Sios 7:16-23; Nom 5:6,7; 1 Sam 6:5; 2 Kalo 30:22; Saame 51:7; Sn 9:24
Siosiua 7:16-23
"16Pea ‘a hengihengi hake ‘a Siosiua, ‘o ne fakaofi ‘a ‘Isileli, ‘o fakafo‘i-matakali; pea na‘e tonu ki he matakali ‘o Siuta: 17pea ne fakaofi ‘a e fāmili ‘o Siuta, ‘o ne ma‘u ‘a ha‘a Sala; pea na‘a ne fakaofi ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sala, fakafo‘i-tangata, pea na‘e tonu kia Sāpiti: 18pea na‘a ne fakaofi hono fāmili, fakafo‘i-tangata; pea na‘e tonu kia ‘Ākani ko e foha ‘o Kālimi, ko e foha ‘o Sāpiti, ko e foha ‘o Sala, ‘i he matakali ‘o Siuta. 19Pea lea ‘a Siosiua kia ‘Ākani, Tama, ke ke tuku kolōlia mu‘a kia Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, pea ke fakamo‘oni kiate e ia; pea ke tala mai mu‘a kiate au ‘a e me‘a na‘a ke fai; ‘oua te ke fufū meiate au. 20Pea tali ‘e ‘Ākani kia Siosiua, ‘o pehē, Ko e mo‘oni kuo u fai angahala kia Sihova, pea na‘e pehē mo pehē ‘eku fai. 21Na‘a ku mamata ‘i he vete ki ha pulupulu faka-Pāpilone ‘e taha na‘e fungani, pea mo ha sikeli siliva ‘e uangeau, pea mo ha ‘elelo koula na‘e nimangofulu sikeli hono mamafa; pea u mānumanu ki ai, pea u to‘o: pea ko eni kuo tuku fufū ia ‘i he kelekele ‘i hoku loto tēniti, pea ko e siliva ‘oku ‘i lalo. 22Pea kouna atu ‘e Siosiua ha kau talafekau ke nau lele ki he tēniti, pea tā kuo tuku fufū ia ‘i hono tēniti, pea ko e siliva na‘e ‘i lalo. 23Pea na‘a nau to‘o mei he tēniti, ‘o ‘omi kia Siosiua, pea ki ha‘a ‘Isileli kātoa; pea nau folahi ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova."
KO HONO ʻILOʻI ʻO ʻAKANÍ. Naʻe tuʻu hengihengi hake pe ʻa Siosiua ʻo ne fai ki he meʻa ʻoku ʻi hono lotó ʻo ne sivii ʻa ʻIsileli fakamatakali, koeʻuhí ko e meʻa kuo hokó pea naʻe tonu ki he matakali ʻo Siutá. Pea atu hono vakaiʻi fakafamili ʻo maʻu ia ki he fāmili ʻo Salá, pea hoko atu ki hono vakaiʻi fakafoʻitangata, pea maʻu ia kia Sapiti, pea ne fai hono vakaiʻi ʻa e fāmili ko ení fakafoʻitangata, pea naʻe tonu kia ʻAkani. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa ʻetau fononga ʻoku fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke tau tokanga ki hotau ngaahi fāmilí he ko hotau fatongiá ke fakamoʻui hotau ngaahi fāmilí ʻaki ʻa ʻetau fakapapauʻi ʻa e tuʻu fakafoʻitangata hotau fāmilí, kuo nau maʻu ʻa e ʻeiki ko Sīsū Kalaisí ki heʻenau ngaahi moʻuí, ke ʻoua te nau fihia ʻi he meʻa ko ení, ʻoku fihia ai ʻa ʻAkaní, ka ke ʻiloa kinautolu ʻi he maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ke ʻiloa kinautolu ʻi he fai angahalá. He ko e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻokú ne hanga ʻo ʻomai ki he maamá pea ʻi heʻene ngaahi founga ʻa e ngaahi ngāue ʻa e fakapoʻulí pea ʻoku ʻomai foki ʻa e māʻanga mo e fakaʻauhá kia kinautolu ʻoku nau hokohoko atu ʻenau feohi, pea mo kinautolu ʻa e kau ngāue taʻefua (sio Sa 94:7). Hili hono fakaʻeke ʻe Siosiuá naʻe vete hifo leva ʻa ʻAkani mo ne fakahaaʻi ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne fai mo e feituʻu ʻoku tuku aí. Naʻá ne fakahaaʻi mo e anga ʻo ʻene ʻave kinautolu. 1. Ko e angahala nai kamata ʻi he matá. Naʻá ne sio ki he ngaahi meʻa leleí ʻo hangē ko e Iví, naʻá ne sio ki he fuaʻiʻakau naʻe tapu ʻo taki ia ʻe heʻene vakaí, ko e sio ʻokú ne ʻomi ʻa e meʻa ke faingataʻaʻia ai ʻa e lotó, ke ʻalu ʻo muimuiʻi ʻi he matá. 2. Naʻá ne manumanu ki he koloa ʻo ne holi ke maʻu ʻo hoko ia ko e angahala. 3. ʻI heʻene angahala naʻá ne ʻave ʻa e koloa ʻo fūfū ia ʻi he kelekelé. Naʻe vete hia kotoa ʻa ʻAkani ʻi he meʻa naʻá ne faí pea fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tautea kuo paasi maʻaná. He naʻe ʻomai ʻe he kau talafekau ʻa e koloa katoa naʻe fūfū ʻi hono tenití, pea nau ʻomi kotoa ʻa e koloa naʻe fūfū he tenití ʻo folahi ʻi he ʻao ʻo Sihová mo e fakataha kotoa ʻo ʻIsilelí. Kuopau ke tau eʻa kotoa pē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo ʻetau ngāue naʻe fai ʻa ʻene lelei, pea mo ʻene kovi, pea ʻe totongi leva ʻ e he ʻOtuá ʻo fakatatau ki ai. Ko e ngāue lelei ko e hū ki he koló.
No comments:
Post a Comment