Sios 6:22-25 ; 2:14 ; Hep 11:31 ; Mat 1:5
Siosiua 6:22-25
"22Pea lea ‘a Siosiua ki he ongo me‘a na‘e ‘alu ke mataki‘i ‘a e fonua, Hū ki he fale ‘o e fefine fe‘auaki, ‘o ‘omi mei ai ‘a e fefine, mo ia kotoa pē ‘oku ‘iate ia, hangē ko e fuakava na‘a mo fai kiate ia. 23Pea hū atu ‘a e ongo talavou mataki, ‘o na ‘omi mei ai ‘a Lēhapi, mo ‘ene tamai, mo ‘ene fa‘ē, mo hono ngaahi tuonga‘ane, mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia: ko hono ngaahi fāmili foki na‘a na fakahū mai; pea na‘a na tuku kinautolu ke nofo ‘i he tu‘a ‘apitanga ‘o ‘Isileli, 24Pea na‘a nau tutu ‘a e kolo ‘aki ‘a e afi, mo e me‘a kotoa pē na‘e ‘i ai: ngata pē ‘i he siliva mo e koula, mo e nāunau na‘e kapa pe ‘aione, na‘a nau tuku ia ki he falekoloa ‘i he fale ‘o Sihova. 25Pea ko Lēhapi ko e fefine fe‘auaki, pea mo e fale ‘o ‘ene tamai mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia, na‘e fakamo‘ui ‘e Siosiua; pea kuo ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ‘Isileli ‘o a‘u ki he ‘aho ni; koe‘uhi ko ‘ene fufū ‘a e ongo talafekau na‘e tuku atu ‘e Siosiua ke mataki‘i ‘a Sielikō."
KO E TUÍ, NAʻA NE FAKAHAOFI ʻA LEHAPI MO HONO FAMILÍ. ʻI hono fakaʻauha ʻo Selikoó naʻe tukukehe ʻe Lehapi ia mo hono familí. He naʻa ne maʻu pe ʻa e meʻa makehe ʻe ia pe mei hono ngaahi kaungaʻapí, ʻaki pe ʻa e angaʻofa naʻa ne fakahaaʻi ki ʻIsilelei. Ko e fale ʻo Lehapí naʻe tuʻu ia ʻi he funga ʻā ʻo e kolo ko Selikoó, ko hono moʻoní ko ia ʻa e ʻuluaki ʻi he faingataʻá, pea mo e fakatuʻutamaki lahitaha ʻe hoko ki he fale ko ení. Ka ʻi he taimi naʻe holo ai ʻa e ʻā ʻo Selikoó, pea levolo honau falé pea mo e fukahi kelekelé, naʻe haʻu ʻa e ngaahi matakali ikuna ʻo ʻIsilelí ki he tangata kotoa pe pea mo veteki ʻa e koló ka naʻe tuʻu pe ʻa e falé ni ʻo taʻeuesia. Naʻe ʻikai ke ʻauha ʻa e fefiné ni fakataha mo kinautolu naʻe taʻetuí (Hep 11:31). Naʻe tuʻunga foki ʻa e hao ʻa e fefiné ni mei he ngāue naʻe fai ʻe he ongo asiasi, ko ia ai naʻe fai ʻe Siosiua ʻa e tokanga kiate ia ʻi hono fakahaofi. Pea ko e ongo tangata tatau pe naʻa ne fakapapauʻi hona fakahaofí, ko e ongo tangata tatau pe naʻa na ngaue ke fakahaofi mai iá. Pea ko kinaua pe ʻoku na malava ʻo fai ʻa e lelei tahá he naʻa na ʻiloʻi ia mo hono falé, pea na feʻunga taha pe ke fai ia. Kaekehe, pea fekau ʻe Siosiua ki he ongo matakí ʻo e fonuá, ke na hū ki he fale ʻo e fefiné ʻo ʻomi mei ai ʻa e fefiné. Ko e kotoa hono familí naʻe fakamoʻui fakataha mo ia, ʻo hangē ko Noá, naʻe tui ʻa e fefiné ki he fakamoʻui hono falé he ko e tui kia Kalaisi ʻoku ne ʻomai ʻa e fakamoʻui ki hono falé (Ng 16:31).
Ko Lehapi mo kinautolu ʻoku ʻiate ia naʻe paku mai ʻo hangē ko ha ngaahi vaʻa mei he vela ʻo e koló. ʻI he lele loloa naʻa ne maʻu ʻa e tofiʻa ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matakali fili ʻo ʻIsilelí, he naʻa ne hoko ko ha faʻē ʻi ʻIsileli pea ko e tupuʻanga ʻo e fakamoʻuí. Pea ʻi heni ʻokú ne fakatātaaʻi mo fakaʻata lahiʻi ʻa e ivi ʻo e tuí pea mo e lelei ʻa e ʻOtuá ke fai ʻa e fakahaofí ʻi he ʻaho lolotonga ʻa e faingataʻa, pea mo e kumi tonuhia ʻi he fakamaau. Ko e tuí pe ʻoku ne lava ʻo fakamalohía kitautolu ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Pea ko e tui ʻoku ne lava ʻo fua kitautolu ki ʻolunga ke tau lava ʻo fakaʻikaiʻi moʻui taʻefakafoʻou ʻo e loto angahala, ka ke muimui ki he ui mo e ʻekeʻi ʻo Kalaisi ʻo fou ʻi ha lipooti kovi mo e lipooti lelei, ʻa ē naʻe faʻu mei ai ʻa Lehapí ʻo ne hoko ai ʻe ia ko e faʻē ʻo ʻIsileli ʻi heʻene tui pē.
No comments:
Post a Comment