Sios 5:2-9; ‘Eki 4:25; Nom 14:23,29-35; Teut 2:7,14
Siosiua 5:2-9
"2‘I he taimi ko ia na‘e folofola ‘a Sihova kia Siosiua, ‘o pehē, Ngaohi hele maka mai, ‘o toe kamu ‘a ‘Isileli, hono tu‘o ua. 3Pea ngaohi mai ‘e Siosiua ha ngaahi hele maka, ‘o ne kamu ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i Kīpate-ha-‘alalote. 4Pea ko hono ‘uhinga eni ‘o e fai ‘e Siosiua ‘a e kamu: ko e kakai kotoa na‘e ha‘u mei ‘Isipite, ‘a kinautolu na‘e tangata, ‘a e kakai na‘e ‘i he tau, na‘a nau pekia ‘i he Toafa ‘i he fononga, hili ‘enau ha‘u mei ‘Isipite. 5He ko e kakai na‘e ha‘u mei ai kuo nau ‘osi kamu kotoa, ka ko kinautolu kotoa na‘e fā‘ele‘i ‘i he Toafa ‘i he fononga hili ‘enau ha‘u mei ‘Isipite na‘e ‘ikai kamu kinautolu. 6He na‘e fāngofulu ta‘u ‘a e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he Toafa, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie ‘a e pule‘anga, ‘a kinautolu na‘e ha‘u mei ‘Isipite ‘oku nau ‘i he tau; koe‘uhi na‘e ‘ikai te nau tokanga ki he le‘o ‘o Sihova: ‘a e ā ne fuakava ai ‘e Sihova kiate kinautolu ‘e ‘ikai te ne tuku ke nau mamata ki he fonua, ‘a ia na‘a ne fuakava ki he‘enau ngaahi kui te ne foaki ia kiate kitautolu, ko e fonua ‘oku mahutafea. ‘i he hu‘akau mo e honi. 7Pea ko ‘enau fānau, ‘a ia na‘a ne fokotu‘u ke fetongi kinautolu, ko kinautolu na‘e kamu‘i ‘e Siosiua, he na‘a nau ta‘ekamu; he na‘e ‘ikai te nau kamu kinautolu ‘i he fononga. 8Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e pule‘anga hono kamu, pea nau nofo ai pe ‘i honau ngaahi tangutu‘anga ‘i he ‘apitanga, kae‘oua ke nau mā‘u‘ui. 9Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua, Ko e ‘aho ni kuo u fakateka meiate kimoutolu ‘a e ma‘anga faka-‘Isipite. Ko ia na‘e ui ai ‘a e hingoa ‘o e feitu‘u ko ia ko Kilikali (Teka) ‘o a‘u ki he ‘aho ni."
‘Ekisoto 4:25
"25Pea to‘o ‘e Sīpola ha hele maka, ‘o ne kamu ‘ene tama, ‘o ne sī atu ia ki hono va‘e, ‘o ne pehē, He ko e husepāniti fakatoto koe kiate au."
Nomipa 14:23,29-35
"23tangi ‘eku mo‘ui ha‘anau sio ki he fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui; ‘io, ‘e ‘ikai mamata ki ai ‘e ha taha ‘iate kinautolu kuo ta‘etoka‘i au. 29‘E tō homou ngaahi ‘anga‘anga ‘i he toafa ni; ‘io, ko kimoutolu na‘e lau, ‘a kimoutolu kotoa pē na‘e tohi, ‘o kamata meiate ia na‘e uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a ia kuo mou lāunga kiate au. 30tangi ‘eku mo‘ui ha‘amou hū ki he fonua, ‘a ia na‘a ku hiki ai hoku nima ke tuku mo‘omou nofo‘anga; ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni. 31Ka ko ho‘omou tamaiki, ‘a ia na‘a mou pehē ‘e taki pōpula kinautolu, te u fakahū ki ai, pea te nau ‘ilo fonua na‘a mou fakafisi ki ai. 32Ka ko e me‘a kiate kimoutolu, ‘e tō homou ‘anga‘anga ‘i he toafa ni. 33Pea ko ho‘omou fānau ‘e hiki holo ‘o hangē ha tauhi sipi ‘i he toafa ni, ‘o fāngofulu ta‘u; pea te nau fuesia ho‘omou fe‘auaki, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie homou ‘anga‘anga ‘i he toafa. 34‘E fai ki he lau ‘o e ngaahi ‘aho ‘o ho‘omou asiasi ‘a e fonua, ko e ‘aho ‘e fāngofulu, ‘o lau ‘a e ‘aho takitaha ko e ta‘u: te mou fua ho‘omou kovi ‘o fāngofulu ta‘u, pea te mou ‘ilo kuo u hanga kehe. 35Ko au Sihova kuo u lea, Ko au ē te u fai ‘a e me‘a ni ki he fakataha kovi ni kātoa, ‘a ia kuo fakatefua mai ke tu‘u kiate au; he ko e toafa ni te nau ‘osi ai, pea te nau pekia ai."
Teutalonome 2:7,14
"7He ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne fakamonū‘ia koe ‘i he ngaahi ngāue kehekehe kuo fai ‘e ho nima: kuo ne ‘ilo ho‘o ‘alu ‘i he toafa lahi ni, ko e ta‘u eni ‘e fāngofulu mo e ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua; kuo ‘ikai te ke masiva ‘i ha me‘a. 14Pea ko e fuoloa ‘o ‘etau ‘alu mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki he‘etau a‘a ‘i Vai Sēleti, ko e ta‘u ‘e tolungofulu mā valu; ko ‘ene ‘osi ai ‘a e to‘utangata tau mei he ‘apitanga, ‘o hangē ko e fuakava ‘a Sihova kiate kinautolu."
KO E KAMU ʻI KILIKALÍ. Ko e ouau ʻo e kamú naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻIsilelí ko e kakai fai kovinanite mo e ʻOtuá. ʻi he taimi naʻe kei kamata ʻa e kovinanite ʻa e ʻOtuá mo ʻEpalahamé naʻá ne finangalo ko e tangata kotoa pē ke kamu, ke fakaʻilonga ʻa hono tuʻusi ʻo e moʻui motuʻá, kae kamata ʻa e moʻui foʻou mo e ʻOtuá (Sen 17:13). Ko e sivilaise kehe ʻi he taimi ko iá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kamú ko e fakaʻilonga ia ʻo e hū ki he tuʻunga ʻo e tangata lahi, ka ko ʻIsileli pe naʻá ne ngāueʻaki ia ko ha fakaʻilonga ʻo e muimui ki he ʻOtuá. Ka ko e ʻuluaki kamu fakalukufua ʻa e kotoa ʻo ʻIsilelí he naʻa nau nofo taʻekamu pe ʻi heʻenau populá. Naʻe fai ia kimuʻa pea nau mavahe kituʻa mei ʻIsipité, ʻoku mahalo ko e ʻaho ʻe tolu naʻe fakapoʻuli ai ʻi he tautea ʻo ʻIsipite naʻe fai ai, ka ko hono tuʻo ua eni kuo fakamoʻoni ko e kau ʻIsileli ko ení ne fanauʻi kinautolu ʻi he toafá pea kuo teʻeki ke nau kamu.
Ko e kamu ko eni hono uá ʻoku ui ia ʻi heni ko e fakataipe ʻo e kamu fakalaumalie ʻo ʻIsileli ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau hū ai ki he mālōlō ʻo e Kosipelí ʻoku tuhu mai ia kia Sīsū, ko ia ʻa e tokotaha fai kamu moʻoni ʻo ʻikai ʻi he kakano ʻo hangē ko e fekau ʻa e laó ka ko e kamu moʻoní ʻa e kamu ʻo e loto (Lo 2:29). Pea ʻoku ui ia ko e kamu ʻa Kalaisi (Kol 2:11)
Ko ia ai ko e hingoa naʻe ʻoange ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e kamu ko e fakamanatu. Naʻe ui ia ko Kilikali, ko e ʻomi mei he lea ʻoku ʻuhinga ko e “toʻo atu”pe “fakateka” mei he folofola ʻa e ʻOtuá kia Siosiua (v.9) “Ko e ʻahó ni kuo u fakateka meia kimoutolu ʻa e māʻanga faka-ʻIsipité” ʻOku fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakalangilangiʻi hono kakaí ʻaki hono langilangi ʻoʻona, ʻoka nau ngāue kovi ʻaki. Pea ko Kilikali kuo “teka” ʻo aʻu ki he ʻahó ni. Hiki ʻa e ʻOtuá ke maʻolunga ʻo ʻikai ko ha toe meʻa kehe he ko ia ʻa e meʻa kotoa ʻia Kalaisí, he kuo ne toʻo ʻa e māʻanga faka-ʻIsipité ko e taʻekau mo e ʻOtuá.
No comments:
Post a Comment