e saiʻia ai ʻa e ʻOtuá, ʻo Ne ʻai ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻene fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea ne lava ʻo sio ki he Mafimafí, pea ko e ʻOtuá naʻe folofola kiate ia (23:16). Ko Paula naʻá ne fakahā me‘a mo e anga maʻulalo ʻi heʻene ngaahi visoné, mo e ngaahi fakahā meʻá (2 Kol 12:1) ka ko Pelami naʻá ne lea ʻafungi. (2) Ko hono mafai pe ʻoʻona, ke ne maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā meʻá, naʻe to pe ʻo hangē ko e kau palofita niʻihi lolotonga ʻoku ʻā pe honau matá. Naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ko eni kia Pelami, ʻo Ne fakaivi ia ʻo ne ʻoange ki ai ʻene fekaú. Pea hanga ʻe he ʻOtuá ʻo puleʻi ʻa Pelami, pea ne folofola mahino mai ʻi ha tokotaha ko hono filí. Naʻe hoko pehē ʻi muʻa pea ʻoku kei hoko pehē pe ʻi he ʻahó ni, pea ʻi he ngaahi siasí. Kuo tuku ʻa e finangalo ia ʻo e ʻOtuá, ʻi Heʻene folofolá, kae fai pe ʻa e fakakaukau fakaetangatá. Ko e fakalea pe ko e meʻa eni mei he ʻOtuá, pea ko e taha eni ʻo e vaivaiʻanga ʻoku lolotonga hoko ʻi he siasí ʻi he ʻahó ni pea feinga ʻa e kakaí ke talangofua tokua, ko e meʻa ia ʻa e ʻOtuá. Kāinga Moʻui foʻou, tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoua naʻá ke fai ha meʻa koeʻuhi ko e kakaí.

Tuesday, 15 November 2016

Tusite 15 Novema, 2016

Nomipa 23:25-30 ; 21:20 ; 22:38

Nomipa 23:25-30
"(25) Pea me‘a ‘a Pēlaki kia Pēlami, Foki tama, ‘oua te ke tukitala‘i kinautolu, pea ‘oua foki ‘e tāpuaki‘i! (26) Pea tali ‘e Pēlami, ‘o ne pehē kia Pēlaki, ‘Ikai na‘a ku tala kiate koe, ‘o pehē, Ko ia kotoa ‘e folofola‘aki mai ‘e Sihova kuo pau ke u fai ia? (27) Pea me‘a ‘a Pēlaki kia Pēlami, Ha‘u ke u ‘ave koe ki ha potu kehe, hei‘ilo ‘e toki finangalo lelei ‘a ‘Elohimi ke ke fai honau tukitala‘i ma‘aku mei ai. (28) Ko ia na‘e ‘ave ‘e Pēlaki ‘a Pēlami ki he tumutumu ‘o Peoli, ‘a ia ‘oku sio hifo mei ai ki he mata ‘o e lala. (29) Pea lea ‘a Pēlami kia Pēlaki, Fokotu‘u heni ma‘aku ha fitu‘i ‘ōlita, pea teuteu heni ma‘aku ha fitu‘i pulu mo ha fitu‘i sipi tangata. (30) Pea fai ‘e Pēlaki hangē ko e lea ‘a Pēlami, pea ne feia ha pulu mo ha sipi tangata ‘i he ‘ōlita takitaha."

Nomipa 21:20
"(20) pea mei Pāmoti ki he tele‘a ‘oku ‘i he tuku‘uta ‘o Moape, ko e ‘ulu ‘o Pīsika, ‘a ia ‘oku hanga ki he lala."

Nomipa 22:38
"(38) Pea tali ‘e Pēlami kia Pēlaki, Ko eni kuo u ha‘u kiate koe; ka he ‘oku ou momo‘i lava ke fai ha lea? Ko e me‘a kotoa pē ‘e ‘ai ‘e he ‘Otua ki hoku ngutu ko ia pē te u lea‘aki. 39Pea ō ‘a Pēlami mo Pēlaki, pea na a‘u ki Kiliati-hūsoti. 40Pea feia ‘e Pēlaki ha feilaulau pulu mo e sipi, mo tauhi kia Pēlami mo e hou‘eiki na‘e ‘iate ia."

Kei hoko atu pe ʻa e fefaʻuhi ʻa Pelaki mo Pelamí, ʻo kei fakataumuʻa ai pe ke ʻi ai ha mala ki ʻIsileli. Pea kuo loto eni ʻa Pelaki, kia Pelami, ke fakalongolongo he ko e talu ʻo ʻena kamata feohí mo e ʻikai pe ke lea ʻa Pelami ke mahino. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne maʻu mei he ʻOtuá. Ko ʻene fāinga ko ení, ko e makatuʻunga pe, ko ʻenau manavahē ki ʻIsileli, pea ʻoku mahino pe mei ai, ʻa e ta‘emahino ki he kakai ‘o māmaní ʻa e ʻOtua moʻui, neongo ʻoku ʻi ai ʻenau lotu, ka ko e lotu ki he ʻOtua mate, mo taʻelava ha meʻa. Pea ko e kolenga ʻa Palakí, kapau ʻoku ʻikai ke lava ʻe Pelami ʻo fakamalaʻiaʻi kinautolu, pea ʻoua te ne toe tapuakiʻi kinautolu. Kapau leva ʻoku ʻikai te ke tokoni mo fakalotolahiʻi ʻeku kongakaú, pea ‘oua te ke tukuhifo kinautolu mo fakalotosiʻi. ʻOku lava pe ʻe he ʻOtuá ʻo ongongofua ʻakinautolu ʻoku mavahe meiate iá, ko e meʻa noa pe, ʻenau ngaahi faleʻi ʻoku faí (ʻAisea 47:13 ; 57:10). Naʻe kei loto pe ʻa Pelami, ke kei ʻaʻana pe hono puleʻi ʻo e fefaʻuhí ni, ʻo hangē pe ko e meʻa naʻá ne leaʻaki, ʻi heʻenau kamata maí (22:38). ʻOku fakahaaʻi ʻi heni ʻi he fakakaukau ʻa Pelami, ko e founga ʻa e tangatá ʻoku ʻikai ʻi he ʻOtuá ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi filioʻi lahi ʻi he loto pe tangatá. Ka ko e faleʻi ʻa e ʻOtuá, ko ia ai ʻe tuʻu. Manatuʻi ia, ko e ʻOtuá pe ʻe tuʻu. 

Naʻe loto ʻa Pelaki ke toe vakaiʻi ʻa e tuʻu fakaʻOtua ʻo Pelamí, ʻo ne ʻamanaki ko eni ki ha feituʻu, naʻe lava ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakangofua ia, ke fai ʻa e fakamalaʻi ʻo ʻIsileli. Pea naʻá ne ʻave ʻa Pelami ki he tumutumu ʻo Pealí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi feituʻu maʻolunga ʻi he fonuá ni. Ko e ngaahi faiʻanga lotu ia kia Pealí, pea naʻe toe ui pe ʻa e feituʻú ni, ko Peali-Peoli. Pea naʻe toe fai ai pe ʻa e faifeilaulau ko hono tuʻo tolú ia. Kuo tau lave foki ko Pelamí ko e fakalouʻakau ʻoku fakahaaʻi he (v.26) ʻokú ne lotu ki he ʻOtua moʻui, ka ʻokú ne hanga ʻo tuifio ʻa e fai koví mo e lotu ʻaitolí. Ko e tokolahi ʻiate kitautolu ʻoku tau fakamatala ki he natula ʻo e lotu leleí, pea mo e ngaahi tokāteliné, ka e taimi tatau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa hala ki he kakai kehe. Fakaʻaliʻali ʻa e moʻui ʻa Kalaisí ki he kakai kehé.

Monday, 14 November 2016

Monite 14 Novema, 2016

Nomipa 23:18-24; 22:12; 24:18; Sen 22:17 ; 49:9 ; Mal 3:36 ; Lom 4:7


Nomipa 23:18-24
"(18) Pea ne ofa‘aki ‘ene ta‘anga, ‘o pehē, Tu‘u, Pēlaki, ‘o fanongoa;.Fokotu‘u telinga mai, Hako ‘o Sīpoa: (19) ‘Oku ‘ikai ko e tangata ‘a ‘Ela ke loi ia; Pe hako‘i ‘Ātama ke ne fakatomala: Ko e pehē ke ne lea ‘o ‘oua ‘e fai Pe folofola ‘o ‘ikai fakaai? (20) Ko eni ko e tāpuaki kuo ‘omi ke u fai: Pea ka kuo ne tāpuekina ‘e ‘ikai te u maliu ‘aki. (21) Kuo ‘ikai te ne ‘ilo ‘ia Sēkope ha kovi, Pea kuo ‘ikai te ne ‘afioa ha fakamamahi ‘i ‘Isileli: ‘Oku ō mo ia hono ‘Otua ko Sihova, Pea ‘oku longolongo tu‘i hono ‘apitanga. (22) Ko ‘Ela ‘oku taki mai kinautolu mei ‘Isipite; ‘Oku hangē ‘oku ‘iate ia ‘a e mālohinga ‘o e pufaloe. (23) He ‘oku ‘ikai ‘ia Sēkope ha fai tongafisi, Pea ‘oku ‘ikai ha faka‘āvea ‘i ‘Isileli: Ka ‘oku toki tala kia Sēkope ‘i hono houa, ‘Io, ki ‘Isileli ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e ‘Ela. (24) Tā ko e kakai ni ‘oku hangē ha laione toutama ‘ene tu‘u na, Pea hangē ha laione motu‘a ‘ene mofuta; ‘E ‘ikai te ne tokoto kae‘oua ke kai ‘ene hae, Mo inu ‘a e toto ‘o ‘ene tāmate."

Nomipa 22:12
"(12) Pea folofola ‘a e ‘Otua kia Pēlami, ‘Oua te ke ‘alu mo kinautolu; ‘oua te ke tukitala‘i ‘a e kakai ko ē: he ko e kakai tāpuekina."

Nomipa 24:18
"(18) Pea ‘e hoko ‘a ‘Ītomi ko e tofi‘a, Pea tofi‘a ‘aki mo Seia; Ko hono ongo fili ia; Ka ko ‘Isileli ‘e fai fita."

Senesi 22:17
"(17) ko ia te u mātu‘aki tāpuaki‘i koe, pea te u mātu‘aki fakatokolahi ho hako ke tatau mo e ngaahi fetu‘u ‘o e langi, pe ko e ‘one‘one ‘i he matātahi; pea ‘e ma‘u ‘e ho hako ‘a e ngaahi matanikolo ‘o honau ngaahi fili"

Senesi 49:9
"(9) Ko e laione mui ‘a Siuta; Tama, ‘oku ke ‘alu hake ki ‘ana, Ko ho‘o tulimanu kuo lava: Si‘ene taulalo, si‘ene tokoto ‘ena. ‘O hangē ha laione motu‘a, ‘O hangē ha laione toutama! Ko hai te ne fa‘a ue‘ia?"

Loma 4:7
"(7) Koe'uhi ko e feinga 'a e kakano ko e koto fakafili ki he 'Otua: he 'oku 'ikai te ne fakavaivai ia ki he lao 'a e 'Otua ; seuke, 'oku 'ikai 'aupito te ne lava "

Ko e palofisai hono uá, naʻe fakataumuʻa ia kia Pelaki mo ʻene taʻeloto ke fanongó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Pelami, ʻa e moʻoni fakaofo, ʻo fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻOku taʻemalava ia ke liliu, pea ʻoku lava ia ʻo loi. Pea koeʻuhi, ko e ʻOtua ia naʻá ne tapuakiʻi ʻa ʻIsilelí. Ko Pelami ia ʻoku ʻikai hano ivi, ke liliu ʻa e tapuakí ko e mala. Naʻe ʻafioʻi pe ʻe he ʻOtuá, ʻa e ngaahi sipinga kehekehe ʻo e kovi ʻi Hono kakaí lolotonga ʻa e ngaahi taʻu, naʻá nau ʻi he toafá ai. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ʻuhinga, ke ngāueʻaki ia ʻe Pelami ke fakaʻauha honau tapuakí.

ʻOku fakahaaʻi ʻe Pelami ʻi heʻene taʻanga fakapalofisai kia Pelaki, ʻoku ʻikai fai ha fiemalie ia ki ʻIsileli. Koeʻuhi, ʻoku nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e lolotonga ʻo e ʻOtuá, ko Sihova ko honau ʻOtua, ʻoku ʻiate kinautolu, pea ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia, ʻa Hono lotolotongá. ʻOku nau kaila, ʻo fakafepaki ki honau ngaahi filí ʻo fakapapauʻi ʻa e ikuná pe ka hokohoko atu ʻa e langilangi ʻo e ʻOtuá, ko honau Tuʻi, mo e faleʻi maʻa kinautolu, pea kuo nau aʻusia ʻa e lelei ʻo e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Pea ko ʻEla ʻOtua naʻá ne fakahū kinautolu kituʻa mei ʻIsipite. Lolotonga ʻoku nau maʻu ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau malohi hangē ha monumanu ke ʻai honau ʻulú, ke fakafepakiʻi ʻa e fakafepaki ‘Otuá pe ʻoku fai ange kia kinautolu (24:8). Ko e fakamalaʻia ʻo helí, heʻikai lava ia ʻo fai, ke fakafepaki ʻa e tapuaki ʻo Hevaní.

ʻI hono fakaongo ʻo e taʻangá ni ko Pelaki, naʻe ʻikai haʻane toe ʻamanaki, o ha fakaʻauha ʻo ʻIsileli, pea ko Pelami ʻoku nofo fakahaaʻi pe, ʻokú ne maʻu pe ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke tokanga ki hano fakaʻauha kinautolu, pea kapau tene hola ʻa Pelaki mo hono fonuá, manatuʻi, heʻikai hala ha taha mei he fofonga ʻo Sihová. Manatuʻi Kāinga Moʻui foʻou, ko e kāinga ʻo Kalaisi, ko ʻetau hoko ia ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea tau ʻinasi ʻi he ngaahi tapuaki kotoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ko e kakai faitapuekina kitautolu ʻia Kalaisi, pea ʻoku tau ʻi māmani ʻi he vaaʻi taimi nounou pea tau foki leva ki ʻapi ki he Tamai mo Kalaisi Sīsū ʻo taʻengata.